Predsjednica Američke centralne banke (FED) Janet Yellen jučer je u Bostonu održala svoj prvi govor kao čelnica te institucije u kojem se fokusirala isključivo na nejednakost. Yellen je upozorila da je jaz između bogatih i siromašnih blizu najveće razine u posljednjih sto godina te dodala kako je opravdano zapitati se je li taj trend sukladan s vrijednostima ukorijenjenima u povijesti američke nacije.
- Posljednjih par desetljeća rastuća nejednakost se može sumirati kao značajan porast dohotka i dobara za one na samom vrhu i stagnacije životnog standarda za većinu - rekla je Yellen i svoj stav argumentirala brojkama: pet posto najbogatijih Amerikanaca posjeduje 63 posto ukupnih dobara, dok donja polovica američkih kućanstava po dohotku posjeduje tek jedan posto ukupnih dobara.
U govoru se nije osvrtala na monetarnu politiku niti na trenutačno stanje na financijskom tržištu. Kao jedan od ključnih problema, Yellen je apostrofirala rastuće troškove studiranja – od 2004. do danas, studentski krediti u SAD-u su se učetverostručio. Yellen je rekla da bi obrazovanje trebalo učiniti jeftinijim te da bi trebalo pomoći malim poduzetnicima i onima koji žele pokrenuti posao. FED, međutim, nema ingerencija nad tim područjima.
Ova je kejnzijanka u američkog kongresu već upozoravala na zabrinjavajuću trend rastuće nejednakosti, a da se o takvim temama govori u samom vrhu američke financijske politike, svojevrstan je uspjeh i Occupy pokreta.
U izvještaju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) ranije ovog mjeseca ustanovljeno je kako je jaz ‘između onih koji imaju i onih koji nemaju’ dosegao najveću razinu od 1820. godine. Globalna se nejednakost, dakle, vratila u vremena kada industrijska revolucija još nije u potpunosti zaživjela. To je valjda taj sustav jednakih mogućnosti.
