Neprincipijelnost službene politike, bez obzira o kojoj se razini vlasti radilo, a kada su u pitanju Srbi i njihova prava, potvrđena je ovih dana na sjednici Skupštine Karlovačke županije. To je bilo vidljivo u stavovima vodećih ljudi te jedinice regionalne samouprave u pitanju dosadašnjeg neusklađivanja Statuta općine Plaški sa Ustavnim zakonom o pravima manjina.
Umjesto da pohvale općinu što bi uskoro trebala konačno uskladiti svoj Statut sa Ustavnim zakonom i tako skinuti općinu i Karlovačku županiju sa sramotne liste onih koji ovu obavezu nisu proveli, vodeći ljudi Županije i neki vijećnici smatraju da za to još nije vrijeme. Očito se ravnaju po ‘vukovarskom modelu’ i napore Plaščana gledaju u negativnom kontekstu.
Vijećnica iz Plaškog, Slavica Modrušan (HSP AS) je upozorila da se priprema usklađivanje Statuta i uvođenje dvojezičnosti i pitala je ‘da li Županija može nešto poduzeti da se to odgodi za neko bolje vrijeme’. ‘Gospodarstvo tu ne postoji, siromaštvo je sve veće, mladi se iseljavaju, a to će donijeti nemir u zajednicu’, smatra ona. Zakoni se, dodaje, trebaju provoditi ali kada sazriju uvjeti za to. Smatra de će provođenje Ustavnog zakona puno koštati pa bi te novce valjalo uložiti u gospodarstvo.
Srpski dožupan Siniša Ljubojević joj je odgovorio da je krajnje vrijeme da se Statut uskladi sa zakonima te ponudio da iz svojih prihoda on sam financira postavljanje dvojezičnih ploča na zgradu općine i nabavku zastave srpske zajednice, ako se bude radilo o velikim troškovima. Smatra da je to odavno već trebalo učiniti i da krivicu zbog toga snose sve dosadašnje izvršne vlasti u općini. Smatra da je to bolje učiniti sada kada su tamo na vlasti ljudi iz SDP-a, SDSS-a i SNS-a nego da to bude predmet kampanje za slijedeće lokalne izbore 2017.g.
Članovi HSP-AS-a bili su glavni u protivljenju uvođenju dvopismenih natpisa i zastave srpske manjine u Plaškom
Predsjednik Županijske skupštine Željko Bokulić ( HSP AS) je replicirao dožupanu i zamolio ga da ‘iskoristi svoj ugled, autoritet i utjecaj te da omogući mladim ljudima da ne odlaze iz Plaškog već da ostanu živjeti pa onda neće biti potreba za ovakvim raspravama’. Župan Ivan Vučić ( HDZ) je rekao da je legalist i da zakone treba poštivati, ali se slaže s vijećnicom i Bokulićem da ‘možda još nije vrijeme za postavljanje dvojezičnih ploča’.
- Kao čovjek bih želio da se ista ta prava ili bar 50 posto njih primjenjuju tamo gdje su Hrvati nacionalna manjina, na primjer u Vojvodini, pa da to budu slična prava kao što ih imaju nacionalne manjine u RH. Očekujem da će to biti uskoro, ali mislim da će to biti bliže lokalnim izborima, jer da je bilo volje bilo bi učjnjeno prije tri godine, a ne sada, i to je politizacija i to nije dobro. Ima puno važnijih stvari po,glavito u općini Plaški za rješavati, osim ćiriličnih natpisa, kazao je Vučić. Čija Domoljubna koalicija na državnoj razini, inače, ne rješava apsolutno – ništa.
U Vukovar, općina Plaški jedina je jedinica lokalne samouprave koja nije uskladila svoj Statut sa Ustavnim zakonom o pravima manjina. Dosta toga ostalo je nedorečeno što upućuje na političku demagogiju onih koji su pokrenuli ovo pitanje, nemajući valjda pametnijeg posla, kao i vodećih ljudi Županije.
Na primjer, empirijski podaci o iseljavanju iz Plaškog, tko se iseljava, da li su to možda Srbi zato što se ne osjećaju sigurno i dobrodošli nakon povratka jer se ne poštuju njihova prava koja je RH brojnim sporazumima prihvatila provoditi? Koja bi to investicija u gospodarstvo od nekoliko hiljada kuna, koliko će koštati uvođenje dvojezičnosti, osigurala radna mjesta, dostatnu plaću i za koliko ljudi pa da oni ostanu u Plaškom? Kako bi to dožupan sa obzirom na svoje ovlasti mogao pomoći toj sredini i spriječiti iseljavanje? Kako to da Domoljubna koalicija na vlasti ne zaustavlja iseljavanje?
Za župana Vučića, ‘Novosti’ su uspjele ‘ekskluzivno’ saznati da se u Vojvodini od 1945. provode ne samo dvojezičnost nego i trojezičnost, kao na primjer u Subotici. tamo su u ravnopravnoj upotrebi uz srpski jezik i ćirilično pismo, također hrvatski, mađarski jezik i latinično pismo, a u ostalim sredinama jezici i pisma ostalih manjina. Vojvodina je tako u Jugoslaviji bila ogledni primjer suživota, poštivanja ljudskih i manjinskih prava, a tako je ostalo i nakon nasilne dekonstrukcije SFRJ. Dovoljno se od Iloka preko Bačke Palanke provesti do Novog Sada ili preko Erduta i Bogojeva do Subotice. I još nešto: Srbi su temeljem ZAVNOH-a, kojeg se u Hrvatskoj uzima prema potrebi, bili konstitutivni narod da bi devedesetih potezom pera protuzakonito bili pretvoreni u nacionalnu manjinu i oduzeta su im davno stečena prava.
