Sudeći po podacima Državnog izbornog povjerenstva (DIP), Srbi u Hrvatskoj u općinama i gradovima gdje čine većinu ili imaju značajno učešće u stanovništvu, najvećim su dijelom na predsjedničkim izborima glasali za Ivu Josipovića, a ta je podrška pojačana u drugom krugu izbora. Tomu je pripomogla i podrška SDSS-a izražena u zadnji čas čiji su aktivisti nekoliko zadnjih dana kampanje uoči drugog kruga, pozivali građana da iziđu na izbore i zaokruže kandidata pod brojem ‘1’, što je, prema podacima DIP-a imalo utjecaja na odziv i na glasanje.
Naravno, Srbi su u velikom broju glasali za Josipovića i u većim gradovima, kao i manjim mjestima u kojima žive u manjem postotku. A prema zbirnim podacima, u prvom krugu, u promatrane 22 općine i gradovima Vukovaru, Kninu i Obrovcu, od ukupno 53.411 glasača, za Josipovića je glasalo njih 31.621 ili 59,20 posto, dok je za Kolindu Grabar-Kitarović glasalo 20.929 ili 39,18 posto birača. To ne čudi s obzirom da je većinski narod u tim mjestima uglavnom vjeran HDZ-u ili desnim strankama, iako ima i birača Kukuriku koalicije, dok su Srbi glasali za Josipovića dobrim dijelom i zbog prilično ‘tvrde’ predizborne retorike kandidatkinje HDZ-a. U svakom slučaju, u drugom krugu je za Josipovića glasalo 15.545 osoba više nego u prvom krugu, a za Grabar-Kitarović 5.481, što je rezultat pojačanog animiranja glasača da iziđu na izbore.
U Kninu, Vukovaru, Gračacu ili Obrovcu vidljiv je veći broj glasova za Kolindu Grabar-Kitarović. U Vukovaru Josipović je dobio 6.823 glasa, a njegova protivnica 7.923, a otprilike velike razlike nije bilo ni u Gračacu.
S druge strane, u Krnjaku je Josipović dobio 578, a Kolinda 205 glasova, u Plaškom je taj odnos 617 bio prema 365, a u Vojniću 1.391 naprema 844. U Donjem Lapcu za Josipovića je glasalo 728, a za Grabar-Kitarović 192 birača, dok je u Udbini odnos bio 514 naprema 353. Velika razlika bilježi se u Dvoru gdje je uz izlaznost od 40 posto Josipović dobio 1.560 ili tri puta više od kandidatkinje HDZ-a. Velika razlika je i u Biskupiji kod Knina gdje je Josipović dobio 737, a Kolinda 94 glasa ili u Erveniku gdje je taj odnos bio 467 naprema 22 za Josipovića.
U istočnoj Slavoniji Kolinda je u ‘srpskim’ općinama dobila vrlo malo glasova. U Trpinji je za Josipovića glasalo 2.042, a za nju 129 ljudi, u Markušici je odnos bio 897 naprema 36.
Zanimljivo je da je u Negoslavcima, općini koja je u prvom krugu imala jednu od najmanjih procenata izlaznosti, iako je i tada Josipović dobio 88 posto, u drugom krugu Josipović dobio 385, a Grabar-Kitarović samo pet glasova, što je sigurno i najmanji broj glasova koji je osvojila u nekoj lokalnoj samoupravi. Odnose snaga ilustrira i primjer Borova, gdje je u prvom krugu od oko jedne četvrtine ili 995 birača koji su izašli na izbore, nova predsjednica dobila tek 45 glasova, dok je Josipović dobio 855. U Borovu je u drugom krugu izašlo oko polovine birača, njih 1.952, od kojih je Josipović dobio 1.871 glas, a Kolinda tek 66.
