Prvo što ćete uočiti kada dođete u Pakrac, ruševne su zgrade na svakom koraku, kao dokaz da je ovaj grad pretrpio velika ratna razaranja. Većina mladih se zbog tih, još uvijek vidljivih ožiljaka, nakon studija više ovdje ne vraća. Nekome je to razlog za odlazak, a nekome za aktivizam i izgradnju mira. Radi se o sudionicima 3. volonterskog kampa mladih koji je održan od 13. do 19. srpnja na Omanovcu kod Pakraca. Kroz ovogodišnju temu kampa ‘Nacionalne manjine i izgradnja mira’, organizatori su željeli podržati pozitivne procese u Pakracu, ali i pozitivne procese u ostatku Hrvatske i regije, imajući u vidu da su nacionalne manjine najbolji mostovi suradnje među državama, ali i test prava i sloboda cijelog društva, uključujući i većinsko stanovništvo. Potvrdio je to na predstavljanju kampa dogradonačelnik Pakraca ispred srpske nacionalne manjine Goran Labus, obraćajući se ovogodišnjim volonterima.
- Pakrac je grad koji je potrebno otkrivati i sredina koja je bogata nacionalnim manjinama. U zadnje vrijeme osjećaju se pomaci u smjeru dobrih odnosa i dobre suradnje s većinskim narodom, a sve s ciljem razvoja grada koji je pretrpio ratna razaranja i koji ni danas nije u dobrom stanju. Jedan kotačić u tom cilju je i održavanje kampa u Pakracu, kao i sami volonteri – istaknuo je Labus.
Volonterski kamp izgrađen je na ostavštini Volonterskog projekta Pakrac 1993. – 1997., pionirskog pokušaja izgradnje mira u državama bivše Jugoslavije. Sadašnji kamp okuplja mlade volontere kako bi učili o izgradnji mira i pravima nacionalnih manjina, te pomagali lokalnoj zajednici kroz volonterske akcije u gradu koji je bogat manjinskim zajednicama i koji je bio podijeljen do 1995. godine, a potpomognut je Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa. Jedan od svjedoka proščlih vremena je Goran Božićević, voditelj Miramida centra iz Grožnjana, koji se za održavanje kampa prvenstveno zahvalio domaćinima.
Kamp okuplja mlade volontere kako bi učili o izgradnji mira i pravima nacionalnih manjina, te pomagali lokalnoj zajednici kroz volonterske akcije
- Da nema srdačnosti domaćina zasigurno se ne bi održala ovakva vrsta druženja ni 1993. pa ni 2013. godine ponovno, jer jasno ste nam dali do znanja da želite da se volonteri vraćaju u Pakrac. Ove smo godine zaprimili 34 aplikacije što nas je posebno iznenadilo jer nismo znali za ovakvo što postoji interes u Hrvatskoj. Ovo nije projekt koji se odrađuje, nego su prisutni svi oni koji su na neki način povezani s ovim mjestom i žele mu doprinijeti – naglasio je Božičević.
Mladi volonteri ovog su puta došli iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Njemačke, a bilo je i onih kojima je sudjelovanje na kampu, kao i Pakrac otprije poznat. Tako je i sa studenticom Ana-Marijom Ferenc koja je po drugi put došla volontirati, a za kamp je saznala u savjetovalištu Luka Ritz gdje također volontira.
- Prošle godine sam po prvi put sudjelovala na ovom projektu, puno sam naučila o nacionalnim manjinama i toleranciji, a upoznala sam i nove ljude pa sam se odlučila vratiti. Na drugom smo kampu prvenstveno govorili o izgradnji mira, nadam se da će se i ovoga puta ta tema provući kroz naš aktivizam – govori Ana-Marija.
U godinama nakon rata uspostavljen je institucionalni okvir prema integraciji svih manjina, a posebno srpske na području Pakraca i to zahvaljujući projektu ‘Promicanje ljudskih prava i zaštita nacionalnih manjina u jugoistočnoj Europi’, financiranom od strane Vijeća Europe. No ova poboljšanja između manjina i lokalne samouprave po mnogima nisu dovoljna. Da bi se postigla puna integracija nacionalnih manjina u život lokalne zajednice potrebno je pojačati napore usmjerene prema pomirenju i suživotu, za što su potrebne vještine i politička volja. Razlog je to zašto su nacionalne manjine u ovogodišnjem fokusu kampa, a što je na primjeru Pakraca dodatno objasnio voditelj projekta Nikola Ivanović.
- Tema nacionalnih manjina odabrana je jer su one same po sebi bogatstvo, zbog njihove važnosti za razvoj Pakraca, ali i zbog toga što je Pakrac postkonfliktna sredina. Želimo kroz promoviranje nacionalnih manjina uspostaviti bolje odnose između većinskog naroda i manjinskih zajednica, prvenstveno srpske zajednice. Pakrac je u zadnjih godinu dana napravio pozitivne pomake ka suživotu, no daleko je to od željenog stanja. Zahvaljujemo svima koji su došli i koji promiču ideju volonterstva. Nažalost, naše mlade generacije još uvijek nemaju proaktivan stav prema lokalnoj zajednici. Upravo prisustvo volontera u Pakracu promovira jedan drugačiji pristup društvu, odnosno ideju da svatko od nas može kroz određeni segment doprinijeti zajednici – pojasnio je Ivanović.
Osim edukativnog dijela, učesnici kampa pomogli su u uređenju okoliša oko Saborne crkve u Pakracu, uređivali su stazu s vidikovcem kod nekadašnjeg vladikinog ljetnikovca te čistili stazu oko planinarskog doma na Omanovcu. S legislativom učesnici su se pobliže upoznali na konferenciji pod nazivom ‘Značaj nacionalnih manjina u društvima danas’, koja se održala u sklopu 3. volonterskog kampa u Gradskoj vijećnici Grada Pakraca. Na konferenciji su se okupili predstavnici lokalnih manjinskih udruga, kao i manjinskih Vijeća, mladi volonteri te predstavnici lokalne i regionalne samouprave.
Osim kratkog izlaganja o zakonskim odredbama koje se odnose na manjinske zajednice, cilj je bio potaknuti Vijeća da aktivnije djeluju na unapređenju položaja nacionalnih manjina, a manjinske udruge da se aktiviraju u zagovaranju manjinskih prava.
Treba spomenuti i izložbu ‘Pakrac očima mladih: jučer, danas, sutra’, koja je otvorena u Muzeju grada Pakraca. Izložba je nastala suradnjom studenata Mirovnih studija iz Zagreba i učenika Srednje škole Pakrac na temu grad Pakrac kroz tri faze – Pakrac jučer, krajem 80-ih i početkom 90-ih godina, sa osobitim osvrtom na Volonterski projekt Pakrac; Pakrac danas kroz intervjue s mladima, stanovnicima grada te Pakrac sutra kroz vizioniranje mladih o tome što od svog grada u budućnosti očekuju.
