Novosti

Manjinski zastupnik

Pogodovanje privatnicima i spomenička renta

Zakonom se ide na ograničenje iznosa spomeničke rente kroz smanjenje iznosa davanja: ‘Trebalo bi razmisliti o proširenju obveznika plaćanja spomeničke rente’, smatra Milorad Pupovac

Na saborskoj raspravi o dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, u ime Kluba zastupnika SDSS-a, Milorad Pupovac je naveo da se radi o važnoj zakonskoj izmjeni koja ima dvije strane: pozitivnu jer se njome uspjelo obraniti institut spomeničke rente, a negativnu jer bi njegovo djelovanje u budućnosti bilo ograničeno i smanjeno.

- Pozitivno je što je zaštićen institut spomeničke rente kao važan element u zaštiti spomenika kulture i objekata koji su pod zaštitom države, odnosno koji su dio kulturne baštine RH. No, izmjenom članka 42. ovog Zakona, država će uložiti u obnovu spomeničke baštine, odnosno participirati u obnovi spomeničke baštine, a nakon pet godina, ukoliko vlasnik toga objekta odluči da ga proda, neće postojati nikakve obaveze povratka sredstava uloženih od strane ulagača, u ovom slučaju Restauratorskog zavoda. To je primjer još jednog načina kako se zapravo ide na ruku privatnim vlasnicima. Prijašnja zakonska rješenja su u tom pogledu bila zahtjevnija i država je imala ozbiljnijeg i trajnijega utjecaja u tom pogledu - rekao je Pupovac i naveo da problemom smatra izmjenu članka 114. kojom se iznos spomeničke rente smanjuje, pa njegova cijena po kvadratnom metru za korisnu površinu iznosi od jedne do 4 kune, za razliku od dosadašnjih iznosa od jedne do 7 kuna.

- Potrebno je znati koliko će se ovim načinom umanjiti sredstva koja državni proračun prima temeljem ove promjene, te kakve će to posljedice proizvesti po Ministarstvo kulture i restauratorske zavode. Spomenička renta je jedan od glavnih izvora obnove i restauracije, a ovo smanjenje za potencijalnih tri posto je zaista značajno - smatra Pupovac.

Zakonom se ide na ograničenje iznosa spomeničke rente na dva načina, kroz smanjenje davanja za spomeničku rentu i kroz ograničavanje broja obveznika koji je trebaju plaćati. No, neki nisu obuhvaćeni plaćanjem spomeničke rente.

Zapostavljanje kuće himne i Matavuljevog doma

- Problem je i što po članku 114.a spomeničku rentu plaćaju fizičke i pravne osobe koje obavljaju djelatnosti: trgovina na veliko, duhanski proizvodi, parfemi i kozmetika, specijalizirane prodavaonice, telekomunikacije. Znači, svi osim onih koji održavaju komunikacijske mreže, bave se prijenosom radijskog i televizijskog programa te distribucijom energije, kao i oni koji se bave novčarskim posredovanjem, iznajmljivanjem poslovnih prostora ili nečeg drugog, dakle na području gdje postoje velike zarade. Smatram da bi trebalo razmisliti o proširenju obveznika plaćanja spomeničke rente, što je i prijedlog saborskog Odbora za kulturu, obrazovanje i znanost koji je upućen Ministarstvu - rekao je Pupovac.

Naveo je i primjer zapostavljenih spomenika kulture.

- Kuća državne himne nalazi se u Glini, ali iako je obnovljena prije više od desetljeća, od tada još uvijek nije dovedena u funkciju da bude muzej, ukratko nije stavljena na pravi način pod zaštitu države. Također, u Šibeniku se nalazi kuća prvog pisca modernog romana na našem jeziku Sime Matavulja, koja nikad nije pretvorena u spomen kuću, iako za to ima sve pretpostavke. Naravno da je moguće da se takva sredstva osiguraju iz različitih izvora, ali osiguravanje sredstava za takve objekte potrebno je da ide kontinuirano, direktno iz državnog proračuna ili sredstava od spomeničke rente. Naravno, gradske vlasti imaju svoje prioritete i politiku u tom pogledu, ali neophodno je imati u vidu instrument spomeničke rente koji predstavlja iznimne nacionalne vrijednosti - zaključio je Milorad Pupovac.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više