Govor mržnje predstavlja velik problem za društvo jer najviše gube oni koji su na njegovom udaru, ali posljedice osjećaju i svi ostali. To je vidljivo u ovoj superizbornoj godini kad nas očekuju tri izborna procesa, pri čemu je velik problem i držanje termina parlamentarnih izbora kao najvažnijih u tajnosti. Zbog toga je nužno da javne osobe, a naročito političari budu dodatno odgovorni i zadrže minimum civilizirane rasprave tokom izborne kampanje, složili su se učesnici rasprave "Izbori i govor mržnje", koju je 26. februara organizirala nevladina organizacija Kuća ljudskih prava u okviru projekta "Jačanje sustava zaštite i osnaživanje zajednica za prepoznavanje i suzbijanje govora mržnje u Hrvatskoj".

Panel je organiziran s ciljem dijaloga o prevenciji, postojećim mehanizmima zaštite i izazovima u području regulacije, naročito govora mržnje u online okruženju, rekao je Ivan Novosel, programski direktor Kuće ljudskih prava.

Po riječima pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter, vrijeme prije izbora potiče još zaoštreniji govor, iako pogoršanju razine komunikacije u javnom prostoru svjedočimo već neko vrijeme.

- Osnovno je pitanje gdje je granica slobode izražavanja i govora mržnje, bilo onog u širem smislu, bilo onog koji može predstavljati kazneno djelo i trebaju ga procesuirati policija, DORH i sudovi. Zbog toga javne osobe, naročito političari koji su trenutno na dužnostima, imaju dodatnu odgovornost za ono što govore jer njihov glas dopire do velikog broja ljudi – istaknula je, naglasivši da je danas više oblika govora mržnje nego ikad i da ga je lakše širiti. Spomenula je pritom strane radnike i iregularne migrante, kazavši da će predizborno vrijeme u Hrvatskoj obilježiti antimigrantski govor. Kazala je da postoje granice koje ne bi trebalo prelaziti i koje zahtijevaju pravnu reakciju i pravne posljedice. Komuniciranje na način na koji to političari u Hrvatskoj čine nije dobro za demokraciju, građane i budućnost, naglasila je Šimonović Einwalter.

Istaknula je i da je Zakon o elektronskim medijima popravio neke stvari, ali da ga Vijeće za elektroničke medije na primjenjuje kako bi trebalo.

- Poigravanje s datumom izbora stvara neizvjesnost i otvara prostor manipulaciji, pogotovo što Hrvatsku u ovoj kampanji obilježava nedopustiv vrijeđalački diskurs kakvom svjedočimo - rekla je direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet.

- Vlada je objavila priopćenje, kakvog sigurno nije bilo ni u jednoj zemlji EU, u kojem se predsjednik države naziva iskompleksiranim luzerom i patološkim lažljivcem, predsjednik Sabora poručuje zastupnicima da su smeće, a predsjednik države ih naziva opušcima. To je oblik političke komunikacije koji urušava demokraciju, ne donosi ništa dobro građanima, a sužava prostor za političku raspravu. Zato Gong poziva sve političke aktere da zadrže minimum civilizirane rasprave u tijeku kampanje - rekla je i pozvala medije da ne budu tek "cijevi koji prenose nečiji govor", kao što je bilo u skandaloznoj izjavi bivšeg zastupnika Steve Culeja koji je zagrebačkim studentima koji su išli u Beograd poručio da ih treba zaklati kao svinje.

Negativan primjer su profili HDZ-ovaca preko kojih se napadaju pojedini novinari i NVO-i, ali i opozicija, a tu su i HDZ-ovi botovi o kojima je Gong napravio istraživanje, rekla je i ukazala na postojanje etičkog povjerenstva, ali samo za parlamentarne i europarlamentarne izbore čije bi ovlasti trebalo proširiti, a njegov rad učiniti javnijim.

- Velik su problem društvene mreže koje su nepošten protivnik jer nemaju transparentne algoritme po kojima uklanjaju govor mržnje - rekla je Cvijeta Senta iz Centra za mirovne studije (CMS) koji godinama pruža pomoć pripadnicima najranjivijih grupa. Ukazala je na potrebu educiranja moderatora koji bi pratili govor mržnje i potrebu za pravilnikom o njegovom suzbijanju.

Po riječima profesora Enesa Kulenovića s Fakulteta političkih znanosti, koji je 2016. radio istraživanje o govoru mržnje, danas su ljudi više osviješteni što spada u govor mržnje. U raspravi je bilo riječi o potrebi solidarnosti sa svima koji su mete govora mržnje, a nema javne osude počinitelja, a postavljeno je pitanje koliko su ekipirane institucije koje bi se trebale baviti praćenjem i suzbijanjem govora mržnje, pitanje odgovornosti vlasnika Facebook profila za komentare koje daju pratioci, a koje ne sklanja.