Baranjci, kao i oni koji o njihovom zavičaju nešto znaju, Baranju prvenstveno doživljavaju kao poljoprivredni kraj, iako u njemu ima i vinorodnih područja s vinskim cestama i prirodnih znamenitosti kakav je npr. Kopački rit. Direktor Turističke zajednice Baranje Matej Perkušić smatra međutim, da Baranja ima veliki turistički potencijal i da uz veliki rad i trud, može postati jedno od najboljih kontinentalnih turističkih odredišta u Hrvatskoj.
Prošle, 2015. godine, na području rada TZ Baranje, a to su Grad Beli Manastir i šest baranjskih općina (Čeminac, Darda, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Petlovac i Popovac), bez Općine Bilje (kod Osijeka) i Općine Draž (uz mađarsku i srbijansku granicu) – koje imaju svoje turističke zajednice, evidentirano je 8.995 dolazaka i 15.413 noćenja, od čega je veći postotak stranaca. Perkušić ističe da se kroz nove projekte i organiziranje novih turističkih manifestacija, uz snažniji marketing onih koje već postoje (vašari u etnoselu Karancu, Gatorfest, Jesen u Baranji, Land-art festival Slama, Vinski maraton, Kulenijada u Jagodnjaku…), može privući veći broj turista pa iznosi ambiciozan cilj: 50.000 dolazaka i srazmjerno povećanje noćenja. Kako bi se to moglo ostvariti?
Sredinom maja ove godine najavljeno je otvaranje belomanastirskog Etnološkog centra baranjske baštine, u kome će na površini od 800 kvadratnih metara biti različitih sadržaja kulturnog turizma: od izloženog dijela baranjske povijesti i svih naroda koji su u njoj živjeli ili žive (Hrvati, Mađari, Nijemci, Romi, Srbi…) pa do ureda TZ Baranje, natkrivene pozornice, suvenirnice…
Za ljeto 2017. godinu planira se nešto čega nema ni u Mađarskoj, ni u Srbiji: Gypsy world music festival na belomanastirskom Šećeranskom jezeru. Projektom ‘Ruta Józsefa Angstera’ zamišljeno je da se u Jagodnjaku obnovi rodna kuća tog čuvenog pečujskog graditelja orgulja, koji je – dok se selo još zvalo Kačfalu – tu rođen 1834. godine, i da to bude početak vođenja turista kroz crkve u kojima se nalaze njegove orgulje te da se turistima omogući razgledavanje svih zanimljivijih baranjskih crkava. Postoji i plan TZ Baranje da se u Dardi organizira dvodnevni festival ‘Esterházy’ te da se ta turistička priča proširi i na nekadašnji Sulejmanov most od Osijeka, preko Drave pa do darđanskog jezera Đola.
Ni to još nije sve. Matej Perkušić ističe i projekt ‘Mistična Baranja’, u kome će se promovirati baranjske rute s domaćim legendama, mitovima i duhovima, a koji bi se kasnijom prekograničnom suradnjom proširio i na mađarski dio Baranje. Za sada taj projekt obuhvaća Dragojlov brijeg kod Jasenovca i legendarnu vladaricu Crvenu Martu iz Zmajevca. Pri kraju je i projekt ‘Perivoj Marije Kristine’ u Kneževu, koji su osnovali Habsburgovci, a nekadašnji rudnik bazalta u Popovcu mogao bi se pretvoriti u zanimljivu turističku lokaciju, na kojoj se nalaze i zaštićeni autohtoni šišmiši. Nadalje, projektom ‘Rimski limes’ dobila bi se replika nekadašnjeg limesa, koji je prolazio kroz Baranja i vodio uz Dunav sve do Iloka.
Sve u svemu mnogo posla i izazova za baranjske turističke radnike, a ako se potrude i turističke zajednice Općine Bilje, u čijoj je nadležnosti Kopački rit, te Općine Draž, na čijoj su teritoriji mjesto Batina i luka na Dunavu, mogli bi se postići dobri rezultati, koji će popraviti ekonomsku situaciju i umanjiti sve izraženije iseljavanje iz Baranje.
