Iako međunarodno i nacionalno zakonodavstvo reguliraju odnos države s vjerskim i etničkim manjinama, one su često izložene nejednakom tretmanu u evropskim državama i društvima, zaključili su učesnici stručnog skupa ‘Vjerske manjine kao deo kulturno raznovrsnih društava’.

Dvodnevni skup, koji je 21. i 22. oktobra održan u prostorijama Srpske pravoslavne gimnazije ‘Kantakuzina Katarina Branković’ u Zagrebu, organizirali su Konferencija evropskih crkava (KEC), Radna grupa Evropskog parlamenta za antirasizam i različitosti, Vjerska komisija za migrante u Evropi i Mitropolija zagrebačko-ljubljanska uz učešće eksperata iz Hrvatske, Srbije, Makedonije, Švedske, Finske, Španije, Austrije i Italije.

Na skupu su zapaženo mjesto imali i predstavnici mladih Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije, Jelena Nestorović i Mario Vrselja, koji su govorili o problemima s kojima se sreću. Mitropolit Porfirije je u uvodnoj riječi izrazio želju da skup bude od pomoći vjerskim manjinama i društvima u kojima žive.

- Svedoci smo da i u najrazvijenijim državama problemi vezani za inkluziju verskih manjina ponekad dobivaju i tragične razmere - naglasio je mitropolit i potom podsjetio na kulturnu baštinu koju su generacije Srba vjekovima stvarale na ovdašnjim prostorima. Kako je objasnio, to većinu i manjinu motivira da rade na unapređenju potencijala Hrvatske.

- Time ne radimo samo na očuvanju naše kulture za buduće naraštaje, nego omogućavamo ovom i budućim pokolenjima da slobodno žive i stvaraju dajući doprinos državi u kojoj žive, da budu konstruktivni i kreativni. A da li smo dobri ne zavisi od toga da li smo većina ili manjina - kazao je mitropolit.

Tokom dva dana učesnici su na plenarnim sesijama i u radu u grupama govorili o stanju većinskih i manjinskih vjerskih zajednicama u njihovim zemljama, a sve je rezultiralo izradom završne izjave koja će biti smjernica u daljnjim aktivnostima KEC-a i njegovih partnera.

‘Svjesni uloge koju je religija imala i koju i dalje ima u konfliktnim situacijama, ali svjesni i naše odgovornosti koju imamo kao crkve prema mirnom suživotu različitih zajednica u našim društvima, stručnjaci na skupu traže od evropskih institucija i njihovih članica i pridruženih država da preuzmu obavezu i odgovornost za sprečavanje i kažnjavanje zločina iz mržnje i prekidanje ciklusa nasilja… Tražimo i osiguravanje uslova koji će omogućiti pojedincima i grupama suživot u različitosti te stvaranje pozitivne atmosfere za izražavanje pluraliteta, tolerancije i poštovanja kao temeljnih stupova demokratskih društava, kao i promoviranje kontinuiranog dijaloga među pripadnicima većina i manjina kako bi se stvorili zajednički ideali i vrijednosti za suživot u našim pluralnim i različitim društvima’, navodi se u izjavi.

Što se regionalne komponente tiče, učesnici su istaknuli potrebu jačanja dijaloga između mladih iz Hrvatske i Srbije, ali i da se u kontekstu dolaska migranata iz ratovima zahvaćenih država omoguće i susreti kršćanske i muslimanske omladine.

Pored svjetovnih predstavnika Hrvatske i Srbije, među učesnicima skupa su bili episkop bački Irinej, sekretar Saveza baptističkih crkava Hrvatske Željko Mraz, Moše Prelević kao glavni rabin u Hrvatskoj, vladika dalmatinski Fotije, apostolski nuncij u Hrvatskoj Alessandro D’Errico, generalni sekretar Konferencije evropskih crkava Heikki Huttunen i izaslanik kardinala Josipa Bozanića Zvonimir Kurečić.