Novosti

Kronika

Slavonija se sjeća stradalih

U sjećanje na stradalo srpsko stanovništvo tijekom posljednjeg rata, održano je liturgijsko sjećanje u pravoslavnom parohijskom hramu u Daruvaru

U crkvi Svetih Otaca Prvog Vaseljenskog Sabora u Daruvaru, održana je na inicijativu Srpskog narodnog vijeća komemoracija nastradalom, nestalom i izbjeglom srpskom stanovništvu zapadne Slavonije i Bilogore u periodu od augusta 1991. do kraja januara 1992. godine. Pred nekoliko desetaka vjernika i predstavnika institucija srpske nacionalne manjine, liturgijsko prisjećanje na stradanje i egzodus predvodio je episkop slavonski Jovan. Radi se  o više stotina civilnih žrtava od kojih se mnoge i danas vode kao nestale te o egzodusu gotovo pedeset hiljada ljudi s ovog područja. Za te ratne zločine još uvijek nitko nije odgovarao. Proces lociranja i ekshumacije grobnica te identifikacije nestalih je spor i neučinkovit, a pravo na istinu o stradanju i dostojno komemoriranje je uskraćeno. Istovremeno, SNV je izrazio sućut i pridružuje se sjećanju na hrvatske žrtve ratnog zločina počinjenog od strane pripadnika srpskog naroda u Voćinu, 13. decembra 1991. godine.

Episkop Jovan izrazio je zadovoljstvo ponovnim posjetom Daruvaru, ističući kako su se ljudi okupili u jedinstvenom hramu po kojem je pravoslavni narod poznat po čitavoj Slavoniji.

Budući da u održanom liturgijskom sjećanju i komemoraciji veliku ulogu ima i SNV, prisutan je bio i zamjenik predsjednika Saša Milošević. Milošević se osvrnuo neke od pozitivnih pomaka koje SNV realizira u suradnji sa županijskim Vijećima, a u ovom slučaju SNV-om Bjelovarsko – bilogorske županije, čiji rad ocjenjuje i više nego dobrim. Zahvaljujući predsjedniku Darku Karanoviću koji izvještava o tome što se događa na terenu, pri čemu ‘centrala’ pomaže koliko može, ponovo je pokrenuto pružanje besplatne pravne pomoći povratnicima jedan put tjedno.

- Zamišljeno je da to bude jedan radni dan u tjednu, a tematika je uobičajena. Ono što brine i muči povratnike je obnova, stambeno zbrinjavanje, povratak imovine o čemu još uvijek ima problema te pitanje prebivališta koje svako malo eruptira i na kojem treba raditi – rekao je Saša Milošević. Druženje je nakon liturgije preseljeno u mjesni dom u Batinjanima.

Kod spomen obilježja blizu sela Jeminovac u Požeško-slavonskoj županiji odana je također počast i održan pomen nedužnim srpskim žrtvama stradalima u selima tog kraja u decembru 1991. godine. Spomen obilježje podignuto je u decembru 2012. godine, ali je 13. avgusta 2014. skinuta spomen ploča koju je županijski VSNM ponovo nedavno postavio. Požeški zamjenik župana Miroslav Grozdanić podsjetio je da su u ofenzivi Hrvatske vojske stradali nedužni mještani Čečavca, Čečavačkog Vučjaka, Jeminovca, Ruševca i Šnjegavića.

 - Ovo je mjesto izgrađeno prije svega zbog pijeteta prema nevino stradalim mještanima okolnih naselja, među kojima su ubijene 24 žene, među kojima je bilo 16 ljudi od 71 do 86 godina starosti, rekao je Grozdanić, ističući da većina žrtava još uvijek nije pronađena i ne zna im se mjesto ukopa.

- Stoga i ovim putem apeliram i molim sve one koji imaju saznanja da nam pomognu u pronalasku ovih stradalnika i mnogih drugih koji još uvijek nisu pronađeni. Isto tako molim i svoje sunarodnjake koji imaju saznanja o stradanjima Hrvata i drugih građana da pruže informacije, jer zajednički život i tolerancija se grade ovakvim povjerenjem. Skrnavljenje spomen obilježja nikome ne služi na čast, kao ni mnoga znana i neznana stratišta na kojima su prije svega stradali ljudi, pa bilo oni Hrvati, Srbi ili pripadnici drugih naroda, rekao je Grozdanić i pozvao da se zlo ne ponovi.

Pomen su služili požeški paroh Aleksandar Bijelić i protođakon Milan Tomašević, a vijence su u ime manjinskih vijeća županije i grada položili Miroslav Grozdanić i Zdravko Dragaš. Među prisutnima koji he bilo 50-ak, bili su članovi vijeća, zamjenik gradonačelnika Pakraca Goran Labus, predsjednik VSNM općine Brestovac Duško Novaković i čelni ljudi srpskih organizacija i antifašista. Značajno je što su pomenu prisustvovali i predsjednica Udruge antifašističkih boraca i antifašista požeštine Kaja Holjevac i članovi njenog udruženja s kojima imamo dobru suradnju.

Osim što se ne zna gdje je završila većina žrtava, nije pokrenut postupak protiv počinilaca tih likvidacija, iako su predistražni postupci u toku, a jedini državni zvaničnik koji je obišao to mjesto bio je Ivo Josipović.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više