Mi, antifašisti se ne smijemo prebrojavati i tragati za onim u čemu se razlikujemo, nego se ujediniti u zajedničkoj akciji suprotstavljanja zlu, rekao je Ranko Ostojić, saborski zastupnik SDP-a, na tribini ‘Hrvatska i antifašizam - Što današnjoj Hrvatskoj znači Dan antifašističke borbe’, održanoj 20. juna u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.

Kako je najavio moderator Saša Kosanović, Dan antifašističke borbe, 22. jun, neće biti proslavljan samo protokolarnom proslavom u šumi Brezovica i sterilnim govorima političara, nago i akcijom ‘Trg je naš’ na Trgu maršala Tita u Zagrebu. Skup, koji organizira Antifašistička liga RH uz podršku niza organizacija i dijela političkih stranaka, najavila je Aneta Lalić iz SNV-a.

- Trg bez imena maršala Tita nije naš trg - rekla je ona i dodala da se skupom želi upozoriti na pokušaj gradskih vlasti da promijene ima trga koje je simbol pobjede nad nacizmom i ustaštvom u Drugom svjetskom ratu.

- Dosta smo djelovali s pozicija reagiranja. Sada je vrijeme da zauzmemo proaktivan stav. Ne smije se stati samo na odbrani imena Titovog trga, nego i raditi na vraćanju imena Trg Republike, Ulica 8. maja i drugih koje su promijenjene 1990-ih godina - kazala je ona. Naglasila je i da su Srbi u Hrvatskoj dali veliki doprinos antifašističkoj borbi jer su se priključili partizanima.

Ranko Ostojić je priznao da SDP postaje sve manje ‘crven’, a sve više ‘plav’, ali je istodobno naglasio da se on kao iskreni antifašist bori protiv toga.

- Jedini sam ministar unutarnjih poslova koji je zabranio održavanje pojedinih skupova, sankcionirao postupke veličanja ustaštva i koji je naložio uklanjanje natpisa s ustaškim pozdravom u Splitu - rekao je.

Odgovarajući na pitanja prisutnih, rekao je da su mu ruke bile vezane zakonom u slučaju šatora ispred Ministarstva branitelja, kao i da je taj objekt bio legaliziran odlukom drugih tijela. Objasnio je i da su odlukom državnih organa plinske boce kojima su branitelji prijetili proglašene bezopasnima na otvorenom prostoru. Osvrnuo se i na SDSS koji se po njemu ‘zalaže za suživot, odnosno za hrvatski i srpski rezervat’.

- S druge strane SDP se zalaže za život. Ipak, moram priznati da se oni brinu za svoju nacionalnu manjinu - rekao je.

Hrvoje Klasić, povjesničar sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, dodao je da nema hrvatskog ili srpskog antifašizma, već da je antifašizam samo jedan.

- Tito je povezan sa ZAVNOH-om koji se spominje u Ustavu. I ne samo to, u preambuli Ustava spominje se i da je da je Hrvatske sljednica narodne, odnosno Socijalističke Republike Hrvatske. Antifašistička borba iznjedrila je nešto što svi prešućuju, a to su solidarnost i sloga Hrvata i Srba. Osim toga, Hrvatska ne koketira s fašizmom, nego s antifašizmom. I 1941. i 1991. godine postojale su snage koje su se borile protiv Srba, Jugoslavije i komunizma, a za slobodnu Hrvatsku. Zato su ljudima 1990-ih nametnuli poistovjećivanje s ustašama, a antifašizam je označen kao neprijatelj - rekao je Klasić.

Objasnio je i da Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih forsiraju promjenu imena Trga maršala Tita jer nemaju svoj politički program. Naglasio je i da o nekim temama, kao što je holokaust, ne može biti dijaloga s drugom stranom. Klasić je na kraju iznio mišljenje prema kojem većina ljudi u Hrvatskoj nije sklona desničarenju ili ustašluku, ali je prestrašena.

- Zbog svojih javnih nastupa dobivam prijetnje, ali i poruke u kojima mi ljudi čestitaju na hrabrosti - rekao je i dodao da se mnogi njegovi kolege zbog straha ne bave novijom historijom.