Mještani Korduna i ove su se godine sjetili sunarodnjaka koje su ustaše ubili u Drugom svjetskom ratu. U Ivanović jarku, u općini Krnjak tako je pored spomenika nevinim žrtvama održan komemorativni skup u znak sjećanja na pogibiju 380 stanovnika općina Vrginmost, Topusko, Glina, Vojnić i Krnjak. Kako je bio sajmeni dan, ustaše su ih opkolili, pohvatali i u kamionima od Topuskog, preko Vrginmosta i Vojnića dovozili do Ivanović jarka gdje su ih hladnim oružjem poubijali. Na spomenik su položeni vijenci i zapaljene svijeće, a parastos stradalima je održao karlovački paroh Goran Slavnić. Skupu dvadesetak ljudi se obratio bivši predsjednik Prosvjete Čedomir Višnjić.

Četrdesetak sudionika prisustvovalo je komemoraciji u Sadilovcu blizu granice sa BiH gdje su ustaše 31. jula 1942. ukupno pobili 571 stanovnika toga kraja u crkvi Presvete Bogorodice. Među stradalima je bilo 149 djece do 15 godina starosti. Položeni su vijenci i zapaljene svijeće u crkvi čiju je obnovu pomogao i SNV. Najveći donator ove crkve Dragan Gvozdenović iz Novog Sada i ove je godine došao na tužni skup. Parastos su održali paroh iz Plaškog Jugoslav Maksimović, Nikola Malobabić iz Korenice i Goran Slavnić iz Karlovca.

Tradicionalnim narodnim zborom na Debeloj kosi u općini Krnjak obilježena je 76.godišnjica Prvog kordunaškog partizanskog odreda formiranog 27. jula 1941. godine čiji je prvi komandant bio Stanko Opačić-Ćanica, a politički komesar Veco Holjevac. U to vrijeme formirana su i u Šljivnjaku, udaljenom nekoliko kilometara, četiri manja odreda pod organizacijskim nadzorom narodnog heroja Roberta Domanija, koji su se kasnije pripojili Prvom odredu Debela kosa. I u Šljivnjaku je održan tradicionalni narodni zbor, položeni su vijenci kod nedavno obnovljenog spomenika, a okupljenim građanima su se obratili predsjednik karlovačkih antifašista Mirko Miladinović, i predsjednik županijskih antifašista Ratomir Bošnjak. Vijenci su položeni i svijeće zapaljene i kod devastiranog spomenika na Debeloj kosi. Nekadašnja spomen zgrada Prvog odreda je također devastirana, no okoliš oko zgrade i spomenika je uređen i pokošen.

- Formiranje ovog odreda jedan je od najznačajnijih događaja u savremenoj historiji ovog kraja. To je događaj sa kojim se ovdašnji ljudi mogu ponositi. Narod ovog kraja je ustao protiv daleko nadmoćnijeg neprijatelja svjesno žrtvujući svoje živote za slobodu. Ustali su protiv fašizma kako bi odbranili svoja imanja, porodice i kako bi pokušali preživjeti - kazao je Dejan Mihajlović, načelnik općine Krnjak.

Srušeni spomenik je kandidiran Ministarstvu kulture, no 2016. stopirani su svi projekti antifašističkih spomenika pa tako i ovaj, za čiju obnovu treba oko 50 hiljada kuna. Veći je problem sa Spomen domom koji nije bio upisan i ucrtan u katastarske i gruntovne knjige. U općini je pronađena dokumentacija i tako spriječeno otuđenje zgrade Spomen doma. U toku je postupak da se Dom upiše u knjige kao vlasništvo općine što bi omogućilo kandidiranje i izradu projekta za njegovu obnovu.