>

novosti logo

Društvo Društvo

Prste dalje od struje

Strahuje se, na temelju dosadašnjih privatizacija u Hrvatskoj, da bi ograničena prodaja udjela u HEP-u bila početak daljnje rasprodaje preostalih strateških kompanija u većinskom vlasništvu države, pa tako i samog HEP-a

Iako je premijer Andrej Plenković bio najavio djelomičnu privatizaciju Hrvatske elektroprivrede kako bi se otkupio udio INA-e od mađarskoga MOL-a, ništa osim te činjenice i dalje nije poznato. Iznenadna objava odluke da će se otvoriti privatizacija HEP-a putem inicijalne javne ponude (IPO), motivirane negativnim ishodom međunarodne arbitraže u Ženevi, trebala bi se po najavama iz Vlade obaviti u što kraćem roku.

Na takvu su se odluku negativno oglasili iz oporbenog SDP-a i većine parlamentarnih stranaka, izuzev HNS-a, dok je još nejasno kakva je situacija u vladajućoj koaliciji. Premda je potpredsjednica Vlade Martina Dalić izjavila da su HDZ-ovi partneri u izvršnoj vlasti podržali ovu inicijativu, pojedini Mostovi saborski zastupnici oštro su joj se usprotivili. Miro Bulj je zatražio referendum, što je inicijativa koju su podržali istureni predstavnici SDP-a.

Prodavati nešto što odlično funkcionira da bismo kupili nešto što je nestalo pod sumnjivim okolnostima je izvan svake pameti – Dubravko Čorak, sindikalist

Prema dosadašnjim najavama, sigurno je samo da će Vlada prionuti izradi Zakona o privatizaciji HEP-a, kakav je postojao od 2002. godine, ali ga je zbog izlišnosti ukinula vlada Jadranke Kosor. Osim procjene vrijednosti HEP-a i rješavanja pitanja izlistavanja dionica na burzi, ovaj će poduhvat, prione li se njegovom rješavanju, vjerojatno podrazumijevati i promjenu niza drugih zakonskih odredbi, koje će imati dugoročne posljedice za druge kompanije u vlasništvu države, prvenstveno u smjeru njihova lakšeg privatiziranja. U ovom konkretnom slučaju država je dakle odlučila privatizirati dio jedne dobrostojeće državne kompanije kako bi nacionalizirala drugu. Predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata Dubravko Čorak kaže da je riječ o ‘idiotariji’.

- Prodavati nešto što odlično funkcionira da biste kupili nešto što je nestalo pod sumnjivim okolnostima je izvan svake pameti - navodi, dodajući da postoji niz drugih problema u ovoj priči, čak i kad se ekonomski rezon ostavi po strani.

- Da bi se inicijalna ponuda dionica provela, sve mora biti pripremljeno i čisto, a onda vam treba godinu do godinu i pol dana za provedbu. U ovom konkretnom slučaju ništa nije čisto. Nema procjene, upitni su imovinskopravni aspekti, nema političkog konsenzusa. Na ove političke odluke treba poslati jasne poruke. Ako se nešto i desi, branit ćemo svim sredstvima HEP, radna mjesta i egzistenciju - kaže Čorak, dodajući da premijer Plenković ovim potezom nauštrb HEP-a i svih građana pokušava dokazati da HDZ nije kriminalna organizacija.

Novac za nacionalizaciju ina-e može se pronaći od revizije Vatikanskih ugovora, redukcije lokalne samouprave i naoružanja. Ovo je najgora opcija – Denis Geto, sindikalist

- Svi međutim znamo, samo Ustavni sud ne želi priznati, da je MOL stekao upravljačka prava koruptivnim radnjama - ističe ovaj sindikalist, dodajući da bi IPO imao smisla kad bi se njime omogućilo ulaganje u neka nova tržišta, dakle u korist HEP-a, a ne za kupovanje dionica INA-e.

Kao dodatni problem Čorak spominje činjenicu da se država, sukladno Zakonu o vodama, uknjižila na zemljišta 26 hidroelektrana koje proizvode polovicu električne energije. Zbog toga je nemoguće privatizirati ijedan hidrotehnički objekt ili ga staviti u bilancu prilikom prodaje. Ako Vlada ne nađe adekvatno rješenje, poput davanja prava dugoročne ingerencije HEP-u nad ovim objektima, to će značiti i promjenu Zakona o vodama i dodatno olakšati daljnje privatizacijske procese. Iako u Vladi nastoje anulirati bojazni da će tržišni plasman 25 posto minus jedne dionice ugroziti upravljanje HEP-om, na temelju dosadašnjih privatizacija u Hrvatskoj strahuje se da je ovo tek početak daljnje rasprodaje preostalih strateških kompanija u većinskom vlasništvu države, pa tako i samog HEP-a.

Pojedini poznavatelji prilika u HEP-u pritom naglašavaju malo spominjanu činjenicu da bi kupnjom INA-e državna energetska kompanija mogla zapostaviti nužne investicije u nove proizvodne kapacitete, što bi u teoriji moglo dovesti u pitanje energetsku opskrbu građana. Spominje se i niz propuštenih prilika vezanih uz investicije u obnovljive izvore energije i državno prepuštanje dijela toga sektora privatnicima, dok se TE Plominu i Rijeci bliži istek roka trajanja.

Prosječan čovjek ima toliko nisku plaću da ne može kupiti ni tisućiti dio jedne dionice hep-a, a kamoli jednu dionicu – Drago Jakovčević

No takvi su argumenti potpuno nadglasani tezama iz Vlade prema kojima će izlistavanje dionica na burzi navodno dovesti do boljeg upravljanja HEP-om, od zapošljavanja i vođenja kompanije pa do sprečavanja korupcije u javnoj nabavi. Neke procjene govore da zbog pogodovanja u javnoj nabavi HEP gubi i do 500 milijuna kuna godišnje. Argument ‘transparentnosti’ i inače je jedan od najkurentnijih kod zagovaratelja ove ideje. Martina Dalić, inače ekspert iz redova ekonomskih neoliberala, izjavila je kako firme s dionicama na burzama imaju bolje rezultate. Predsjednik HEP-ova sindikata Tehnos Denis Geto ističe da je riječ o ciničnom opravdanju notorne pljačke.

- Jer privatizacija HEP-a je pljačka i ništa drugo - tvrdi Geto, dodajući kako je za netransparentnost i eventualno loše upravljanje odgovorna politika koju zastupa i potpredsjednica Dalić.

- Neka se pozabave lošim upravljanjem, a ne privatizacijom. Umjesto politički instaliranih kadrova, neka biraju dokazane ljude iz tvrtki. Imamo stotine nepotrebno zaposlenih ljudi. To nas sindikate jako smeta. Javnost nas proziva za uhljebništvo, no onih radnika koji rade u proizvodnom dijelu na održavanju u smjenama nema, ali zato zapošljavaju politički postavljen i nepotreban kadar - veli Geto.

Posebno naglašava da se zalaže za nacionalizaciju INA-e, ali ne preko privatizacije HEP-a.

- Novac se može pronaći iz raznih izvora, od revizije Vatikanskih ugovora, redukcije lokalne samouprave i naoružanja. Ovo je najgora opcija - ističe Geto.

Kao drugi argument, koji nema veze s INA-om, Vlada je u nekoliko navrata spomenula da će se inicijalnom javnom ponudom dionica dugoročno naći interes i za građane i hrvatske mirovinske fondove, izbjegavajući činjenicu da će se u sve moći uključiti i investitori na globalnoj razini. Ekonomist Drago Jakovčević kaže da je riječ o običnom spinu.

- Građani su sirotinja. Kad gledate distribuciju depozita, to se najbolje vidi: deset posto deponenata drži više od 80 posto vrijednosti depozita, odnosno 170 milijardi kuna. Ova prodaja će opet biti rezervirana za bogatije. Prosječan čovjek ima toliko nisku plaću da ne može kupiti ni tisućiti dio jedne dionice HEP-a, a kamoli jednu dionicu. Ne znam koja će biti denominacija, ali ne vjerujem da će biti niža od deset tisuća kuna po dionici. Onda je to takozvano krojenje po mjeri bogatih i investitora - kaže Jakovčević, koji je prije dvije godine sudjelovao u izradi studije u mandatu ministra Ivana Vrdoljaka, nakon nauma da se već tada provede IPO model u HEP-u.

Tadašnja vlada je naime takvu odluku tumačila težnjom da prikupi novac za akvizicije u regiji, kupnju Elektroprivrede BiH i manjih energetskih tvrtki u regiji. Od svega se međutim odustalo. Pokazalo se da HEP nije spreman za IPO, a iskrsnuo je i niz drugih činjenica, nepovoljnih za pokretanje ovog modela.

- Procijenili smo da je tadašnji cilj IPO-a bio da se HEP naprosto privatizira. HEP ima dovoljno kapitala, nije mu trebao, ali ovo je model da se izbjegne povećanje javnog duga kupnjom udjela u INA-i - kaže nam Jakovčević, koji je sada nešto skloniji ovoj ideji zbog otkupa INA-e, ukoliko se Mađari s time uopće slože.

Ovaj je sektor, navodi, komponenta nacionalne sigurnosti jer nije isto tko nam daje vodu, pali ili gasi svjetlo. Upravljati tim pravima je, ističe, od ključne važnosti. No smatra kako je Vlada mogla pronaći bolja rješenja za financiranje.

- Mogla se INA kreditom zadužiti pa trezorirati dionice. Mogli su HEP ili Janaf dići kredit. Mogla je i država tražiti isplatu dividendi na temelju vlasničkih prava u energetskim kompanijama u kojima ima kontrolna prava, pa na taj način osigurati sredstva za potrebne postotke - navodi Jakovčević.

Tako se novi mogući privatizacijski ciklus opravdava transparentnošću poslovanja i dobiti za građane, što je strategija koja nije provođena ni za šire tendencije vlade Tihomira Oreškovića o privatizaciji pojedinih javnih kompanija. Sada se, paradoksalno, privatizacijski naum opravdava i argumentom nacionalizacije (INA-e). No Denis Geto uvjerava da do privatizacije HEP-a neće doći.

- Učinit ćemo sve što nam je na raspolaganju da to spriječimo. Pogledajmo što je bilo s telekomom, bankama, INA-om. Tako bi najvjerojatnije završio i HEP, jer smo u takvom političkom uređenju koje ne dozvoljava da ovakvi postupci budu od koristi za građane. Riječ je, da ponovim, o pljački u korist krupnog kapitala i partikularnih političkih interesa - zaključuje.

1/1