Svjedoci smo svakodnevnih primjera rastućeg nacionalizma, profašističkih snaga i govora mržnje na travnjacima, fasadama i u komunikaciji, a jedini lijek i odgovor tome - antifašizam, teško da uopće dolazi do izražaja, a kamoli da može konkurirati ovoj suludosti koja je zahvatila sve pore našeg društva. Mnogi bi se složili da je antifašizam zapravo način življenja, a ono što nas svakodnevno podsjeća na antifašističke vrijednosti jesu spomenici i kosturnice Narodnooslobodilačke borbe. Mnogi su danas u poprilično lošem stanju, daleko od očiju u šumskim predjelima, zarasli u žbunje, ili u gradskim središtima odjednom smetaju gradskim vlastima pa ih se pokušava izmjestiti na periferiju, jer se svojim značenjem ne uklapaju u trenutno raspoloženje.
Na daruvarskom i pakračkom području nekoć je bilo mnogo spomenika u počast borcima i narodnim herojima koji su zadužili lokalnu sredinu. Nekoć, jer su mnogi od njih uništeni, zapušteni ili jednostavno uklonjeni, a nerijetko su i na meti vandala. Najnoviji je primjer spomen kosturnice na Begovači kod Pakraca gdje su nepoznati počinitelji već drugi put ove godine doslovno izrešetali spomen obilježje u obliku zvijezde petokrake, postavljene tamo u čast organizirane prve službe partizanskog saniteta u Slavoniji. Ovakav čin oštro je osudila jedino Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik na čelu s predsjednikom Đorđem Gunjevićem.
Najnovija je devastacija spomen kosturnice na Begovači kod Pakraca gdje su nepoznati počinitelji već drugi put ove godine doslovno izrešetali spomen obilježje u obliku petokrake
Još jedan slučaj dolazi iz Pakraca. Za gradske vlasti to je projekt preuređenja parka i Trga bana Josipa Jelačića u samom središtu grada, dok je za druge to pokušaj premještanja simbola antifašizma iz centra grada. Radi se o spomen kosturnici sa skulpturom ranjenog borca, popularno nazvanog ‘Čiko’, kipara Vanje Radauša. Popularni ‘Čiko’ nalazi se u parku ispred zgrade gradske uprave i brojni građani Pakraca mišljenja su da bi trebao ostati u centru grada. Na jednoj od posljednjih sjednica Gradskog vijeća, vijećnici Željko Kiš i Nikola Ivanović, postavili su konkretno pitanje gradonačelniku Davoru Huški hoće li se spomenik premještati.
- Mi očekujemo da nam projektant kao struka uz suglasnost konzervatora predloži konkretno rješenje. Mi smo prostorno-planskom dokumentacijom na Rimokatoličkom groblju predvidjeli mogućnost da se takve spomen kosturnice i slični objekti postave i imamo prostor za takvu namjenu. No ipak ćemo prepustiti struci da nam, od aktivnosti koje su projektom zatražene, da smjernice i konkretan prijedlog što napraviti s kosturnicom i spomenikom. U planu nam je urediti park s pripadajućim ulicama, cestama i pješačkom zonom, a središnje mjesto je gradski park. Dali smo smjernice projektantu, a na projekt suglasnost moraju dati sve relevantne institucije, na prvom mjestu Ministarstvo kulture. Struka će dati prijedlog, a Ministarstvo će dati svoje mišljenje. Ako kažu da spomenik ostaje, on ostaje, ako kažu da se izmjesti, on će se premjestiti - odgovorio je Huška.
Vijećnik Ivanović smatra da bi uređenje parka u centru moglo završiti kao i jedan od prijašnjih projekata uređenja šetališta uz rijeku Pakru, gdje je maknut spomenik Marku Končaru Buri, narodnom heroju Jugoslavije i sudioniku Narodnooslobodilačke borbe. U parku je također do početka 90-ih godina postojala bista Nikole Miljanića Ratara, guvernera Narodne banke Jugoslavije zaslužnog za izgradnju staklane u Lipiku. Biste danas u parku nema.
No nekih pozitivnih pomaka ipak ima, pa se tako u kolovozu planira početak obnove u Branešcima kod Pakraca. Spomenik je posvećen poginulim borcima NOR-a istoimenog sela u periodu od 1941. - 1945. godine, žrtvama ustaškog terora iz Branežaca ubijenima u logoru, kao i žrtvama terora 11. kolovoza 1942. godine, ali i nestalima iz 1991. godine. Ovaj spomenik, posvećen ukupno 171-oj žrtvi, u polovici iznosa financirat će i Ministarstvo branitelja.
Ni na području Daruvara situacija nije ništa bolja, pokušaja izmještanja nije bilo, ali je nemar prema spomenicima očit. U općini Đulovac mnogo je zanemarenih spomenika, toliko zaraslih u raslinje da ih samo rijetki mogu pronaći u bujnoj vegetaciji. Samo zahvaljujući akcijama lokalnog stanovništva, prije svega mlađe populacije, okoliš oko spomenika donekle je pristupačan, bar za dane proslava obljetnica. U samom Daruvaru postoje dva spomenika posvećena antifašizmu, jedan na gradskom groblju, drugi u parku nadomak samog središta grada, oba zasad nikome ne smetaju. Za ovaj drugi predviđa se uskoro i obnova. Malo više posla i brige daruvarskim gradskim vlastima ipak zadaje govor mržnje, odnosno simboli koji se pojavljuju na fasadama u središtu grada, što potvrđuje i viša stručna suradnica za komunalne djelatnosti Tea Vlatković.
- Znakovi se pojavljuju svugdje. Većinom su to simboli iz razdoblja NDH ili tekstovi koji vrijeđaju po nacionalnoj osnovi. Takve pojave redovno nam dojavljuju građani, ali i sami službenici gradske uprave. Nakon dojave procedura je sljedeća: ako je šteta napravljena na privatnom posjedu kontaktiraju se vlasnici nekretnina te nakon njihovog pristanka Grad o svom trošku prefarba simbol ili tekst u najkraćem mogućem roku - pojašnjava Vlatković.
Antifašističkih spomenika i danas još ima, no oni ne bi trebali biti jedini dokaz da antifašizam postoji. Takav način življenja trebao bi se prvenstveno prenositi na mlađe generacije i generirati kroz svakodnevnu komunikaciju i toleranciju, a ne dobivati na pažnji samo na dan obljetnica i pojavom govora mržnje na travnjacima.
