>

novosti logo

SNV ni ove godine neće na državnu komemoraciju u Jasenovac

Dok god u Jasenovcu stoji ploča s ustaškim pozdravom ‘Za dom spremni’, neće biti uslova za učešće u službenoj komemoraciji žrtvama i učesnicima proboja iz tog ustaškog logora 22. aprila, zaključila je jučer skupština Srpskog narodnog vijeća. Umjesto toga, SNV će 22. aprila prisustvovati crkvenom pomenu u Mlaki, a sudjelovat će i u organizaciji alternativne komemoracije s antifašistima i dvije židovske organizacije, Koordinacijom židovskih općina i Bet Izraelom, koje su već ranije najavile bojkot državne komemoracije. Prema riječima Petra Raića iz Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA), koji je gostovao na skupštini SNV-a, istu odluku donijela je i SABA. Milorad Pupovac, predsjednik SNV-a, objasnio je da ‘ploča s natpisom ‘Za dom spremni’ i komemoracija žrtava Jasenovca ne mogu ići zajedno’.

- Manjine su dale veliki doprinos ulasku Hrvatske u EU. Međutim, nakon službenog ulaska su se javili pojedini krugovi koji smatraju da država ne mora ispunjavati svoje obaveze. Oni koji danas ne mogu otrpjeti manjine, ne žele dobro ni Hrvatskoj, ni njenim građanima - rekao je Pupovac.

Odluka o bojkotu službene komemoracije u Jasenovcu je donesena na izbornoj skupštini SNV-a, koja je u subotu održana u prostorijama Srpske pravoslavne opšte gimnazije u Zagrebu. Osim što su upoznati s planom rada SNV-a u 2017., delegati skupštine su usvojili i izvještaje za prošlu godinu, a u pozdravnim govorima gostiju ukazano je na ulogu ove najznačajnije srpske institucije u Hrvatskoj.

- U izvještajnom periodu SNV je ojačao aktivnosti u povratničkim krajevima, a u dogovoru s klubovima zastupnika SDSS-a i nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru, s Vladom smo radili na formiranju fonda iz kojeg bi se pomagalo tim područjima - objasnio je Pupovac i dodao da se radi na jačanju i koordinaciji vijeća srpske manjine, kojih je preko 120, s ukupno oko 1.600 vijećnika.

Predsjednik SNV-a je ukazao na nedostatak prostora u kojima bi se mogli okupljati pripadnici srpske zajednice u Hrvatskoj. Rekao je da taj problem nije riješen u Kninu, Rijeci i Vukovaru te da je prostor Srpskog kulturnog društva ‘Prosvjeta’ u centru Zagreba nedavno vraćen, pri čemu je veliku ulogu odigrala Vlada Republike Srbije koja je platila dio poreza. Uz izdavanje Biltena SNV-a o govoru mržnje i historijskom revizionizmu, Pupovac je na izvještajnoj skupštini ukazao na aktivan rad Arhiva Srba u Hrvatskoj, pravnog odjela i Centra za razvoj SNV-a, kao i tjednika ‘Novosti’.

Okupljenima se obratio i Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Vlade RH, koji je rekao da živimo u vremenima u kojima je SNV izložen medijskom linču. Ukazao je na šizofrenu situaciju u kojoj manjine surađuju s Vladom koja ih ne štiti od populizma, odnosno ‘klero-urbanog primitivizma’, te na potrebu da srpska zajednica bude složna. Tolnauer je još jednom poručio da će, unatoč različitim pritiscima na Savjet, ‘Novosti’ i dalje biti financirane od strane toga tijela. Ambasadorka Srbije Mira Nikolić u svom je govoru kazala da SNV svoj legitimitet crpi iz manjinskih izbora.

- Srbije ima obavezu da se interesuje za položaj srpske manjine u okolnim zemljama, pogotovo kad se zakoni koji regulišu manjinska prava ne provode u praksi, pa imamo nerešenu situaciju oko jezika, manjinskih škola koje nisu registrovane, zapošljavanja i povratka izbeglih – rekla je ona, dok je mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije kazao da se osim jedinstva unutar srpske zajednice u Hrvatskoj mora postići i jedinstvo s drugim manjinama i s većinskim narodom. Naglasio je potrebu očuvanja identiteta i suprotstavljanje asimilaciji, kao i nastojanje da se Srbi integriraju u društvo.

Prisutnima su se obratili i saborski zastupnici Furio Radin i Veljko Kajtazi koji su rekli da su manjine složne i da se zbog toga njihove zastupnike pokušava razvlastiti. Predsjednik Zajedničkog veća opština Dragan Crnogorac ukazao je na loš položaj ove organizacije koja je, baš kao i SNV, osnovana prije 20 godina, dok je Nikola Lunić, predsjednik ‘Privrednika’, govorio o projektu pomaganja ljudima da očuvaju vlasništvo nad zemljom.

Osim Mirka Markovića iz Ureda za ljudska prava i nacionalne manjine Vlade RH, prisutnima se obratila i Spomenka Đurić, državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU. Ona je govorila o Programu održivog razvoja lokalne zajednice uz pomoć kojeg je raspoređeno 72,7 miliona kuna na općine i gradove u kojima živi srpska zajednica. Najavila je i donošenje Zakona o potpomognutim područjima koji će omogućiti efikasniji i brži razvoj područja gdje živi najveći broj pripadnika manjina.

Nakon usvajanja izvještaja za 2016. godinu, na skupštini SNV-a je bilo riječi o aktivnostima manjinskih vijeća. Tom je prilikom istaknuta potreba za pomlađivanjem budući da se sada prosjek starosti članova kreće oko 50 godina. Na kraju je najavljeno da će se tokom ove godine održati i Velika skupština, odnosno sabor srpskog naroda u Hrvatskoj, koju će povodom 20 godina rada zajednički organizirati SNV, ZVO i SDSS uz učešće SPC-a, kao i ‘Privrednika’ koji ove godine slavi 120. rođendan.

1/2