Novosti

Kronika

Zajedno preko mosta

Svaki susret između predstavnika Hrvatske i Srbije koji se dogodio u poslednjih 20 godina za nas je istorijski i mi ga podržavamo, istaknuo je Vojislav Stanimirović nakon susreta Aleksandra Vučića i Kolinde Grabar-Kitarović u Dalju

Susret predsednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i predsednika Vlade Srbije Aleksandra Vučića u hrvatskoj i srpskoj javnosti ocenjen je kao istorijski i kao značajan korak ka smanjivanju tenzija između zvaničnog Beograda i Zagreba. Hrvatska predsednica je srpskog premijera dočekala na erdutsko-bogojevskom mostu, a potom su se zajedno uputili u rodnu kuću naučnika Milutina Mlankovića u Dalju. Pre toga, predsednica je položila venac na spomen-ploču policajcima poginulim u poslednjem ratu, ispred daljske policijske stanice. U Kulturnom i naučnom centru ‘Milutin Milanković’ Grabar-Kitarović i Vučić su dočekani tradicionalnim srpskim običajem, pogačom i solju, potom su zajedno razgledali izložbenu postavku posvećenu proslavljenom matematičaru, astronomu i klimatologu Milutinu Milankoviću, upisali se u knjigu utisaka, a dvorištu Milankovićeve kuće otkrili su njegovu bistu, rad akademskog umetnika Nikole Jankovića iz Beograda.

Dvoje zvaničnika kratko su porazgovarali s meštanima Dalja i okolnih mesta koji su ih okupljeni na obali Dunava dočekali aplauzom, a zatim je usledio jednočasovni razgovor s predstavnicima srpske zajednice. S predsednicom Kolindom Grabar-Kitarović bili su i njeni savetnici za unutrašnju i spoljnu politiku Mate Radeljić i Mato Granić, dok je u delegaciji sa srpskim premijerom Aleksandrom Vučićem bio i ministar spoljnih poslova u sadašnjoj tehničkoj Vladi Srbije Ivica Dačić. Delegaciju srpske zajednice u Hrvatskoj činili su predsednik Srpskog narodnog veća i saborski zastupnik Milorad Pupovac, predsednik SDSS-a Vojislav Stanimirović, zamenici župana Vukovarsko-sremske i Osječko-baranjske županije Đorđe Ćurčić i Jovan Jelić, sekretarka Zajedničkog veća opština Dragana Jeckov, predsednik Veća srpske nacionalne manjine Vukovarsko-sremske županije Svetislav Mikerević i načelnik opštine Erdut Jugoslav Vesić, kao domaćin skupa.

Prema ranijem utvrđenom protokolu, hrvatska predsednica i srpski premijer u Dalju nisu davali izjave medijima. One su predviđene u Srbiji, nakon susreta s predstavnicima hrvatske nacionalne manjine u Tavankutu i Subotici te potpisivanja Deklaracije o unapređenju odnosa i rešavanju otvorenih pitanja Srbije i Hrvatske.

- Važno je da do ovog susreta došlo. Svaki susret između predstavnika vlada ili država Hrvatske i Srbije koji se dogodio u poslednjih 20 godina za nas je istorijski i mi ga podržavamo. Uspeli smo da ukažemo na teškoće i probleme koje kao srpska zajednica u Hrvatskoj imamo i nadamo se da će hrvatska predsednica, s obzirom da nema ovlaštenja kao premijer Vučić koji je državni izvršni organ, uticati svojim stavovima na neku buduću vladu da uskladimo naše potrebe i želje - rekao je nakon susreta Stanimirović, koji smatra da su hrvatska predsednica i srpski premijer u ovom trenutku najjači politički autoriteti u svojim državama.

Predsednik Srpskog narodnog veća je izrazio zadovoljstvo održanim sastankom jer, kako je napomenuo, prave saradnje između Hrvatske i Srbije nije bilo u proteklih pet godina.

- Predsednica Grabar-Kitarović i premijer Vučić su odlučili da to prekinu. Ako su hladni odnosi između Hrvatske i Srbije, i Hrvatima u Srbiji i Srbima u Hrvatskoj je hladno, kad se oni zatople i nama je toplije. Ako je samo to rezultat biće nam dovoljno, a ako se još Vlade nateraju da počnu raditi oko ovih pitanja o kojima govorimo i o kojima će verovatno čuti i od predstavnika hrvatske nacionalne manjine u Tavankutu, to će već biti jako mnogo. Jako je važno da se ti odnosi koji su zahlađeni i koji su neretko pod tenzijama promene, a onda će se moći stvoriti prostor i za saradnju na otvorenim pitanjima na čemu se nije radilo - rekao je Pupovac nakon sastanka koji je ocenio otvorenim. Predsednik SNV-a je zadovoljan odgovorima i reakcijama hrvatske predsednice i srpskog premijera koji su, kako je rekao, ‘bili takvi da verujemo da će se ti problemi nakon ponovo otpočetog dijaloga Zagreba i Beograda početi rešavati i prestati biti problemi kako srpske zajednice u Hrvatskoj tako i hrvatske zajednice u Srbiji’.

- Pre svega reč je o atmosferi koja je još uvek opterećena netolerancijom i govorom mržnje, reč je o istorijskom revizionizmu i pokušaju da se osporava pravo Srba na sećanje na istorijska stradanja kao što su Jasenovac i Jadovno, reč je o tome da se institucije srpske zajednice kao što su Srpsko narodno veće i Zajedničko veće opština ne priznaju i da im se finansijskim uskraćivanjem želi ograničiti autonomija rada i delovanja - rekao je Pupovac. Posebno je izrazio nezadovoljstvo zapostavljanjem razvoja povratničkih sredina i opština sa srpskim većinskim stanovništvom kojima se dodeljuje najmanje sredstava, u odnosu na opštine koje uopšte ne spadaju u nerazvijene sredine. Kao važno pitanje Pupovac je naveo i suđenja za ratne zločine.

- Za nas je izuzetno važno da suđenja za ratne zločine budu fer prema svima. U poslednje vreme primećujemo pristrasan odnos pri suđenju - kazao je Pupovac te naveo još dva važna segmenta.

- Registracija srpskih škola na područuju istočne Slavonije čeka 17 godina, ćirilično pismo i njegova službena upotreba ovisi o tome da li neki lokalni opštinski načelnik, gradonačelnik ili neki župan ima političke volje, a ne da li je to po zakonu ili nije po zakonu – zaključio je predsednik SNV-a.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više