>

novosti logo

Rabljena sedmica: Užas je naša burka

U Jasenovcu ustaška ploča, u Zagrebu Opus Dei otvara škole, nekolicina krajnjih desničara spominju se kao izgledni kandidati za gradonačelnike većih gradova, a predsjedničina omiljena tema je radikalni islam u BiH. Ne može imati tako malo ovlasti a da ih nema previše

Islamisti

Baš kad smo završili prošlotjedno izdanje ove rubrike Kolinda Grabar Kitarović pojavila se u kanadskom Halifaxu na NATO-ovom sigurnosnom forumu. Protokolarna je to informacija kakve ne bilježimo na ovom mjestu čak ni kad su akteri lideri marginalne evropske države. No vijest zaslužuje pažnju jer je Grabar i Kitarović po okončanju foruma također dala intervju za ‘Defense News’ u kojem je naveliko raspredala o Bosni i Hercegovini. ‘U BiH vidimo te centrifugalne sile. Jedan od entiteta, Republika Srpska, nedavno je održala referendum o njenom ‘nacionalnom danu’… Ukoliko se oni odluče na taj korak, bit će i reakcija iz Federacije BiH i onda potencijalno gledamo novi sukob’, izjavila je bivša NATO-ova tajnica. Pričala je i o ulozi Rusije u BiH, radikaliziranju islama, a kao pozitivan primjer spomenula je Islamsku zajednicu u Hrvatskoj ‘koja daje sve od sebe kako bi upravljala procesima u regiji i izolirala radikale, fundamentaliste’… Ovog utorka novinari su je u Dubrovniku upitali za komentar postavljanja ustaške spomen-ploče u Jasenovcu. Odgovorila je kako se ne može miješati u rad lokalne samouprave: ‘To treba riješiti cjelovito, poznata su moja stajališta što se tiče bilo kakvih obilježja bilo kakvih totalitarizama, dakle od komunizma preko fašizma i svega ostaloga.’ Ne može imati tako malo ovlasti, a da ih nema previše.

Kadrovi

Što rade Most i HDZ? Ovoga tjedna ne mogu se dogovoriti koga će rukopoložiti na mjesto direktora u Hrvatskoj elektroprivredi. Imena kandidata su Nikola Rukavina, Marija Šiško-Kuliš, Tina Jakaša, Ivica Mlinarević i Perica Jukić, a sretni dobitnik – ili dobitnica – bit će imenovan(a) privremeno s realnom šansom da zadrži funkciju. Vlada će, naime, u ovom i sličnim poduzećima imenovati politički podobna vodstva na rok od šest mjeseci do raspisivanja natječaja na kojima će najveće šanse za pobjedu imati baš privremene uprave. Zašto će onda raspisivati natječaje, umjesto da energiju utroši na neku drugu glupost, nije poznato. Kadrovska politika u HEP-u zanimljiva je skoro koliko i hrvatska košarka, a ovdje je spominjemo samo zbog namjere trenutno vladajućih da stručnosti, tom omiljenom predizbornom obećanju, pretpostave lojalnost. Netko je očekivao više?

Urednik

Osim prepirki o kadroviranju u javnim poduzećima, novine su pune političke kombinatorike pred lokalne izbore u proljeće sljedeće godine. Aktualni je hit predviđanje tko će pokušati postati gradonačelnik Zagreba i Splita. U metropoli kandidat Milana Bandića bit će istoimeni gradonačelnik, Sandra Švaljek već je u kampanji, baš kao i Anka Mrak Taritaš, članica Hrvatske narodne stranke. Dva dana zaredom istaknuti SDP-ovci Peđa Grbin i Mihael Zmajlović najavljuju mogućnost da je njihova stranka u Zagrebu podrži jer je, kako vele, prioritet srušiti Bandića i njegov koruptivni sustav. A i nemaju nikog s ozbiljnim izgledima. U HDZ-u se još ne izjašnjavaju o kandidatu, žarka želja prvog zagrebačkog HDZ-ovca Andrije Mikulića da to bude navodno nailazi na priličnu ravnodušnost Andreja Plenkovića, baš kao i spekuliranje s imenima predstavnika tvrde desnice poput Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića. U Splitu su u igri Marijana Puljak iz stranke Pametno i HDZ-ov Andro Krstulović Opara. Prema anketama, ona je u prednosti, dok Ivo Baldasar, aktualni gradonačelnik, uživa povjerenje nevjerojatnih 5,4 posto anketiranih. Nevjerojatnih jer je zaslužio barem 5,4 posto manje. SDP nije još nikoga kandidirao, a Most razmišlja o jednom bivšem glavnom uredniku ST-a, hrvatskog nacitabloida (ime šest slova, počinje s R; prezime osam slova, prvo P).

Škola

Na prvom katu zgrade u zagrebačkoj Folnegovićevoj ulici škola je za dječake. U dobi su od sedam do devet godina, svi odjeveni u sive hlače, bijele majice, plave pulovere i plave sakoe s grbom u obliku jedra. Na sivom polju grba, detaljno nas je informirao ‘Jutarnji list’, ucrtano je pero, dok su na modrom utisnuti rimski stupovi, kao simbol vrlina, te knjiga koja predstavlja znanje. Tu je i natpis ‘Ut Gigas’ – u prijevodu ‘kao divovi’ – tumači novinaru Marin Divić, ravnatelj ove osnovne škole, a ime joj je Lotrščak. Riječ je o prvoj školi namijenjenoj isključivo dječacima. Njih 22 trenutno je pohađaju, 13 u prvom, devet u drugom razredu. Osnivač je Roditeljski institut za odgoj i obrazovanje (RINO) koji je lani u zagrebačkom Podsusedu otvorio Osnovnu školu Ružičnjak, naravno, samo za djevojčice. Rade ‘po državnom kurikulumu, no razlike postoje. Recimo, molitva se prije nastave i obroka u Lotrščaku i Ružičnjaku podrazumijeva’, u kapelici imaju misu za početak školske godine, a u njoj razgovaraju npr. o vremenu došašća. Djeca su razdvojena zbog razlika između spolova, dječaci i djevojčice ‘imaju različite potrebe, uče različitim ritmom i na drugačije načine’, objašnjava ravnatelj. U školskim brošurama stoji da je ovaj model edukacije razvijen u Evropi pedesetih godina prošlog stoljeća ‘potaknut naukom svetog Josemarije Escrive’, utemeljitelja Opusa Dei. Cijena školarine je 990 kuna. Istoga dana kada je ‘Jutarnji’ objavio ovu neutralno intoniranu reportažu, bez reporterova zgražanja, zdvajanja i sličnih oblika gnušanja uobičajenih u prikazima ekstremizama nehrvata i nekatolika, ‘Večernji list’ je s naslovne stranice dramatično velikim slovima poručio: ‘BiH postaje glavni centar za islamske ekstremiste, mijenja se i kulturološka slika Sarajeva i okolice’. Ili, kao što u ‘Ničijoj zemlji’ reče onaj dok je čitao novine u rovu usred rata u Bosni: ‘Auu, da vidiš, sranje u Ruandi.’

Bernardić

I na kraju, rezervirali smo nevelik, ali dovoljan prostor za najbolje ovotjedne misli Davora Bernardića, novog predsjednika Socijaldemokratske partije i prvog čovjeka opozicije: ‘                           .’

1/1