Na izborima u Bosni i Hercegovini nikada nije moguće proglasiti jednoga pobjednika. Iako je Stranka demokratske akcije (SDA) osvojila najviše glasova – blizu 300.000 – ona se može smatrati samo relativnom pobjednicom izbora, pošto komplicirani izborni sustav BiH omogućava i HDZ-u BiH i SNSD-u Milorada Dodika da također proglase pobjedu. Nadalje, SDS je u Republici Srpskoj zabilježio značajan rast, a debitantska Demokratska fronta Željka Komšića ostvarila je više nego solidan uspjeh, pozicionirajući se kao treća najjača partija u Federaciji s preko 15 posto podrške birača, a četvrta na državnoj razini po ukupno osvojenom broju glasova za državni parlament. Savez za bolju budućnost BiH (SBB BiH) Fahrudina Radončića također je pokazao napredak, zauzevši poziciju druge najjače partije u Federaciji i peto mjesto na državnoj razini.

Stranka demokratske akcije osvojila je većinu u šest od deset kantona u Federaciji BiH, dok je HDZ BiH, kao predvodnik združene liste okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora, pobijedio u preostala četiri kantona. Iz SDA su već najavili da je koalicija s HDZ-om najizvjesnija moguća opcija, te su već započeli pregovore, ali valja imati na umu da će ishod tih pregovora zavisiti od ponašanja Željka Komšića, ali i Fahrudina Radončića. Matematički gledano – a matematika nije isključena iz prakse formiranja postizbornih koalicija u BiH – moguće je oformiti koaliciju koja bi SDA izbacila iz vlasti, ukoliko bi u narednom periodu DF, SBB BiH i SDP nastupili kao jedinstven blok. No mišljenje je analitičara da je takav ishod malo vjerovatan, jer bi iznjedrio slabu i nestabilnu vlast. Na taj bi način Željko Komšić ponovio istu grešku koju je počinio aktualni lider Socijaldemokratske partije BiH Zlatko Lagumdžija nakon izbora 2010., što bi ga moglo koštati na narednim izborima, baš kao što je koštalo njegovog nekadašnjeg partijskog šefa Lagumdžiju.

Relativnost izborne pobjede još je očitija u Republici Srpskoj, u kojoj su SNSD i SDS vodili tijesnu i bespoštednu borbu, kao i njihovi kandidati za predsjednika RS-a, Milorad Dodik i Ognjen Tadić. U tom bh. entitetu prevlast je odnio Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata – njegovi kandidati za entitetsku skupštinu dobili su tridesetak tisuća glasova više od drugoplasiranog SDS-a. Iako je Dodikova partija na ovim izborima značajno uzdrmana, vladajuća koalicija SNSD-DNS-SP ponovno će imati većinu u republičkom parlamentu.

Iako je Stranka demokratske akcije osvojila najviše glasova – blizu 300.000 – ona se može smatrati samo relativnom pobjednicom izbora, pošto komplicirani izborni sustav BiH omogućava i HDZ-u BiH i SNSD-u Milorada Dodika da također proglase pobjedu

Međutim, SNSD-ova kandidatkinja Željka Cvijanović izgubila je u utrci za srpskog člana Predsjedništva od kandidata Partije demokratskog progresa (PDP) Mladena Ivanića, a sama stranka nije dobila ni apsolutnu podršku građana na entitetskoj razini. Samim tim, Dodikovim koalicionim partnerima porasli su apetiti. Lider DNS-a Marko Pavić već je izjavio da očekuje fotelju predsjednika Vlade RS-a: 'Dobili smo ono što smo tražili i ostajemo na svom stanovištu da su sve opcije moguće, ali je prva opcija da DNS dobije premijersku funkciju.'

U političkim kuloarima se spekulira da lider Socijalističke partije Petar Đokić ovoga puta neće odustati od zahtjeva za pozicijom republičkog ministra unutrašnjih poslova. Pored toga, postoji teoretska mogućnost da koalicija Domovina, koju čine bošnjačke stranke, prevagne u korist tijesne većine okupljene oko SDS-a i Saveza za promjene. Sve to govori da će Milorad Dodik morati da učini mnogo ustupaka ukoliko namjerava zadržati komad vlasti u RS-u.

Urednik portala Buka Aleksandar Trifunović prokomentirao je kako je to promjena nabolje.

- Činjenica da neće monolitno držati sve funkcije, predsjedničku funkciju, člana Predsjedništva, premijera, da se barem donekle razbije taj monolitni politički garnizon, svakako će politiku učiniti zanimljivijom. Sve ove godine imali ste jedan nezanimljiv parlament, u kome je SNSD neprikosnoveno svaku svoju odluku mogao da izglasa - kaže Trifunović.

S druge strane, gubitnike u Federaciji BiH nije tako teško uočiti: prije svih, Socijaldemokratsku partiju BiH. Na izborima 2010. stranka Zlatka Lagumdžije osvojila je glatku pobjedu i poziciju najjače stranke u BiH, s blizu 300.000 osvojenih glasova, da bi na ovim izborima spala na peto mjesto u Federaciji, prema posljednjim preliminarnim rezultatima koje je objavila Centralna izborna komisija BiH (CIK), s nepunih 80.000 glasova. Na kantonalnoj razini se računa da je SDP izgubio oko 150.000 glasova. Samo u Kantonu Sarajevo partija bilježi vrtoglavi pad od skoro 80 posto.

Na razini FBiH SDP je pao na 10,48 posto, a u utrci za Parlament BiH osvojio je 9,70 posto glasova. Prema posljednjih podacima koje je CIK saopćio u utorak, Lagumdžijini socijaldemokrati nisu ni u jednom kantonu osvojili više od 14 posto glasova, a najteži udarac im je nanesen u Kantonu Sarajevo, u čijoj će skupštini SDP imati tek četiri zastupnička mandata, na osnovu 9,18 posto osvojenih glasova.

U prvim izjavama nakon objavljenih rezultata lider socijaldemokrata Zlatko Lagumdžija nije se ni našalio na račun preuzimanja odgovornosti za katastrofalan učinak na izborima, kao i u prethodnom mandatu, u kojem je SDP bio u vlasti. 'Građani su se opredijelili za SDA', rekao je nakon što je CIK saopćio prve rezultate, dodajući da ovo nije prvi, ali ni posljednji put da je SDP bio na vlasti i da je demokratskim putem otišao u opoziciju.

- Najvažnije je da je SDP snaga ujedinjene Bosne i Hercegovine, nade, posla i pravde. S onoliko mandata koliko dobijemo od građana, borit ćemo se i ubuduće. Pozivamo pobjednike da što je moguće prije pokrenu formiranje vlasti na svim nivoima, a mi ćemo praktično sutra napraviti inventuru svega što predajemo i želimo da im što prije to predamo kako bi mogli raditi na bazi mandata koje su dobili od građana ove zemlje - rekao je na kraju.

Kandidat njegove stranke za državno predsjedništvo Bakir Hadžiomerović otišao je i korak dalje u cinizmu i izjavio kako 'narod ne zaslužuje boju vlast od one koju je upravo izabrao'.

Koalicionim partnerima SNSD-a porasli su apetiti, pa Dodik mora biti spreman na ustupke. Lider DNS-a Marko Pavić već je rekao: 'Dobili smo ono što smo tražili i ostajemo na svom stanovištu da su sve opcije moguće, ali je prva opcija da DNS dobije premijersku funkciju'

Politički analitičari smatraju da su birači u Bosni i Hercegovini prepoznali lošu politiku i da su to na ovim izborima vrlo precizno kaznili. Profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Enver Kazaz smatra da se ne radi toliko o krivici partije koliko je riječ o krivici njenog lidera.

- Očekivano i zasluženo, jedina šansa da SDP opstane kao pristojan politički subjekt je propast politike Zlatka Lagumdžije. To se konačno dogodilo. BiH ima priliku da formira pristojnu političku alternativu takozvanim strankama centra - smatra Kazaz, koji tvrdi da bi SDP-u u prilog išla što hitnija politička smrt Zlatka Lagumdžije.

- Lagumdžijina politička smrt znači šansu za oživljavanje socijaldemokracije. U njegovoj višedecenijskoj vladavini u SDP-u nema niti jednog pristojnog političkog poteza, a to najviše govori o ljudima koji su zajedno s njim formirali politički kartel u toj stranci. Šef je mrtav, miševi nastoje da prežive - rekao je Kazaz za 'Novosti'.

Dekan Fakulteta političkih nauka Šaćir Filandra za naš list iznosi sličan stav.

- Ovo nije poraz socijaldemokracije kao ideje koja je potrebna i dobrodošla, već Socijaldemokratske partije, koja je u protekle četiri godine neodgovorno obnašala vlast - kaže Filandra, dodajući da se SDP doveo u situaciju u kojoj nije mogao ispuniti obećanja i očekivanja, pa je zato i izgubio.

- Osim toga, treba imati na umu i to što su birači očigledno glasovali vođeni negativnim emocijama – nisu oni birali SDA zato što je to kvalitetna stranka, nego su glasali protiv ovog i ovakvog SDP-a - zaključuje profesor Filandra.

Ovi izbori su pokazali da trenutna izborna baza Socijaldemokratske partije broji oko 80.000 birača, dok su novoformirana Demokratska fronta, kao i stranka Fahrudina Radončića (SBB BiH) dobile po 100.000 do 130.000 glasova, s time što je Komšićeva partija dobila 20.000 glasova više od SBB-a na državnoj razini, dok je SBB dobio isto toliko glasova više u odnosu na DF na razini Federacije. Pritom su i SDP i SDA zadržali stabilan broj birača na objema razinama, što upućuje na zaključak da Radončićev SBB BiH i Komšićev DF dijele jedan značajan broj birača (oko 20 posto). Tome zasigurno pridonose još uvijek nejasna ideološka pozicija Komšićevog DF-a i snažan populističko-patriotski politički kapital kojim Komšić raspolaže.

Na koncu – većina analitičara se u tome slaže – među gubitnicima ovih općih izbora su i građani BiH koji su se odazvali glasovanju u manjem broju nego prošli put, a skoro 45 posto apstinenata će morati sačekati naredni izborni ciklus kako bi svoju i sudbinu Bosne i Hercegovine preuzeli u svoje ruke.

Tijesna utrka za predsjednika Republike Srpske

Iako preliminarni rezultati CIK-a za sada pokazuju da je u utrci za predsjednika RS-a u vodstvu Milorad Dodik, razlika od svega nekoliko tisuća glasova još uvijek ulijeva nadu u preokret oporbenom Pokretu za promjene i njihovom kandidatu Ognjenu Tadiću.

- Ne znamo šta je među ostatkom glasova koji nisu prebrojani - rekao je Tadić odmah nakon saopćenih rezultata.

Prema posljednjim podacima koje je objavio CIK, Dodik je osvojio 273.118 glasova, dok je za drugoplasiranog Tadića glasovalo 263.855 birača. Tadić je kazao da su stranke Saveza za promjene zadovoljne, ali nisu sretni činjenicom da je na izborima učestvovalo oko 55 posto građana, dok ostali, za koje, kako je naveo, znaju da nisu zadovoljni stanjem u RS-u, iz nekog razloga nisu iskoristili svoje pravo glasa.