Novosti

Društvo

Aktivisti Greenpeacea popeli se na Ininu platformu

Aktivisti Greenpeacea popeli su se na plinsku platformu Ivana B na sjeveru Jadranskog mora i istaknuli veliki transparent s likom Ursule von der Leyen koji poziva predsjednicu Europske komisije da EU do 2035. godine napusti fosilna goriva

Large greenpeace bojan haron markicevic 02

Transparent Greenpeacea na Ininoj platformi

Aktivisti Greenpeacea iz Hrvatske, Mađarske, Poljske i Irske popeli su se na plinsku platformu Ivana B na sjeveru Jadranskog mora, 50-ak kilometara udaljenu od hrvatske obale i istaknuli veliki transparent s likom Ursule von der Leyen koji poziva predsjednicu Europske komisije da planira postupno napuštanje fosilnog plina do 2035. i potakne energetsku tranziciju na obnovljive izvore energije u Europskoj uniji.

"Fosilni plin jedan je od najvećih uzročnika klimatske krize. Baš kao i druga fosilna goriva izaziva ratove i šteti ljudima diljem svijeta. Industrija fosilnih goriva raste i povećava svoj profit, dok se građani moraju nositi s vrtoglavim cijenama energenata. Europski čelnici dopustili su da se dogodi takva kriza. Umjesto da se okrenu konkretnim i dostupnim rješenjima, poput obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, drže nas ovisnima o fosilnim gorivima", kaže Eszter Matyas, voditeljica regionalne kampanje protiv plina u Greenpeaceu CEE.

"Klimatska znanost kristalno jasno kaže da fosilni plin nije rješenje za klimatsku krizu, nego je ogroman dio problema! Moramo ga postupno ukinuti što je prije moguće, a najkasnije do 2035. godine kako bismo izbjegli klimatsku katastrofu. Europa si ne smije dozvoliti nikakve nove plinske platforme, nove plinovode niti plinske elektrane. Fosilni plin je problem bez obzira dolazi li iz Rusije, Norveške, Alžira, Katara ili Hrvatske", nastavlja Eszter Matyas.

Mnogi građani EU muče se s plaćanjem računa za energente i grijanjem domova. Procjenjuje se da je 2019. godine oko 50 milijuna kućanstava u Europskoj uniji živjelo u energetskom siromaštvu i imalo neadekvatne osnovne energetske usluge. Između prosinca 2020. i prosinca 2021. maloprodajne cijene energenata u eurozoni za električnu energiju, plin i druga goriva porasle su za 25%. Od početka rata u Ukrajini energetska kriza u EU dodatno se pogoršala.

"Nije li apsurdno da u zemlji poput Hrvatske, koja se po osunčanosti može usporediti s Italijom i Grčkom, političari zanemaruju potencijal korištenja energije sunca? Istodobno, fosilne kompanije poput INA-e, a time i MOL-a, i dalje crpe fosilni plin iz Jadrana. To ne mora biti tako. Svu potrebnu energiju možemo dobiti iz čistih i sigurnih obnovljivih izvora energije", kaže Petra Andrić iz Greenpeacea u Hrvatskoj.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više