>

novosti logo

Društvo Društvo

Teško Srbima i Romima

Porazni podaci iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2016. godinu: Gotovo trećina pritužbi građana odnosila se na diskriminaciju zbog rase, etničke pripadnosti, boje kože ili nacionalnog podrijetla

U Hrvatskoj ničeg dobrog; da je bolje, ne bi valjalo. Mogli bismo tako rezimirati očekivano porazno Izvješće pučke pravobraniteljice Lore Vidović za 2016. godinu koje je poslano Saboru na uvid. Ranijih se godina najveći broj pritužbi građana odnosio na rad pravosuđa (ove godine 320), a lani su se građani najviše tužili na diskriminaciju pa je Ured pravobraniteljice vodio postupke u 531 diskriminacijskom predmetu. Od toga je njih 387 novozaprimljenih, što je najveći broj na godišnjoj razini i povećanje od čak 36 posto u usporedbi s godinom prije. Gotovo trećina pritužbi odnosila se na diskriminaciju zbog rase, etničke pripadnosti, boje kože ili nacionalnog podrijetla (30,2 posto), potom zbog vjere (8 posto), dobi (7 posto), političkog ili drugog uvjerenja (6,2 posto), a u manjem postotku slijede ostale osnove.

Etnička diskriminacija ostala je najbrojnija u pritužbama na nejednako postupanje, a najizloženiji su joj pripadnici srpske i romske nacionalne manjine, što potvrđuju sudska praksa i istraživanja. U izvješću se navodi da se pripadnike srpske manjine učestalo kolektivno izjednačuje s agresorima na Hrvatsku, a zbog nerazvijenosti povratničkih područja često su izloženi siromaštvu. Mnogi Romi stanuju pak u potpuno neadekvatnim uvjetima, u izoliranim naseljima i gotovo bez ikakve infrastrukture, što onemogućuje njihovu integraciju pa se susreću sa značajnim preprekama u obrazovanju i uključivanju u tržište rada, ali i za suživot s ostatkom stanovništva.

I dalje je problem podzastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u tijelima državne uprave i pravosuđu. Udio nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu je 7,67 posto, a 3,4 posto ih je zaposleno u upravi, s tendencijom smanjivanja, dok ih je u pravosudnim tijelima oko 4 posto.

No država i dalje nema važeći Nacionalni plan za suzbijanje diskriminacije ni migracijsku politiku, a mnoge politike tek treba prvi put izraditi, poput one za socijalno stanovanje. Cvijeta Senta iz Centra za mirovne studije kaže da je odnos vladajućih struktura prema postojanju diskriminacije na temelju etniciteta vrlo zabrinjavajući – kao da ne vjeruju istraživanjima i podacima.

- Ovaj izvještaj ističe nužnost donošenja sveobuhvatne politike s ciljem suzbijanja diskriminacije. Kao razlog zašto bi to trebalo učiniti navodi percepciju građana o izvorima diskriminacije, s obzirom na to da čak petina građana smatra kako su najčešći diskriminatori državne institucije i Vlada. Ukazuje se na nedostatak sustavnih edukacija službenika na svim razinama o suzbijanju diskriminacije. Svjedoci smo da je Vlada u pokušaju izmjena Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije od 2017. do 2022. pokušala izbaciti edukacije za suce i državne službenike, a i mjeru čišćenja školskih udžbenika od diskriminatornih sadržaja. Po tome je vidljivo koliko su vladajući ozbiljni u svom naumu - kaže Cvijeta Senta.

Dodaje da bi bilo zanimljivo vidjeti o čemu se u tim pritužbama sadržajno konkretno radi, kao i da bi podatke o povećanju broja pritužbi u području javnog informiranja i medija bilo zanimljivo dovesti u korelaciju s diskriminatornim govorom i govorom mržnje koji je lani preplavljivao javni prostor.

Još jedan alarmantan podatak iz izvješća: za razliku od 2015., kada ih je bilo 92 hiljade, lani je čak 94 hiljade umirovljenika primalo mirovinu manju od 500 kuna. Budući da Sabor lani u svibnju iz politikantskih razloga nije prihvatio Izvješće pravobraniteljice za 2015., nadležna tijela nastavila su postupati po svega 28,75 posto preporuka Ureda pravobraniteljice, kako stoji u njezinom izvještaju. Hoće li ove godine Plenkovićeva vlada postupiti drugačije?

1/1