>

novosti logo

Kronika Kronika

Zbogom drugu i prijatelju

Srbi iz Hrvatske izražavaju veliko žaljenje zbog smrti Josipa Boljkovca, koji je antifašistički put započeo baš na Kordunu – napisao je Rade Kosanović u knjizi žalosti

Na mjesnom groblju u rodnoj Vukovoj Gorici kraj Karlovca, sahranjen je istaknuti antifašista, nosilac Partizanske spomenice 1941. godine, nekadašnji gradonačelnik Karlovca i prvi ministar unutrašnjih poslova Hrvatske Josip Boljkovac (12. novembar 1920 - 10. novembar 2014). U gradskom kazalištu Zorin dom održana je u organizaciji Udruženja antifašista grada Karlovca i Karlovačke županije komemoracija. Govorili su Mirko Miladinović, predsjednik karlovačkih antifašista, Zvonko Matičić, počasni predsjednik dugoreških antifašista i dogradonačelnik Dubravko Delić.

Grad Karlovac se u komemoraciju uključio u zadnji čas. Iako je nedavno zbog smrti jednog katoličkog svećenika bio proglašen dan žalosti, a Grad Karlovac organizirao je i komemoraciju za bivšu predsjednicu Gradskog vijeća Aniku Mamić, zamalo je zaboravio jednog od najuspješnijih karlovačkih gradonačelnika u svojoj historiji. Svi govornici istaknuli su Boljkovčeve zasluge u NOB-u, poslijeratnoj izgradnji grada i sprečavanju međunacionalnih sukoba u Karlovcu početkom devedesetih. Iz Karlovačke županije nije bilo nikoga.

Samoj sahrani u Vukovoj Gorici prisustvovalo je više stotina ljudi iz Karlovačke županije, iz policije i MUP-a, te delegacije boraca iz Slovenije i BiH. Na sahrani su govorili dr. Danko Plevnik u ime Karlovčana, Božo Dimnik, bivši slovenski ambasador u Zagrebu koji je s Boljkovcem bio osnivač i predsjedao Slovensko-Hrvatskim društvom prijateljstva, Anto Nobilo Boljkovčev advokat i bivši predsjednik Stjepan Mesić.

Podsjetili su na pokojnikove zasluge za izgradnju grada (Plevnik), na pokušaje rješavanja brojnih problema između Slovenije i Hrvatske (Dimnik), na neuspjeli pokušaj osude Boljkovca za navodni ratni zločin (Nobilo), na stvaranje samostalne Hrvatske i pokojnikove zasluge u svemu tome (Mesić). Vidjeli smo bivše Boljkovčeve saradnike Miloša Erora, Ivana Štajduhara, Slavka Degoriciju, Marijana Kraljevića-Kinga, generale Pavla Miljavca, Petra Stipetića i druge. Bilo je mnogo građana srpske nacionalnosti iz Karlovca, s Banije, Like i Korduna, čime su na dostojanstven način odali počast čovjeku koji je 1991. spriječio ulazak jedinice Tomislava Merčepa u Karlovac jer je znao što bi se tada dogodilo.

- Srbi iz Hrvatske izražavaju veliko žaljenje zbog smrti našeg prijatelja i druga Josipa Boljkovca, koji je svoj antifašistički put započeo baš na Kordunu, u Perjasici. Hvala mu zbog svega što je na ovim prostorima učinio od 1941. godine, a posebno zbog učinjenog 1991. kada je spriječio zločine nad Srbima u Karlovcu i kada je na ovim prostorima pokušavao naći mirno rješenje problema. Nikada nećemo zaboraviti Vaš boravak na prvoj poslijeratnoj komemoraciji u Veljunu 6. maja 2000. u znak sjećanja na nevinih 525 srpskih civilnih žrtava ustaškog zločina kada ste svojim autoritetom pred nesposobnim policajcima spriječili mogući sukob između doseljenih Hrvata i srpskih povratnika, zapisao je u knjigu žalosti Rade Kosanović, potpredsjednik SNV-a.

- Joža je smijenjen kao ministar zato što se zalagao za mirno rješenje sporova, a ne za rat. Bio je uvjereni antifašist. Ja sam tada bio predsjednik SABA i od 1993. smo prošli cijelu RH ohrabrujući antifašiste da ne posustanu jer se vidjelo kamo stvari vode. On je pridonio da u Gorskom kotaru ne dođe do sukoba između Srba i Hrvata. Ljudi su mu vjerovali, za razliku od nekih drugih ‘emisara’ koje je predvodio Merčep, a koji su pod svaku cijenu htjeli da izazovu međunacionalne sukobe. Nažalost, iste snage koje su ga progonile od 1941. do 1945. pojavile su se opet i htjele mu suditi, ali nisu uspjele. Još jedan Titov borac je otišao u legendu, kazao je Ivan Fumić.

- Mi smo ga voljeli zbog njegovog zaraznog optimizma. Što god rekli o Joži Boljkovcu, malo smo rekli. Ostajemo mu vječno zahvalni za renesansu Karlovca. Zaželimo mu miran počinak pored njegove mile supruge Ane i skori susret sa zemljakom banom Ivanom Šubašićem s kojim će imati što za pričati, rekao je Danko Plevnik.

1/2