>

novosti logo

Politika / Balkan Politika / Balkan

S Jahorine u opoziciju

Pokušaj formiranja nenacionalističke fronte u BiH suočen s brojnim teškoćama: Jahorinska deklaracija, koju potpisuju skupina intelektualaca i predstavnici tri političke partije, želi jasnije odrediti politiku lijevog centra, no ključni je problem što se zbog izbornog sistema BiH vlast ne može formirati bez nacionalista

Jahorinska deklaracija je dokument proistekao iz sastanka koji je 10. prosinca održan na Jahorini i koji sadrži osnovna načela i principe pokušaja da se objedini fronta koja bi se na narednim izborima 2018. godine u Bosni i Hercegovini suprotstavila nacionalistima na vlasti. Dokument potpisuje nekoliko poznatih imena iz bosanskohercegovačkog kulturnog i intelektualnog miljea, skupa sa predstavnicima tri partije koje se nominalno nazivaju nenacionalističkima – Socijaldemokratskom partijom BiH, Građanskim savezom i Demokratskom frontom – i već je u dijelu medijskih poslenika u BiH prepoznat kao pokušaj ujedinjenja ljevice. Čak i sami kreatori deklaracije u njenoj preambuli ističu potrebu ‘jasnog određenja politike lijevog centra’, navodeći kako su građanske stranke u BiH u krizi, te kako ne ostvaruju svoj emancipatorski potencijal.

Da se ne lažemo, u Republici Srpskoj to ljude ne zanima, i ovo je još uvijek bitka za Federaciju, kaže organizator jahorinskog sastanka Amer Bahtijar

Deklaracija u 14 točaka detektira i definira najveće probleme bosanskohercegovačke političke realnosti i djeluje kao više nego lijep spisak želja. Na prvom mjestu je istaknuta odlučnost o zajedničkom nastupu nenacionalističkih snaga na prostoru cijele države Bosne i Hercegovine, kao i potreba promjene izbornog zakona u smislu jačanja predstavničke demokracije, značajnijeg sankcioniranja govora mržnje, ukidanja diskriminacije u izbornom procesu i tome slično. U nastavku se govori o uvođenju zajedničkog obrazovnog sistema, kao o neophodnom preduvjetu za izgradnju otvorenog, pluralnog društva, zatim o izgradnji nezavisnog pravosuđa, temeljnom preispitivanju procesa privatizacije javnih preduzeća, drugačijem odnosu prema prirodnim resursima i obnovljivim izvorima energije, te se zagovara principijelna sekularizacija svih državnih institucija i jednakost svih građana i građanki Bosne i Hercegovine, bez obzira na grupna i individualna opredjeljenja. Na koncu, potpisnici deklaracije obećavaju nepristajanje na bilo kakve nacionalističke principe i koncept vladavine, priznavanje i poštivanje prava svih žrtava ratnih zločina utvrđenih presudama Međunarodnog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije te presudama domaćih pravosudnih organa, bez obzira na etničku i vjersku pripadnost.

Imajuću u vidu izborni sistem u Bosni i Hercegovini, kao i njezino ustavno uređenje, već iz samog duha deklaracije proizlazi da političke snage koje dokument potpisuju ne mogu formirati vlast bez nacionalista, čak i ako bi na izborima ostvarile nezapamćen uspjeh. Toga su svjesni i sami kreatori deklaracije, koji tvrde da suradnje sa nacionalistima neće i ne može biti, te da se već sada spremaju biti oštra oporba.

- To je realnost. Uz ovakav izborni sistem nemoguće je oformiti vlast bez nacionalista. Dakle oporba je jedina preostala opcija. Od 1996. do danas uvijek smo imali šest-sedam partija na vlasti, a i SDP je u dva navrata ulazio u vlast, ali opet sa nacionalistima i to je to. Demokratska fronta je probala u jednom trenutku, ali to jednostavno nije moguće održati, što onda, prirodno, dovodi do razočarenja u stanovništvu - kaže dr. Neven Anđelić, profesor na Regent’s univerzitetu u Londonu i jedan od autora samog teksta Jahorinske deklaracije.

- Mi možemo mijenjati pojedince, ali uz postojeći izborni sistem nikada ne može doći do suštinskih promjena zbog kojih bi se građani imali prilike uvjeriti da je bez nacionalista na vlasti bolje - dodaje Anđelić, napominjući da je osnova dejtonskog uređenja Bosne i Hercegovine sprečavanje nasilnih sukoba, ali i da je njegov nusprodukt garancija ulaska predstavnika konstitutivnih naroda u vlasti.

Zbog tog sistema, smatra on, nikakve promjene nisu moguće. Slično rezonuje i Amer Bahtijar, urednik portala Tačno.net, koji je ujedno bio organizator sastanka na Jahorini. Bahtijar pojašnjava da je ovo početak okupljanja građanske scene u BiH oko nekih osnovnih načela, te da bi široka građanska fronta na narednim izborima imala šansu da ostvari uspjeh kao začetak promjena koje bi došle tek kasnije.

- Opcije su da se bude ozbiljna opozicija i još da se drugim strankama ponude ista načela da bi se moglo koalirati. Ja sam lično za odlazak u opoziciju, i to je načelo koje su podržali svi potpisnici deklaracije - kaže Bahtijar.

Široka koalicija nenacionalističkih stranaka ima šansu oformiti vlast u mikrosredinama, prije svega u općinama i u pojedinim kantonima u Federaciji BiH. Međutim, i to bi se moglo pokazati kao dvosjekli mač, jer bi i sam pokušaj formiranja vlasti na razini Federacije BiH bez primjerice HDZ-a BiH doveo do homogenizacije i radikalizacije hrvatskog biračkog tijela u Federaciji, što je scenarij kojem smo već svjedočili nakon ulaska Željka Komšića u Predsjedništvo BiH. Čak i ako se zanemare šovenska prebrojavanja Komšićevih krvnih zrnaca i osporavanja njegovog ‘hrvatstva’, nije bilo moguće ignorirati činjenicu da je on u bosanskohercegovačko Predsjedništvo ušao prije svega zahvaljujući glasovima Bošnjaka.

Drugi problem jahorinskog papira je upadljivo odsustvo kako političkih snaga tako i nezavisnih intelektualaca iz Republike Srpske. Osim Srđana Šušnice i Zlatiborke Popov, svi ostali potpisnici su iz federalnog dijela BiH. I sama činjenica da mediji u RS-u uopće nisu prenijeli vijest o jahorinskom sastanku i njegovim zaključcima pokazuje da ovakva ideja u entitetu kojim suvereno gospodari Milorad Dodik za sada nema značajniju podršku.

Popularni bloger, istraživač javnog mnijenja i psiholog Srđan Puhalo, nastanjen u Banjoj Luci, pozdravlja ideju formiranja nenacionalističke političke snage i kaže da bi je ‘sutra rado potpisao’, ali ne krije skepsu glede podrške iz Republike Srpske, sažimajući je u lakonsku tvrdnju: ‘Ni među Hrvatima ni među Srbima nemaš partiju za koju bi se moglo reći da je probosanska.’ Isto misli i već spomenuti Amer Bahtijar.

- Da se ne lažemo, u RS-u to ljude ne zanima, i ovo je još uvijek bitka za Federaciju. Činjenica je da iz RS-a nikakvih reakcija nije bilo, što je znak da to njih ne zanima - kaže Bahtijar.

Najveći problem sa kojim će se suočiti partije okupljene oko Jahorinske deklaracije je izgubljeno povjerenje birača, brojne afere koje opterećuju sadašnje i bivše članstvo Socijaldemokratske partije, kao i pretjerana ideološka šarolikost, prožeta međusobnim sukobima i animozitetima. Prave ljevice u Bosni i Hercegovini još uvijek nema, a stranke koje stoje iza jahorinske inicijative ideološki su u najboljem slučaju pozicionirane kao lijevi centar ili čak desno od centra. Primjer su pojedini istaknuti članovi Građanskog saveza, poput Emira Suljagića, čiji istupi u javnosti često imaju obilježja militantnog bošnjačkog nacionalizma, na kojemu bi mu i pokojna Stranka za BiH pozavidjela.

1/1