Novosti

Kronika

Пoврaтaк бeз пoслa

Жeљкo Пoлojaц, прeдсjeдник Виjeћa српскe нaциoнaлнe мaњинe у oпћини Гвoзд: Укoликo хрвaтскa држaвa жeли стимулирaти пoврaтaк, мoрa oсигурaти пoсao

93nuy3hokafqi7r9lad392jrfg5

Kako ocjenjujete povratak Srba u općinu Gvozd, posebno u posljednje vrijeme ?

Povratak na ova područja je, kako vrijeme odmiče, sve teži i rjeđi. Ja sam se vratio 1999. Bilo mi je teško i mislio sam da teže ne može biti, no vrijeme je pokazalo da je tih godina povratak bio mnogo lakši nego što je to danas. Naime, nestale su mnoge ustanove koje su o povratnicima itekako vodile brigu. Sjetimo se samo UNHCR-a, organizacije koja je o povratnicima vodila brigu. Ne samo da su povratnicima pomagali u svakom trenutku, nabavljali najnužnije stvari, od sjekire do štednjaka, već su aktivno i sudjelovali u organizaciji povratka. Čak su i organizirano dovozili obitelji iz Srbije koje su se opredijelile za povratak, brinuli su da prvi dani boravka na napuštenim ognjištima prođu što bezbolnije, svaku obitelj su pratili i bili prisutni u navećoj zabiti Banije i Korduna. Mi povratnici uz njih smo se osjećali sigurnima i na neki način zaštićenima. Mnogi su povratnici dobili i strojeve za obradu zemlje, postojali su mobilni timovi koji su provodili njihove programe. E, kad su oni otišli s ovih područja, sve je za povratnike postalo dvostruko teže. Lokalne zajednice, koje bi se po tom pitanju trebale angažirati, jedva preživljavaju i bez povratnika, općinske blagajne su prazne, pa je od njih slaba vajda.

Znači li to da je povratak sve rjeđi i da je gotovo prestao ?

Pogledajte, u Vrginmostu, ali i u cijeloj općini Gvozd, gotovo da i nema potrebnih ustanova i poduzeća. Nekoliko privatnika bavi se drvnom masom, nekoliko kafića jedva veže kraj s krajem i to je sve. Za mlade koji su ovdje nema posla, a kamoli za one koji se vrate. Potencijalni povratnici su o tome vrlo dobro informirani i znaju da je povratak rizičan. Sredit će oni nekako roditeljsku kuću, jer je obnova još uvijek moguća, ali od čega živjeti? Osim toga, od podnošenja zahtjeva za obnovu do same obnove, u prosjeku prođe i pet, šest godina. Sve je to prilično obeshrabrujuće i nikako nije motiv za važnu odluku kao što je povratak.

Uglavnom su se vratili stariji ljudi koji su ovdje u Hrvatskoj stekli pravo na mirovinu. Mlađi su se već nekako snašli u Srbiji, udali, oženili, kako-tako zaposlili, pa ne žele nepotrebno riskirati povratkom da ne izgube i ono malo što imaju.

Znači li to da je bez novih radnih mjesta povratak mladih upitan ?

Baš tako! Ukoliko hrvatska država želi stimulirati povratak, mora za povratnike, posebno one mlađe, osigurati posao. Bez toga, povratka nema. Vidite, u posljednjih nekoliko godina u općini Gvozd jednako loše žive Hrvati i Srbi. Nikako ne želim reći da Hrvati imaju posla a Srbi ne. Svi jednako dijele sudbinu i recesiju u kojoj se nalazimo i niti jednima, niti drugima, nije lako. Pa ovoga trenutka možeš biti Hrvat koliko hočeš, posla nema. Može se uhvatiti nešto trenutno, kao sječa u šumi, rad na pilani kod privatnika i slično. Tamo, za male novce rade zajedno i Hrvati i Srbi, a posao nije siguran. Danas posla ima, sutra nema, pa hajde dalje. Traži novi posao, bilo kakav, jer obitelj, posebno djeca, kod kuće čekaju knjige, hranu, režije. Nikome nije lako, a ako si pri tome još i povratnik, to nosi dodatne probleme jer uglavnom krećeš od nule pa je stvar mnogo teža.

Kakvi su međunacionalni odnosi u općini Gvozd ?

Drago mi je da mogu reći da su međunacionalni odnosi u Vrginmostu, ali i u cijeloj općini Gvozd na prilično dobroj razini i da se suživot sve bolje provodi i razvija. Tome, uz sazrijevanje svijest da je potpuno besmisleno baviti se prebrojavanjem tko je tko, u dobroj mjeri doprinosi i teška ekonomska situacija. Ljudi sve više pomažu jedni drugima, razvila su se mnoga prijateljstva, a kod mladih nacionalne razlike sve više blijede, pa imamo primjera vjenčanja među ove dvije nacije, što ohrabruje. Tu i tamo pojedine ekscese između Srba i Hrvata čine neki pojedinci, pa to pojedina sredstva informiranja pokušavaju objasniti nacionalnom netrpeljivošću, a riječ je, zapravo, o običnim sukobima, čiji su povodi uglavnom neriješena pitanja oko neke zemlje, ljubomora, pijanstvo i slično. A toga ima, ni više ni manje, i u čistim etničkim sredinama.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više