>

novosti logo

Kultura Kultura
Piše Mirna Jasić

Revolucionar koji je zaorao more

Reinhard Kleist, 'Castro': Crtač i scenarist Kleist mjesec se dana na Kubi pripremao za priču o Castru

Strip-biografija ‘Castro’ na hrvatskom je jeziku objavljena 2012. godine u izdanju Strip-centra Tino, a premijerno u Njemačkoj dvije godine ranije. Crtač i scenarist je Reinhard Kleist, koji stvara u jednoj berlinskoj umjetničkoj zajednici; kako bi se pripremio za rad na ovom stripu – realiziranom u suradnji s Castrovim biografom Volkerom Skierkom, njemačkim novinarom i publicistom – mjesec je dana boravio na Kubi, što je ovjekovječio i u svom putopisu ‘Havana: kubansko putovanje’.

U obimnom stripu u stilu roto-romana, na gotovo 300 stranica, ispričan je život karizmatičnog revolucionara i državnika Fidela Castra, jednog od najzanimljivijih i najkontroverznijih likova novije povijesti: malo je onih koji su, poput njega, iskreno vjerovali da komunizam najavljuje budućnost u kojoj će siromaštvo i nepravda biti iskorijenjeni te koji su još za života ušli u legendu. Castro je dobro opisan riječima jednog od svojih prijatelja, pisca Gabriela Garcíe Márqueza: ‘Jednostavno neće priznati i neće se smiriti dok ne uspije preokrenuti uvjete i iz toga napraviti pobjedu.’

Kroz svojevrsnu stripovsku reportažu o revoluciji prikazano je kako Fidel čeličnom voljom i upornošću ne samo nadživljava nego i nadigrava brojne američke i sovjetske predsjednike, čineći ono što mu nisu oprostili – s revolucijom i svrgavanjem Batiste Amerikancima je oduzeo sve posjede na Kubi. Preživio je i invaziju u Zaljevu svinja 1961., koju su vodili Amerikanci i protjerani kubanski plaćenici, a snašao se i 1962. za stacioniranja sovjetskih atomskih raketa na Kubi, što je zamalo dovelo do trećega svjetskog rata. Međutim, najvažnije od svega je da, unatoč ekonomskoj blokadi koju je sustavno provodio SAD, već dulje od pola stoljeća uspijeva u svojoj viziji.

Kleist je dramaturški povezao različite cjeline stripa u tri poglavlja. U prvom upoznajemo novinara koji vodi priču kroz različite periode Castrova života, a koji po zadatku dolazi na Kubu, gdje se zaljubljuje u revoluciju (i u revolucionarku), pa ondje ostaje do kraja života. Castra intervjuira u džungli Sierra Maestre, gdje mu Fidel objašnjava o kakvoj je revoluciji riječ: ‘Nitko više ne smije živjeti u siromaštvu, nitko ne smije biti gladan, nitko neće hodati gol i bos, svi će imati priliku za školovanje, nitko neće biti bolestan a da ne bude liječen i opskrbljen svim potrebnim lijekovima, svi moraju imati svoj dom!’ Novinar se koristi i sjećanjima Castrovih suboraca, počevši s onima na buntovno dječaštvo, kada se već iskazivala burna i tvrdoglava narav budućeg pobjednika. Strip nam donosi i priču o tome kako je Castro, kao sin veleposjednika, već sa 12 godina organizirao štrajk radnika na očevu imanju. Nastavlja se storijom o njegovom aktivizmu tijekom studija, kada je doktorirao pravo i društvene odnose. Nakon dvije godine zatvora, amnestiran je s ostalim političkim zatvorenicima, a opisan je i njegov odlazak u egzil u Meksiko, gdje će 1955. upoznati Che Guevaru. Prikazan je i njegov povratak na Kubu, dvije godine kasnije, zajedno sa 132 osobe natrpane u maloj brodici, kao i borbe fidelista u okviru Pokreta 26. jul, kada je proglašen vrhovnim komandantom svih oružanih snaga revolucije, što će 1959. potvrditi i nova vlada, nakon što je Batista pobjegao sa svojom militarističkom klikom i, naravno, državnom blagajnom.

Stripovana biografija završava epilogom u kojem Castro, prikovan uz bolesničku postelju, izgovara: ‘Svi koji služe revoluciji zaorali su more.’ Mi ćemo je rezimirati riječima urednika hrvatskog izdanja Tine Ćurina: ‘Povijesno gledajući, usporedio bih Fidela s našim drugom Titom: obojica su radili u ilegali, borili se protiv fašizma, ratovali na frontu, pobijedili, postali narodni vođe, diktirali revolucionarne tokove i vladali do kraja.’

1/1