Zbog svog univerzalnog značaja za čovječanstvo, kulturno-historijski i vjerski objekti uživaju zakonsku zaštitu za vrijeme oružanih sukoba, zbog čega se u Haagu procesuiralo njihovo uništavanje u ratu 1990-ih, rečeno je na otvaranju multimedijalne izložbe ‘Spomenici na nišanu – Zatiranje povijesti i sjećanja’, upriličenom 19. aprila u Gliptoteci HAZU-a u Zagrebu.
Izložba, koju su organizirali Centar za tranzicijsku pravdu i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, prikazuje kako je uništavana kulturna, historijska i vjerska baština tokom ratova 1990-tih u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu i kako su djela kulturocida istražena, rekonstruirana i procesuirana na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).
Historičarka umjetnosti Snješka Knežević govorila je o razmjerima uništavanja kulturne baštine, prije svega spomenika antifašističke borbe, čemu je posljednji rat bio povod. Naglasile je i da termin ‘vandalizam’, koji se često koristi za uništavanja kulturne baštine, preopćenit. Podsjetila je na građansku inicijativu da se u Bjelovaru, iz kojeg su sistemski uklonjeni svi spomenici Vojina Bakića, obnovi barem njegov ‘Bjelovarac’.
Zvonko Maković, historičar umjetnosti, tom je prilikom podsjetio da je na Kosovu uništeno preko 160 objekata, od kojih su se neki nalazili pod međunarodnom zaštitom UNESCO-a.
- Onome što se dešavalo u Srebrenici i na Kosovu zajedničko je zatiranje prisustva drugih na tom području, kao i da se sve to dešavalo pod okriljem UN-a - rekao je i zatim podsjetio na rušenje banjalučke džamije Ferhadije. Osvrnuo se i na rušenje starog mostarskog mosta.
- Tu nije uništavan samo kamen; uništavan je identitet jedne zajednice, nacije, kulture i ideologije - rekao je Maković. Ukazano je da je samo u BiH 1990-ih namjerno uništeno 1500 džamija, crkava i kulturnih spomenika.
Proteklih 20 godina pred MKSJ-om je vođeno 16 postupaka za zločine uništavanja i pljačke kulturnog i vjerskog nasljeđa koji su okvalificirani kao ratni zločin i zločin protiv čovječnosti. Ova praksa MKSJ-a predstavlja krupan korak u jačanju međunarodne zaštite kulturnog naslijeđa za vrijeme oružanih sukoba. Najznačajniji doprinos MKSJ-a je to što je u optužnicama i presudama utvrđeno da uništavanje objekata koji simboliziraju identitet pojedine grupe, u okviru etničkog čišćenja, predstavlja progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi i zločin protiv čovječnosti.
U razgovoru, koji je moderirao Eugen Jakovčić iz Documente, učestvovali su i Mirko Klarin iz agencije SENSE te pravnik Marko Sjekavica koji je govorio o iskustvima procesuiranja razaranja Dubrovnika, dok je izložbu otvorila Vesna Teršelič.
- Svrha izložbe je da prenese informacije o uništenoj zajedničkoj kulturi na području bivše Jugoslavije kako bi ona došla i do mladih naraštaja, ali i o svemu što bi se trebalo i moglo učiniti da se ponovno izgrade mostovi, kao što je obnovljen most u Mostaru - rekla je ona.
Zagrebačka izložba je otvorena do 4. maja, a nakon toga će 27. maja biti otvorena u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju i 23. juna u Historijskom muzeju BiH u Sarajevu. U oktobru ove godine bi trebala biti postavljena i u Haagu.
