Novosti

Društvo

Šef Opusa Dei uznemiravao me u bolničkoj sobi

Kada me drugi put probudio, očitala sam tom svećeniku bukvicu, rekavši mu da ne želim da me nepoznati čovjek uznemirava u mome liječenju. Pitala sam ga odakle mu pravo da me dva puta dira i budi i ima li on dozvolu uprave bolnice da ulazi u sobe – prepričava Antonija Petričušić neočekivani posjet mons. Jorgea Ramosa, šefa hrvatskog Opusa Dei

Pred blaženim Alvarom del Portillom, poznatijim samo kao don Alvaro, 1983. u Zürichu dvjestotinjak vjernika sjedi i u slušalicama pažljivo sluša simultani prijevod propovijedi u kojoj don Alvaro govori o počecima Opusa Dei. ‘Možemo reći da je cijela aktivnost Djela (aktivnost Opusa Dei, op.a.), kako je govorio i naš utemeljitelj, rođena u bolnicama i najsiromašnijim predgrađima Madrida, gdje nitko nije htio ići, gdje se nitko nije usuđivao ići. Naš je osnivač običavao ići na ta mjesta’, priča na snimci don Alvaro.

Don Alvaro govori o razdoblju 1930-ih godina, o onome što se događalo neposredno nakon što je 1928. sv. Josemaria Escriva utemeljio danas notorni Opus Dei. Sam don Alvaro bio je 1944. zaređen kao jedan od prva tri svećenika Opusa Dei, a nakon smrti Escrive, 1975. godine na Generalnom kongresu izabran je za njegova nasljednika na čelu Opusa. Nakon što je 1982. papa Ivan Pavao II. proglasio Opus Dei osobnom prelaturom Katoličke crkve, don Alvaro postao je prvi prelat.

Doktor mi je rekao da isti svećenik već desetak godina dolazi u bolnicu i pristupa pacijenticama koje se u pravilu ne tuže i ne prigovaraju njegovim dolascima – kaže Antonija Petričušić

Važnost kontakata s pacijentima u bolnicama i riječi don Alvara potvrđuju i sve službene stranice Opusa Dei, uključujući i hrvatsku verziju stranice posvećene utemeljitelju Opusa. Novosti otkrivaju da takvo djelovanje nije samo pitanje povijesti Opusa Dei, već da na sličan način djeluju i u Hrvatskoj danas.

Antonija Petričušić, docentica na zagrebačkom Pravnom fakultetu, Novostima je ispričala neočekivano i uznemirujuće iskustvo iz Petrove bolnice gdje joj je, dok je spavala, u sobu nepozvan kročio vikar Opusa Dei u Hrvatskoj, monsinjor Jorge Ramos.

- Prošlo ljeto, sredinom srpnja, bila sam, tada na početku trudnoće, ukupno četiri puta hospitalizirana na odjelima Zavoda za humanu reprodukciju u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj ulici u Zagrebu. Jedno popodne, u vrijeme kada nije termin posjeta i ne očekujući nikoga, spavala sam na bolničkom krevetu s prikačenom bocom infuzije na ruku. Nemalo me iznenadilo kada me je netko dodirnuo i probudio, jer čovjek koji me je probudio, i to tako da je ušao u moj privatni prostor, bio je muškarac u crnom, a ne netko od bolničkog osoblja, koje jedino i isključivo može prilaziti pacijenticama i dirati ih. Zapravo se ne sjećam da me je ijedna medicinska sestra ikada dodirom budila iz sna, one su mi se obraćale i tako mi davale do znanja da su došle nešto napraviti na mom tijelu. Čim sam otvorila oči, čovjek u crnom mi je ponudio nekakvu sličicu. Shvatila sam, ni sama ne znam kako, vjerojatno po ovratniku, da se radi o svećeniku i uzela sam ponuđenu sličicu jer se nisam snašla, a i zanimalo me što je na njoj - prepričava nam naša sugovornica dok nam pokazuje letak na kojem su slika sv. Josemarije Escrive i molitva.

Potom je, kaže, odbila ponudu koju je svećenik upakirao u pitanje ‘Trebate li nešto od svećenika?’ Ljubazno mu je zahvalila i okrenula se u namjeri da nastavi spavanje. Svećenik je pristupio i pacijentici s kojom je naša sugovornica u tom trenutku dijelila bolničku sobu, a potom se ponovno vratio.

- Cimerica je s njime razgovarala i zajedno su izašli, pretpostavljam da je on ispovijedi. Da se taj isti svećenik, nakon ispovijedi moje cimerice, nije ponovno vratio u moju sobu i ponovno me dodirnuo i probudio, možda me ovaj događaj ne bi iziritirao toliko da ga poželim prijaviti upravi odjela i da razmišljam da o njemu obavijestim ravnatelja KBC-a Zagreb pod čijom je nadležnosti i bolnica u Petrovoj. Smatrala sam neprimjerenim da me, kao pacijenticu u državnoj bolnici, bilo tko a da nije dio bolničkog osoblja zadužen za moje liječenje uznemirava ulaskom u moj privatni prostor. Smatrala sam i da je neprimjerno da predstavnik bilo koje vjerske zajednice ordinira po bolničkim sobama. Kada me drugi put probudio, očitala sam tom svećeniku bukvicu, rekavši mu da ne želim da me nepoznati čovjek uznemirava u mome liječenju. Pitala sam ga odakle mu pravo da me dva puta dira i budi i ima li on dozvolu uprave bolnice da ulazi u bolničke sobe. On se ispričao, rekavši: ‘Oprostite, samo sam Vam htio ponuditi ispovijed.’ Odgovorila sam mu kako bih, da mi je ispovijed potrebna, sama istu potražila od svećenika na mjestu koje smatram prikladnim za to - priča nam Antonija Petričušić.

Sama je uskoro potražila na koji su način regulirane takve situacije u Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica.

- Članak 14. Zakona propisuje na sljedeći način pravo na dušobrižničku pomoć u zdravstvenim i ustanovama socijalne skrbi: ‘Vjerskoj zajednici jamči se pravo na dušobrižništvo vjernika koji se nalaze u zdravstvenim i ustanovama socijalne skrbi. Način ostvarivanja ovog prava uredit će se ugovorom između vjerske zajednice i osnivača ovih ustanova.’ Međutim, ni na internetskoj stranici KBC-a Zagreb ni na stranici Klinike za ženske bolesti i porode u Petrovoj nisam našla informacije o dušobrižništvu. Zdravorazumski zaključujem da dušobrižnici mogu dolaziti pacijentima isključivo na njihov zahtjev i djelovati u tzv. bolničkim kapelama, prostorima bolnice koji su im ustupljeni, gdje drže mise za one pacijente koji to žele i koji dobrovoljno izabiru prisustvovati njima - prepričava nam naša sugovornica i napominje kako je ulazak nepozvanog svećenika u njezinu sobu sasvim drugačija situacija.

Iz ravnateljstva KBC-a Zagreb, pod koji potpada ova klinika, kolokvijalno poznata kao Petrova bolnica, pokušali smo doznati s kim ta zdravstvena ustanova ima sklopljen ugovor o dušobrižništvu, ali i jesu li upoznati sa spornom situacijom te kako je komentiraju. Sporni događaj nisu demantirali, štoviše, tvrde kako nisu upoznati s takvom situacijom, čime se ozbiljno dovodi u sumnju način na koji KBC Zagreb svojim pacijentima i pacijenticama osigurava pravo na privatnost, ali i na koji način kontrolira pristup nemedicinskog osoblja bolničkim sobama.

- O događajima koje navodite nemamo nikakvih saznanja - odgovorio je Novostima prim. dr. Milivoj Novak, pomoćnik ravnatelja za kvalitetu zdravstvene zaštite i nadzor, uz dodatak da će nas, nakon dodatne provjere na odjelu, pravovremeno izvijestiti o novim spoznajama.

Ipak, nastavlja naša sugovornica, ona je sama u tom trenutku razgovarala s dr. Hrvojem Vrčićem, aktualnim pročelnikom Zavoda za humanu reprodukciju na čijem se odjelu nalazila, koji joj je potvrdio da isti svećenik na sličan način posjećuje pacijentice već dugi niz godina.

- Obratila sam mu se dan nakon iskustva sa svećenikom, na jutarnjoj viziti, pred nekolicinom liječnika, liječnica i sestara. Doktor Vrčić nije bio voljan tada pred kolegicama i kolegama komentirati događaj na koji sam mu se potužila, ali je rekao da će doći kasnije sa mnom razgovarati. Doista, pojavio se za pola sata, s isprintanom fotografijom onog svećenika koji me je dan prije uznemiravao, a pitao me da mu potvrdim radi li se o čovjeku koji je jučer bio u mojoj sobi. Budući da sam doktora Vrčića pitala ima li taj svećenik dozvolu da ordinira po bolničkim sobama, rekao mi je da isti već desetak godina dolazi u bolnicu i pristupa pacijenticama koji se u pravilu ne tuže i ne prigovaraju njegovim dolascima te da vjeruje da ima nekakvu suglasnost uprave. Dodao je da zna kako svećenik ne prigovara činjenici da se na odjelu obavljaju postupci medicinski potpomognute oplodnje ili tome što se u bolnici vrše abortusi - rekla nam je naša sugovornica i dodala kako se doktor Vrčić, prema njezinom mišljenju, pokušao distancirati od te situacije.

Novosti su za potvrdu ovog razgovora telefonski kontaktirale i doktora Vrčića, koji nam je rekao da za svaki komentar treba dobiti dozvolu ravnateljstva te da mu pošaljemo službeni upit. Doktoru Vrčiću pojasnili smo da se naša sugovornica referira na razgovor s njim i njegovo donošenje fotografije te ga upitali sjeća li se te situacije.

- Nisam nogometaš da se ne sjećam - rekao nam je doktor Vrčić, ironično se, čini se, referirajući na slučaj Luke Modrića, i ponovno nas uputio na slanje službenog upita ravnateljstvu i njemu osobno.

No odgovor na upit do zaključenja teksta nismo dobili. Identitet svećenika koji ju je budio iz sna Antonija Petričušić otkrila je tek nakon izlaska iz bolnice, u razgovoru s prijateljicom, koja ju je nakon opisivanja događaja pitala radi li se možda o monsinjoru Ramosu, vikaru Opusa Dei u Hrvatskoj.

- Prijateljica mi je spomenula nekog svećenika Opusa Dei koji ispovijeda u katedrali, pa sam ga potražila na internetu i shvatila da je baš taj, don Jorge Ramos, svećenik Opusa Dei koji svaki dan ispovijeda u zagrebačkoj katedrali, isti onaj svećenik koji je prekršio moje pravo na privatnost u sekularnoj državnoj bolnici i čije djelovanje i kršenje prava pacijentica uprava bolnice očito godinama tolerira - govori naša sugovornica i dodaje kako je nakon svega razmišljala o slanju pisma ravnatelju KBC-a Zagreb dr. Anti Ćorušiću, što zbog iscrpljenosti u tom trenutku ipak nije učinila.

Novosti su potvrdu ovih informacija tražile i od Opusa Dei, iz čijeg nam je informativnog ureda potvrđeno da njihovi svećenici doista posjećuju bolesnike u bolnicama, uz napomenu da je briga za bolesnike oduvijek karakterizirala kršćane.

‘Kao i brojni drugi katolici to čine i vjernici Opusa Dei, laici i svećenici. Ovi zadnji kao dio svoje pastoralne skrbi za duše i to najčešće odgovarajući na poziv samih bolesnika. To je spontani plod osobne inicijative kao posljedice brige za bližnjega te se stoga ne može brojati ili stavljati u nekakve statistike’, kažu iz Opusa Dei.

Vikar Jorge Ramos: Često sam u bolnicama, većini je to drago

Vikar Opusa Dei u Hrvatskoj Jorge Ramos u telefonskom razgovoru kazao nam je da svi svećenici mogu ići u bolnicu i da on obično ide kada ga pozovu.

- Dosta često odlazim u posjet bolesnicima. Najvjerojatnije sam išao posjetiti neku osobu u bolnici, a onda je ta osoba bila uz nju. Uvijek je dobro da svećenik ide posjetiti bolesnike i da ih ohrabri - rekao nam je Ramos, prisjetivši se situacije koju opisuje Antonija Petričušić.

- To je bilo davno. Ona je bila cimerica osobe koja me pozvala - dodao je.

Kazao nam je da posjećuje sve bolnice i da svećenik ne treba tražiti dozvolu za posjet bolesniku jer u bolnicu ide ‘u duhu svećenika’.

- Kako kaže papa Franjo, gdje je jedna osoba koja ima potrebu, tamo svećenik ide. Treba priznati da većina prihvaća posjet. Čini mi se da 99,9 posto ljudi bude sretno zbog posjeta - rekao je šef hrvatskog Opusa Dei, inzistirajući na slobodi svojeg kretanja i nakon što smo ga upozorili na zakonske propise.

- Ne, svećenik može bilo kada u Hrvatskoj i svugdje u svijetu ići kod bolesnika kada ga pozove. Bogu hvala da smo u slobodnoj zemlji. Predviđeno je da svećenik može doći bilo kada - nastavio je monsinjor Ramos, kojeg smo pitali dolazi li u bolnice samo na poziv pacijenata ili i bez poziva.

- Ne znam što vi sada hoćete, staviti me u nezgodan položaj? Ono što možete napisati jest da bilo koji svećenik jako rado ide kada ga se pozove, ali da može ići i bez poziva, ako ljudi to hoće, a često su ljudi sretni kada se svećenik pojavi u bolnici ili bilo gdje. Papa Franjo stalno govori da Crkva mora tražiti ljude tamo gdje jesu - rekao je Ramos, napomenuvši nam da mu ne pričamo o zakonima, jer da ih on također poznaje.

Na kraju se ipak složio da pacijente ne smije posjećivati nenajavljeno i ulaziti u njihove sobe nepozvan, nakon čega se detaljnije prisjetio susreta s Antonijom Petričušić.

- Koliko se sjećam, to je gospođa koja je jako neljubazno reagirala na posjet svećenika. Drugi su ljudi rekli da je tako neljubazno reagirala. U duhu je da svećenik ponudi, a onda tko hoće da prihvati, a tko neće da ne prihvati. Moje je iskustvo da se ne pokajem što sam pokušao ako budem odbijen. Ako je jedna osoba bila uznemirena, baš mi je žao. Većini ljudi bude drago - kazao nam je Ramos.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više