Novosti

Politika

Stanimirović: Očekivao sam da će prijava biti odbačena

Osjećam se kao persona non grata u Hrvatskoj samo zato što sam uspješno provodio mirnu reintegraciju koja desničarskoj populaciji nikad nije odgovarala, kazao je predsjednik SDSS-a nakon što je odbačena krivična prijava za ratni zločin protiv njega

5qgqr5lxtp0kj02lw4ec531pjg8

Vojislav Stanimirović (foto Duško Jaramaz/PIXSELL)

Osječko Županijsko državno odvjetništvo (ŽDO) odbacilo je krivičnu prijavu protiv predsjednika SDSS-a Vojislava Stanimirovića. Prijavu su na osnovu optužbi Antuna Ivankovića, koji se u javnosti predstavlja kao predsjednik Udruge dr. Ante Starčević iz Tovarnika, podnijeli Karolina Vidović Krišto, novinarka koja je u maju ove godine suspendirana s mjesta urednice HTV-ove emisije Studio 4 zbog komentara da je ‘spolni odgoj temeljen na pedofiliji’, i historičar Josip Jurčević, jedan od osnivača notornog Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac. Stanimirovića su osumnjičili za ratni zločin protiv ratnih ranjenika i bolesnika i civilnog stanovništva u Tovarniku i Lovasu.

ŽDO je u četvrtak saopćio da analizom prikupljenih podataka i dokaza nije potvrđeno da je osumnjičeni počinio navedena krivična djela, niti bilo koja druga krivična djela za koja se progon poduzima po službenoj dužnosti, pa je krivična prijava protiv njega odbačena.

- Za mene nije neočekivano što je osječki ŽDO donio takvu odluku jer je, što sam više puta ponovio, žalosno da se prihvataju objede Antuna Ivankovića iz nepostojećeg udruženja Ante Starčevića iz Tovarnika - kazao je Stanimirović u razgovoru za Novosti.

Predsjednik SDSS-a je dodao da njegov progon traje od 1996. godine, odnosno mirne reintegracije.

- Unazad 20 godina prijavljen sam sedam ili osam puta, svaki puta lažno. Istražni organi su odradili svoj posao i protiv mene nikad nije pokrenuta istražna radnja; dva puta sam se dobrovoljno javljao u DORH-u da dam iskaz, a dva puta sam bio svjedok u slučajevima zločina u Lovasu i Torvarniku. Više puta sam govorio da je moj problem i osjećaj da sam persona non grata u Hrvatskoj samo zato što sam uspješno provodio mirnu reintegraciju koja desničarskoj populaciji i raznim udruženjima nikad nije odgovarala i nikad je nisu prihvatili kao pozitivnu stvar za Hrvatsku. Otada počinju lažne optužbe, uvrede, omalovažavanja i pokušaji diskreditacije mog političkog rada i svih zasluga vezanih uz mirnu reintegraciju zbog čega sam imenovan u Županijski dom Hrvatskog sabora kao jedan od pet zaslužnih građana i zbog čega je SDSS dobio povelju predsjednika - rekao je Stanimirović i zatim dodao da se ne može požaliti na državne organe zbog bilo kakve nekorektnosti ili lošeg odnosa prema njemu.

- Treba postaviti pitanje funkcioniranja pravne države ako vas pojedinac kao što je Ivanković stalno lažno optužuje, a protiv njega se ne podnosi službena krivična prijava za uznemiravanje, klevetu, lažne optužbe bez dokaza, kao i blaćenje i podstrekavanje drugih da učine neki krimen prema meni lično. U mojoj profesiji, psihijatriji, osobe koje stalno nekog lažno optužuju zovu se procesni kverulanti ili profesionalni parničari - objasnio je Stanimirović.

Podsjetimo, Karolina Vidović Krišto i Josip Jurčević su prijavu protiv Stanimirovića podnijeli u julu 2013. godine. U njoj su tvrdili da je predsjednik SDSS-a 2. maja 1991. u Borovom Selu aktivno učestvovao u mučenju i ubijanju 12 hrvatskih policajaca, ranjenih u oružanom sukobu sa srpskim pobunjenicima, kao i da je u oktobru 1991. u Tovarniku učestvovao u odvođenju jednog ranjenog hrvatskog vojnika koji je kasnije ubijen. Navedeno je i da je 20. novembra 1991. u vukovarskoj bolnici, nakon što su grad zauzele jedinice JNA i srpske dobrovoljačke jedinice, učestvovao u odvođenju ranjenika iz bolnice, kao i da je 18. oktobra 1991. u Lovasu učestvovao u odvođenju mještana u minsko polje, nakon čega se u njih pucalo. Osim Stanimirovića u postupku je ispitan veći broj osoba koje su svjedočile spomenutim događajima, obavljen je uvid u spise krivičnih predmeta vođenih protiv počinilaca ovih događaja, a pribavljena je i dokumentacija od Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu i Tužilaštva za ratne zločine Srbije.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više