Strijeljanje
Hrvoje Marušić, istaknuti član HDZ-a i dugogodišnji poglavnik stranačke Zajednice poduzetnika i obrtnika, predložio je na Facebook-profilu Inicijative mladih za ljudska prava strijeljanje njihovih aktivista. Nazvao ih je stokom yugokomunističkom – ovo ‘y’ pokušaj je Marušićeva kreativnog izražavanja – te nakon kraćeg i glupog komentara poentirao: ‘Da smo demokratska država, sudili bi vam za veleizdaju i streljali vas.’
Tim se riječima, naime, osvrnuo na kampanju #ISPRIKA u kojoj Inicijativa traži od Vlade upućivanje isprike svim žrtvama i obiteljima žrtava ratnih zločina i kršenja ljudskih prava počinjenih za vrijeme i nakon vojnoredarstvene operacije Oluja u kolovozu 1995. godine.
Nešto kasnije oglasila se Marušićeva stranka, poznata po tome što i dalje ne uklanja ploču s ustaškim pozdravom iz Jasenovca. Na društvenim mrežama HDZ-ovci su poručili: ‘Stavovi što ih je Hrvoje Marušić iznio na svom privatnom Facebook profilu nisu stavovi HDZ-a. Istovremeno, najoštrije osuđujemo taj i svaki drugi govor mržnje te poziv na bilo kakvo nasilje’, tvrde iz stranke nespremne ukloniti ploču s pozdravom uz koji je provođeno najgore nasilje.
Proteklih mjeseci policija je bila neobično senzibilizirana prema prijetnjama upućivanim premijeru Andreju Plenkoviću na društvenim mrežama. Andreas Jurić, Austrijanac hrvatskog porijekla, završio je 15 dana u zatvoru zbog rečenica ‘kad izađemo na ulice pogodit će vas kamenom’ te ‘upucat ćemo vas i gotovo’ koje je na Facebooku namijenio hrvatskom premijeru. Krajem lipnja Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku objavilo je informaciju o hapšenju četrdesetpetogodišnjaka koji je na Facebooku poručio Plenkoviću da ga treba ubiti kada ‘mi dođemo na vlast u Rijeci’. Tko su ‘mi’ iz ove rečenice, nije otkriveno.
Nego, ako policija hapsi marginalce koji prijete moćnom i čuvanom političaru, što će se dogoditi s utjecajnim članom vladajuće partije koji prijeti nezaštićenim aktivistima za ljudska prava? Ako je lišavanje slobode uvedeno kao metoda liječenja online histerije, zašto ono ne bi bilo primijenjeno na svakog podjednako? Uostalom, Marušić kao političar u vladajućoj stranci ima ozbiljnije šanse ostvariti sve što je naumio negoli mladi Austrijanac ili riječki umjetnik.
U utorak navečer, kad nastaje ovaj tekst, još nismo naišli na informaciju o Marušićevu privođenju.
Statut
Kako je sadržajno pust tjedan iza nas kad rubriku započinjemo s Hrvojem Marušićem – ej, Hrvojem Marušićem??? – a nastavljamo informacijom da Davor Ivo Stier priprema novi statut HDZ-a. Dobro, mogli smo početi i s putovanjem premijera Andreja Plenkovića u Budimpeštu na finale Svjetskog prvenstva u vaterpolu, ali i to bi bila utješna nagrada. Ljetna pustoš nas lagano kosi, deficit pravih političkih događaja tjera na očajničke poteze. Poput pisanja o statutu HDZ-a.
Prema upućenoj štampi, uskoro će biti formirana radna skupina za izradu Statuta, a intenzivan rad na novom dokumentu započet će na jesen. Jedna od glavnih promjena za koju lobira Stier jest ona o uvođenju principa jedan član, jedan glas na svim razinama.
Demokratizacija HDZ-a romantična je gesta, nešto poput doniranja zapaljenih baklji piromanima. Samo minulih dana istaknuti primjerci iz te stranke briljirali su na raznim poljima: Franjo Lucić, njihov saborski zastupnik, pokušavao je podmititi Telegramova novinara Dragu Hedla, Zoran Josipović, istaknuti HDZ-ovac u Vodicama, navodno je odgovoran za zagađenje tamošnje vode fekalijama, a o dometima Hrvoja Marušića pišemo u prvoj vijesti.
Zaista treba podržati Stiera, neka u HDZ-u svaki član ima pravo birati kompletno rukovodstvo. Ako ih to ne uništi, neće ništa.
Slavlje
Hrvatska je u Budimpešti rezultatom 8:6 pobijedila domaćina Mađarsku u finalu Svjetskog prvenstva u vaterpolu i tako postala vodeća sila slabo rasprostranjenog sporta. No nema te pobjede pod nacionalnim insignijama koju državni vrh neće pokušati kapitalizirati.
Hrvatsku delegaciju oko plivališta činili su – javlja dnevni tisak – premijer Andrej Plenković, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, potpredsjednik Vlade te ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar i državna tajnica Središnjeg državnog ureda za sport Janica Kostelić.
Napominjemo, Plenković je u Budimpeštu stigao na vrijeme, a ne s danom zakašnjenja kao nedavno u Split, nakon katastrofalnog požara.
Slom
O našoj omiljenoj temi, Agrokoru, ovog tjedna nećemo dužiti, temperature zraka obaraju rekorde, starozavjetno mrki meteorolozi najavljuju paklene žege koje će, ako smo dobro razumjeli, preživjeti samo najjači, najotporniji, najizdržljiviji i najsretniji. Pa kome se u takvom ambijentu čita o koncernu koji je Ivica Todorić, unatoč izdašnoj političkoj i medijskoj podršci, doveo na rub propasti?
Ukratko, dnevni promet jedne od najpoznatijih Agrokorovih tvrtki, a mislimo na maloprodajni lanac Konzum, manji je za 2,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani, u prvih šest mjeseci Agrokorovi prihodi pali su za 10,5 posto, a narednih tjedana isplatit će se puni iznos dugovanja od 30 milijuna eura obiteljsko-poljoprivrednim gospodarstvima, obrtnicima i malim dobavljačima.
Tako izgledaju lijepe vijesti u Hrvatskoj.
Svetinja
I jedna slatka informacija. Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije poručio je da novac koji zagrebački nadbiskup Josip Bozanić čuva u vatikanskoj banci nije njegov. Znači: ‘Naglašavamo da polog koji se nalazi pod imenom kardinala Bozanića nije njegov privatni, nego je to novac za crkvene potrebe.’ Odnosno, tim se novcem ‘isplaćuju troškovi za crkvene potrebe Zagrebačke nadbiskupije vezane uz Rim kao što su pretplate raznih revija, kupovanje liturgijskog ruha, predmeta, neke studentske potrebe’, pokušali su pojasniti iz Nadbiskupije uz napomenu kako novac nije ni iz proračuna. Njegovo porijeklo ostalo nam je nejasno. Prema financijskom izvještaju, Bozanić u banci čuva 3,2 milijuna eura.
Slovima: tri zarez dva milijuna eura.
Sjajno
Mogli smo rubriku okončati novim valom sukoba u SDP-u i nezadovoljstvom u zagrebačkom ogranku stranke, ali ne znamo čemu bavljenje ljudima koji ne samo što nisu na vlasti, nego ni ne pokazuju ozbiljnu namjeru da budu. Završavamo dobrom viješću: prema zadnjem Crobarometru, Plenković je od početka mandata izgubio 21 posto podrške. Sada o njemu pozitivno misli 42 posto anketiranih, a kad se tek dočepao vlasti, podržavalo ga je njih 63 posto.
Kolindi Grabar-Kitarović već treći mjesec raste potpora, što pripisujemo nepovoljnom utjecaju vrućina na biračko tijelo.
