U spomen na ubijene tokom i nakon akcije Oluja, danas je u selu Pješčanica, koje se nalazi u općine Vrginmost, održan komemorativni skup u organizaciji Srpskog narodnog vijeća (SNV) i Documente – Centra za suočavanje s prošlošću. Nakon pomena, kojeg je u Crkvi sv. Ilije služio otac Srpske Pravoslane Crkve Mile Ristić, okupljenima se obratila Vesna Teršelič, voditeljica Documente.
- Danas smo tu kako bi se sjetili svih poginulih tijekom i nakon akcije Oluja. Prema izvještaju Hrvatskog helsinškog odbora, riječ je o 667 civila. O mjestima iz općine Vrginmost riječ je o 67 osoba, od čega 41 civil i to starije životne dobi. Nažalost, većina njih se još uvijek vode kao nestale osobe čiji posmrtni ostatci nisu pronađeni. Neki su ubijeni kao žrtve ratnog zločina, poput Teodora i Danice Samardžije koji su ubijeni i zapaljeni u svojoj kući u Slavskom Polju. Mnogi su stradali kod Žirovca, u napadu Hrvatske vojske i Armije BiH na izbjegličku kolonu. Bilo je onih i koji su stradali u borbama kod Dvora, neki od granatiranja, a neki su odveden iz izbjegličke kolone. Za te zločine hrvatskim pravosuđem još uvijek nitko nije odgovarao, dok su za zločine počinjene u Oluji u Hrvatskoj ukupno pokrenuta tek tri kaznena postupka, dok je samo jedan pravomoćno okončan. Tražeći pravdu, porodice žrtava su dizale tužbe protiv Republike Hrvatske, a u slučaju Oluje takvih je 39, od čega su usvojena samo tri tužbena zahtjeva – naglasila je Teršelič.
- Važno je da ih se danas sjećamo, da tražimo način kako obilježiti mjesta gdje su stradali i kako ih se sjetiti u mjestima iz kojih su došli. Ove će godine institucije Republike Hrvatske obilježiti godišnjicu Oluje vojnim mimohodom u Zagrebu i manifestacijom u Kninu, dok ponovno nedostaje istinska podrška za žrtve rata. S ovog mjesta državnim institucijama upućujemo poziv na dijalog o primjerenom načinu sjećanja jer se u sklopu Dana domovinske zahvalnosti mora naći mjesto za pamćenje svih žrtava. Neprihvatljivo je da 20 godina nakon ovih zločina, pogibija i nestanaka porodice ostaju same u traganju i pamćenju – kazala je Teršelič i istaknula kako Republika Hrvatska ni Republika Srbija nisu napravile sve što su trebale kako bi podržale civilne žrtve rata.
Okupljenima se ispred SNV-a obratio Milorad Pupovac.
- U Republici Hrvatskoj u proteklih 20 godina u javnom prostoru, izjavama političara, molitvama svećenika nema mjesta za strašno i historijsko stradanje koje se dogodilo Srbima s ovih područja. Ne samo da nema mjesta za sjećanje na one koji su stradali 1991. i 1992. u hrvatskim gradovima otmicama, istjerivanjima, ubojstvima, otuđivanjem imovine, nego nema mjesta ni za one koji su praktički u dva dana morali napustiti svoje historijske zavičaje, njih do 250.000. Da je otišlo 250.000 ptica, netko bi se pitao zašto i mogu li se vratiti. Ali u našoj javnosti nema prostora za takvo pitanje, kao ni moralnog osjećaja i potrebe da se to pitanje postavi, a nema nažalost ni moralne odgovornosti da onima koji ga postavljaju taj prostor bude otvoren – kazao je Pupovac i dodao da većina građana Hrvatske nije imala priliku čuti za posljedice koje je iza sebe ostavila Oluja.
- Smatramo da se treba sjećati svih i htjeli smo se ovih dana prisjetiti sugrađana hrvatske nacionalnosti koji su na ovom prostoru stradali 1991. i 1992. godine, kao što bi smo to htjeli učiniti u svakoj drugoj prilici jer je to za nas jedna narod - naš hrvatski i naš srpski, koji je ovdje stoljećima živio zajedno i kojeg su gospodari rata podijelili s ciljevima samo njima znanima - ali nismo dobili tu priliku. Ovih dana me često pitaju hoću li na proslavu u Knin. Tamo gdje su ljudi ubijeni i gdje treba sagnuti glavu, tamo ću ići. A tamo gdje netko bez moralne obaveze i potrebne moralne svijesti što se dogodilo i koji historijskih gubitak je zbog svega imala ne samo srpska historijska zajednica, nego Hrvatska u cjelini, tamo ću ja pitati one koji nemaju svijesti da se poklone ljudima koji stradali, koji su bez prilike da biraju morali otići, a oni koji su ostali, ubijani su, pljačkani su i onemogućavani u elementarnome miru. U našoj zemlji će se javnost ovih dana imati priliku sjećati ubijenih pripadnika hrvatske vojske i tako treba biti. Ali prešućivati i onemogućavati da građani Hrvatske doznaju za zločine koji su počinjeni prema Srbima i ne imati svijest o njihovoj veličini ne doprinosi istinskom sjećanju, već, štoviše, tome da još uvijek više živimo u ratu nego li u istinskom miru. Mi koji smo se ovdje okupili nemamo tu potrebu jer znamo da od toga rata ni jedan narod nije imao koristi – zaključio je Pupovac, nakon čega su okupljenima, među kojima su bili predstavnici lokalnih vijeća srpske nacionalne manjine, Nenad Maričić, konzul Veleposlanstva Republike Srbije u Hrvatskoj, Boro Rkman, dožupan Sisačko-moslovačke županije, i Marica Šeatović, predsjednica Udruženja Protiv zaborava, odali minutu šute za stradale građane srpske i hrvatske nacionalnosti.
Nakon skupa u Pješčanici, okupljeni su se uputiti na mjesno groblje u obližnju Gornju Čemernicu, gdje je položeno cvijeće na grob Dmitra Obradovića, predsjednika Skupštine općine Vrginmost, koji se ratnih devedesetih zalagao za suživot Hrvata i Srba. Godine 1992. likvidirale su ga srpske snage, optuživši za zločin Hrvate.
- Kao mlad novinar imao sam priliku biti njegov suradnik. S nama mladima je dijelio prijateljske, gotovo očinske savjete. Bio je pripadnik malobrojnije struje koja se zagovarala za uspostavu mira putem dijaloga. Po svojim idejama i poslanju svrstao se uz bok najznačajnijih ljudi naše zajednice. U teška vremena je bio pobornik politike mira. Mnogi su mu prigovarali jer je većina ljudi tada željela lomiti probleme preko koljena – kazao je pred okupljenima Boro Rkman.
Svoja sjećanja na Obradovića podijelio je i predsjednik SNV-a.
- Dmitar Obradović je uvijek bio u sukobu s radikalima i onima kojima je bilo preče što će netko drugo reći, nego što je u interesu naroda kojeg predstavljaju. Zato je platio glavom. Obradović je među Srbima u Krajini bio ono što je Josip Reihl-Kir bio među Hrvatima u Istočnoj Slavoniji: čovjek koji se bio spreman žrtvovati za to da ne bude rata, a kad ga je već bilo, bio se spreman žrtvovati da rat, kada je već postao tragedija, ne postane sramota. Mnogi su osramotili Srbe u prethodnom ratu, kao što su mnogi s hrvatske strane osramotili Hrvate. On je u najboljem smislu bio izdanak politike Srba koja se formirala u 200 godina na prostoru Hrvatske. Bio je srpski političar koji je svoju politiku razumio kao hrvatsko-srpsku i jugoslavensku – zaključio je Pupovac.
