Naradili su se bogme u godini na izmaku sudovi – teško je nabrojati sve osumnjičenike koje USKOK tereti za umiješanost u kriminal i korupciju, a koji su kraće vrijeme boravili u istražnom zatvoru, da bi ih potom naši sudovi, uz izdašne jamčevine u gotovom novcu i nekretninama, pustili na ‘privremenu’ slobodu. Posebno su zanimljivi iznosi jamčevina u gotovom novcu koju ta kasta bogatih poduzetnika, menadžera i političara, proizašla iz doba pretvorbe i privatizacije devedesetih, plaća za svoju slobodu.
Rekordnu jamčevinu od čak 15 milijuna kuna koju je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić nakon pritvaranja prošle godine platio za svoju slobodu, obični građanin s prosječnom hrvatskom bruto plaćom od 7945 kuna, pod uvjetom da ne kupuje kruh i mlijeko, može isplatiti za otprilike 150 godina. Jamčevinu za Bandića platio je njegov odvjetnik Marijan Hanžeković, koji je u tu svrhu podigao kratkoročni (?!) kredit u banci, a tih 15 milijuna njemu je ipak vraćeno nakon ponovnog pritvaranja pa puštanja Bandića u ožujku ove godine po nalogu Ustavnog suda. Ipak, Bandić će se morati uskoro suočiti s upravo podignutom optužnicom po kojoj je Grad Zagreb svojim poslovanjem oštetio za 20 milijuna kuna.
Bivšem premijeru Ivi Sanaderu, čija je imovina blokirana, za slobodu u slučaju Fimi Media, kojom prilikom je iz državnih tvrtki i ministarstava izvučeno 70 milijuna kuna, sud je odredio drugu najvišu jamčevinu – 12,4 milijuna kuna. Prvi put, 2011. godine, za njega su novcem i kućama jamčili prijatelji i obitelj, dok se nakon nedavnog puštanja iz zatvora i čekanja na ponavljanje postupka, na opće čuđenje javnosti izvukao bez ikakve jamčevine, ali i mjera opreza. Čeka se rješenje o žalbi USKOK-a na tu odluku.
Nakon prvog pritvaranja u srpnju ove godine, izvršni predsjednik Dinama Zdravko Mamić platio je za slobodu sedam milijuna kuna jamčevine, za koju je USKOK zatražio privremenu blokadu. Učinjeno je to istog dana, 8. prosinca, kad je izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda potvrdilo da se Mamić kao jedan od osumnjičenih u nastavku nove istrage, one za izvlačenje najmanje 117 milijuna kuna iz Dinama, po drugi put može braniti sa slobode, ali uz novu jamčevinu od – 14 milijuna kuna. Mamić je platio 6,3 milijuna kuna u gotovini, a za ostatak od 7,6 milijuna upisao je založno pravo na kući u Samoboru. Za usporedbu, prosječnom bi građaninu trebalo malo više od 60 godina rada kako bi zaradio Mamićevu jamčevinu. Ako uzmemo da prosječna cijena kvadrata stambenog prostora u provinciji iznosi tisuću eura, a da stan ima 60 kvadrata, onda se za ovoliki novac može kupiti 46 takvih stambenih jedinica, odnosno čitav neboder od desetak katova.
Varaždinski tajkun Davor Patafta kupio je slobodu još 2011., uplativši 12 milijuna kuna jamčevine. Sumnjiči ga se da je s bivšim gradonačelnikom Ivanom Čehokom oštetio Grad Varaždin za 50 milijuna kuna. Platio je dva milijuna u gotovini i deset milijuna u mjenicama svoje tvrtke. Suđenje je u tijeku. Da je visoko poduzetništvo na cijeni govori i slučaj Rena Sinovčića, zadarskog poduzetnika i bivšeg nogometnog suca protiv kojeg je, uz sedmoricu ostalih, također podignuta optužnica po kojoj su raznim malverzacijama oštetili NK Zadar, državu i Sinovčićevu tvrtku Vox za gotovo 130 milijuna kuna. Sinovčić je lani bio pritvoren pa pušten, a jamčevinu od deset milijuna kuna platio je svojim i nekretninama poznanika i prijatelja. Poslovica koja kaže da se prijatelji poznaju u nevolji očito vrijedi za sve ovdje navedene, dok broj osumnjičenika i uplaćenih jamčevina sve više raste.
