>

novosti logo

Kronika Kronika

Oprez: porez na nekretnine

Od prvog dana 2018. uvodi se namet koji može imati dalekosežne posljedice , a u mnogim povratničkim sredinama prevladava strah da će porez plaćati i na nekadašnje kuće stradale u ratu

Iako je većina gradova i općina ovih dana na adrese svojih građana poslala upitnike o njihovoj imovini u vidu stambenih i poslovnih prostora te građevinskog zemljišta, a 31. listopada rok je za završetak unosa i obrade svih podataka, većina ljudi na povratničkim područjima u Republici Hrvatskoj nema potpune informacije što za njih znači porez na nekretnine koji se počinje plaćati od prvog dana 2018. godine.

Još manje informacija imaju ljudi u izbjeglištvu od kojih ogromna većina ima nekretnine ili građevinska zemljišta u zavičaju, pogotovo oni koji do sada nisu bili obaveznici plaćanja komunalne naknade ili poreza na vikendicu. Jedinstveni porez na nekretnine objedinjuje i zamjenjuje dosadašnju komunalnu naknadu, porez na kuće za odmor i spomeničku rentu.

Nekretninom koja postaje predmet oporezivanja, smatraju se stambeni prostor, poslovni prostor, garažni prostor i drugi pomoćni prostori kao i građevinsko zemljište koje se koristi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti i neizgrađeno građevinsko zemljište ako se nalazi unutar građevinskog područja. Porez se jedino neće plaćati na neizgrađeno građevinsko zemljište i nekretnine koje su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave te na sakralne objekte u dijelu u kojem se obavljaju vjerski obredi. Svi ostali objekti predmet su oporezivanja, pa čak i one nekretnine koje nisu za uporabu, no na njih će se primjenjivati niži koeficijent. Posebno će se na udaru naći vlasnici neizgrađenog građevinskog zemljišta, koji se temeljem zakona razvrstavaju u nekoliko kategorija.

Zakon kaže da se neizgrađenim građevinskim zemljištem smatra zemljište koje svojom veličinom i oblikom ispunjava uvjete za građenje i opremljeno je najmanje pristupnom cestom, objektima za opskrbu električnom energijom i vodom prema mjesnim prilikama, a na kojemu se, u skladu s prostornim planom, mogu graditi građevine, zemljište za koje je izdano rješenje o uvjetima građenja ili drugi akt vezan uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, zemljište na kojemu nije izgrađena nikakva građevina ili na kojemu postoji privremena građevina za čije građenje nije potrebna građevinska dozvola. Neizgrađenim građevinskim zemljištem smatra se i zemljište na kojemu se nalaze ostaci nekadašnje građevine, odnosno na kojemu je započeto građenje.

Prema sadašnjem zakonu nije jasno definirano što znači ‘zemljište na kojem se nalaze ostaci nekadašnje građevine’ i vjerovatno će primjena ove zakonske odredbe zavisti od općine do općine. U mnogim povratničkim sredinama prevladava strah da će se u ovu kategoriju uvrštavati i ostaci nekadašnjih kuća stradalih u ratu koji zbog nekog razloga još uvijek nisu obnovljeni.

Porez na nekretnine plaćaju vlasnik, posjednik ili korisnik nekretnine, a ukoliko vlasnik nije poznat ili ukoliko nisu riješeni imovinsko pravni odnosi, porezom se opterećuje sama nekretnina. Ovo će se javiti u velikoj većini slučajeva na povratničkim područjima pošto je jako mali broj nekretnina koje u zemljišnim knjigama imaju čistu vlasničku strukturu. Na taj način porez će opterećivati nekretninu, i to sa zakonskom kamatom, a vlasnici će biti onemogućeni raspolagati sa nekretninom sve do izmirenja poreznih obaveza. Rješenja o porezu na nekretnine će se vlasnicima dostavljati do 31. Ožujka 2018. godine sa stanjem od 01.01.2018.godine.

Budući je iz strukture povratničkih područja na kojima je gotovo svaka druga nekretnina napuštena, imovinsko pravni odnosi i zemljišne knjige nesređene, a vlasnici rasuti po cijelom svijetu, predstoji veliki posao da se što većem broju ljudi na pravilan način prezentiraju sve činjenice kako bi u zakonskom roku mogli upitnike o svojim nekretninama i svojim trenutnim adresama dostaviti u svoje jedinice lokalne samouprave, pogotovo što će nekretnina svakako biti opterećena sa porezom, ali i zakonskom kamatom ukoliko se ne plati na vrijeme.

Za koeficijent dobi nekretnine su svrstane u više kategorija: najmanji koeficijent je za starije od 1940. godine i iznosi 0,8, za one od 1941. do 1970. godine je 0,9, koeficijent 1 je predviđen za nekretnine od 1971. do 1987. godine, od 1988. do 2005. godine koeficijent je 1,1, a za nekretnine izgrađene nakon 2006. godine koeficijent iznosi 1,2.

1/1