>

novosti logo

Vijesti / Balkan Vijesti / Balkan

‘Pokažimo da smo kadri rešavati probleme’

Srbija je čvrsto opredeljena za uspostavljanje i negovanje dobrosusednih odnosa sa Hrvatskom zasnovanih na međusobnom uvažavanju, razumevanju i zajedničkim evropskim vrednostima, izjavila je ambasadorka Srbije u Hrvatskoj Mira Nikolić na prijemu koji je 15. februara, povodom Dana državnosti i Dana Vojske Srbije održan u Zagrebu.

Obraćajući se okupljanima, nakon što je ženski hor pravoslavne gimnazije ‘Kantakuzina Katarina Branković’ iz Zagreba izveo himne dvije država, ambasadorka je navela da se Srbija zajedno s prostorom koji dijeli sa svojim susjedima u ovom vijeku suočava s novim izazovima koji nikako nisu jednostavni i čije uspješno prevladavanje zahtijeva mnogo posvećenosti, mudrosti i strpljenja.

- Srbija ima prevashodni interes da se zalaže za mir na Balkanu nasuprot teškim tragovima prošlosti. Kao pretpostavka za postizanje stabilnosti i mira u regionu potrebni su stabilnost i mir - rekla je i ukazala da Srbija pridaje veliku pažnju unapređivanju odnosa sa susjedima.

- Želim da istaknem stav Srbije da su svestrano unapređenje uređenja odnosa dve zemlje kao i susreti i dogovorno rešavanje svih otvorenih pitanja od prioritetnog i suštinskog značenja za Srbiju i stabilnost i prosperitet čitanog regiona. Može li iko sagledan u budućnost, razuman i odgovoran i kome je na prvom mestu dobrobiti građana naših dveju država reći da Hrvatska i Srbija u Evropi i svetu nemaju obostrani zajedničkih interesa - upitala se

- Gradnja konstruktivnih i dobrih odnosa značajan je doprinos skladu i razvoju u regionu, kao i unapređenju položaja pripadnika naših naroda u obe zemlje. Trebalo bi suštinski jednom zauvek da prepoznamo zajedničke interese kao glavni stup svojih odnosa u sadašnjost i budućnosti – dodala je Nikolić.

- Jedino ako i istorija kod nas odista postane učiteljica života, dostići ćemo dragocenu sposobnost da radnje koje zajednički preduzimamo na unapređenju svojih odnosa učinimo nepovratnim i otpornim na izazove svih promenjivih unutrašnjih i spoljašnjih političkih struktura. Svesni smo u Srbiji da je položaj Srba u Hrvatskoj životno i psihološki opterećen hipotekom teškog istorijskog nasleđa i još uvek neotklonjenim posledicama sukoba tokom 90-ih godina prošlog veka - kazala je ambasadorka i izrazila zadovoljstvo što su ‘poslednjih dana zebnje probuđene nekim nepoželjnim tonom dobile odsečan i dostojanstven odgovor sa najviših mesta hrvatske države’.

- Želim da naglasim da naši državni odnosi, koji sežu daleko od dnevne politike, ne bi smeli da budu žrtve stavova nečijih unutrašnjopolitičkih prilika i u Srbiji i u Hrvatskoj. Treba da pokažemo da imamo sposobnost u svakom trenutku dosledno i na praktična način da rešavamo sve probleme i da prepoznamo zajedničke interese u cilju boljitka naših građana - rekla je i zaključila da je ‘ovo krajnje vreme da pokažemo da smo kadri uspešno rešavati probleme u najvišem interesu i Srbije i Hrvatske’.

Okupljenima se obratio i potpredsjednik Hrvatskog sabora Robert Podoljnjak koji je kao profesor ustavnog prava ukazao na značenje prvog modernog srpskog ustava donesenog na današnji dan, ali i činjenicu da je taj dan i crkveni praznik Sretenje.

Prijemu su osim diplomatskog kora i vojnih atašea prisustvovali i čelni ljudi srpske zajednice u Hrvatskoj. Među okupljenima su bili saborski zastupnici Milorad Pupovac i Mile Horvat, predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović, brojni načelnici općina i zamjenici gradonačelnika i župana, čelni ljudi ‘Prosvjete’ i ‘Privrednika’, članovi manjinskih vijeća, brojni nevladini aktivisti, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, kao i hrvatski ministar kulture Zlatko Hasanbegović.

Podsjetimo, 15. februar se kao dan državnosti Srbije slavio do ujedinjenja 1918., kada je ukinut, i ponovno od 2002. godine. Na taj je dan 1804. počeo Prvi srpski ustanak, a 1835. je donesen Sretenjski ustav, jedan od najmodernijih, najdemokratskijih i najliberalnijih ustava svoga doba. Njime je u Srbiji ukinut feudalizam i ujedno je predstavljao najistočniji odbljesak Francuske revolucije, zbog čega se 15. februara smatra i danom ustavnosti.

1/6