>

novosti logo

Piše Tena Erceg

Amerika je prodisala

Ameriku, koju su nakon policijskog ubojstva Afroamerikanca Georgea Floyda zahvatili najveći prosvjedi u njezinoj novijoj povijesti, intelektualac i aktivist Cornel West nazvao je ‘propalim socijalnim eksperimentom’ i zaključio da se ‘ovaj sistem ne može reformirati’. Trump je pak zaprijetio da će pokret Antifa proglasiti terorističkom organizacijom

Ako se ne računa Twitter, američki predsjednik Donald Trump obratio se naciji tek šestog dana najvećih prosvjeda u novijoj američkoj povijesti, dan nakon što se bio sklonio u bunker Bijele kuće, iza čije su se ograde okupili revoltirani prosvjednici. U obraćanju je rekao da su protesti, koji se zbog policijskog ubojstva Afroamerikanca u Minneapolisu događaju diljem Amerike, ‘činovi domaćeg terorizma’ i da će ‘snage reda uskoro dominirati ulicama’, a ako ustreba, on će ‘poslati vojsku koja će brzo riješiti problem’.

Nakon što je ovo izgovorio, Trump se zaputio u obližnju Crkvu svetog Ivana, gdje je fotografima pozirao s Biblijom u ruci, no tek nakon što su mu policajci suzavcem i bljeskajućim granatama prokrčili put kroz prosvjednike. Mariann Edgar Budde, biskupkinja episkopalne crkve u Washingtonu, kasnije je novinarima rekla da je zgrožena činjenicom da je Trump otišao u crkvu nakon što je prijetio vojskom i ‘iskoristio Bibliju kao kulisu za slanje poruke koja je suprotna učenjima Isusa’.

Budući da su prolaznici snimili svih devet minuta Floydove agonije pod čizmom robotizirano hladnog policajca Dereka Chauvina, on je istog trenutka dobio otkaz, a policijski sindikat mu je uskratio zaštitu, što je događaj bez presedana

Ova slika u koliko-toliko normalnim okolnostima predstavljala bi potpuni krah vladavine jednog državnika i svega što on predstavlja: vođa koji se kukavički sakriva u bunker pred vlastitim narodom, a kada mu se napokon ‘obrati’, nije u stanju reći ništa osim onoga što jedino zna – huškati i prijetiti oružanom silom; predsjednik kojem su se stvari toliko otele kontroli da više ni banalna PR-operacija fotografiranja ne može proći bez da od nekoga ne dobije hladan tuš.

Događaje koji su uslijedili nakon ubojstva Georgea Floyda možda je najbolje opisao Cornel West, jedan od najznačajnijih afroameričkih intelektualaca, koji je Ameriku nazvao ‘propalim socijalnim eksperimentom’. ‘Njezina kapitalistička ekonomija crncima nije uspjela pružiti dostojan život’, rekao je West na televiziji CNN, ‘njezin pravosudni sustav nije im uspio osigurati zaštitu prava i sloboda, a njezina tržištem pogonjena kultura nije im u stanju dati hranu za dušu, smisao i svrhu.’ ‘Ovaj sistem ne može se reformirati, probali smo s crnim licima na visokim položajima, ali prečesto se naši crni političari i pripadnici profesionalne i srednje klase prilagođavaju kapitalističkoj ekonomiji, militariziranoj nacionalnoj državi i tržištem pogonjenoj kulturi… I što se onda događa? Događa se da imamo neofašista gangstera u Bijeloj kući, kojeg nije briga ni za što, i događa se da neoliberalno krilo Demokratske stranke, nakon što se riješilo brata Bernieja, preuzima kormilo iako ne zna što da s njim radi. Black Lives Matter pojavio se u vrijeme kada smo imali crnog predsjednika, crnog glavnog državnog odvjetnika i crnog šefa domovinske sigurnosti, pa ni oni nisu uspjeli’, rekao je West, referirajući se na crnački pokret koji je 2014. izniknuo na smrti Erica Garnera, još jednog Afroamerikanca kojega je te godine u New Yorku ni krivog ni dužnog ubio policajac.

Garnera je bijeli policajac ubio tako što ga je ugušio rukom, nakon dojave da pred jednim dućanom prodaje pojedinačne švercane cigarete. Ubojstvo su snimili prolaznici, a Garnerovo zapomaganje ‘ne mogu disati’ postalo je slogan pokreta Black Lives Matter. Nakon inicijalnog uzleta, koji je u sebi sadržavao nadu da će barem malo uzburkati baruštinu američkog institucionalnog rasizma, pokret je zapao u pasivnost, a vodeći mediji, kako je jedan od aktivista nedavno rekao The Economistu, ‘prestali su ih pozivati u emisije čim je na predsjedničku funkciju zasjeo Trump’.

Šest godina kasnije George Floyd ubijen je u Minneapolisu na isti način kao i Garner, samo što je njega policajac dugih devet minuta gušio policijskim priručnicima zabranjenim zahvatom nogom. David Harris, kriminalist s Pravnog fakulteta u Pittsburghu, New York Timesu je rekao kako je ‘sreća što postoji snimka jer inače ne bi bilo garancije da će se dogoditi ikakav proces’. Budući da su prolaznici snimili svih devet minuta Floydove agonije pod čizmom robotizirano hladnog Dereka Chauvina, ubojica je istog trenutka dobio otkaz, a policijski sindikat mu je uskratio zaštitu, što je, kaže Harris, ‘događaj bez presedana’. U presedan se uključio i gradonačelnik Minneapolisa Jacob Frey, koji je na novinskoj konferenciji rekao da ‘biti crn u Americi ne bi trebala biti smrtna presuda’, čime je i on dao zeleno svjetlo za prvi ikada pravosudni progon bijelog policajca zbog ubojstva crnca u Minnesoti.

Iako Minnesota i njezin glavni grad Minneapolis inače slove za liberalnu, demokratima naklonjenu sredinu, statistike pokazuju da se ona ne razlikuje od bilo kojeg drugog dijela Amerike kada je u pitanju institucionalni rasizam prema Afroamerikancima. Istraživanje financijskog portala 24/7 Wall Street od prije dvije godine pokazalo je primjerice da je Minnesota druga država, nakon Wisconsina, po rasnoj nejednakosti kada su u pitanju nezaposlenost, prihodi, posjedovanje stana i obrazovanje, te da crnci tamo imaju deset puta veću vjerojatnost da završe u zatvoru. Iako je njihov udio u stanovništvu 20 posto, Afroamerikanci čine 60 posto žrtava policijskog oružanog nasilja, a ubojstvo Georgea Floyda 49. je policijsko ubojstvo nekog Afroamerikanca od 2000. godine.

Probali smo s crnim licima na visokim položajima, ali prečesto se naši crni političari i pripadnici profesionalne i srednje klase prilagođavaju kapitalističkoj ekonomiji, militariziranoj nacionalnoj državi i tržištem pogonjenoj kulturi – rekao je West za CNN

Politički odnos snaga u Minnesoti potvrđuje tezu Cornela Westa prema kojoj dominacija demokrata na vlasti ne čini suštinsku razliku: u Minnesoti su naime i guverner i gradonačelnik i glavni državni odvjetnik članovi Demokratske stranke, a jedan od šefova policije je crnac. Unatoč tome, Dereku Chauvinu omogućeno je da ubije Georgea Floyda iako je njegova nasilnost i neprofesionalnost poznata najmanje od 2006. godine, kada je, zajedno s petoricom kolega, pucao na nenaoružanog muškarca koji je bježao nakon što je nožem izbo dvoje ljudi. Tri godine kasnije Chauvin je pucao i na Afroamerikanca Iru Tolesa, koji se nenaoružan sakrio u kupaonicu nakon prijave za obiteljsko nasilje. Prilikom ubojstva Georgea Floyda s Chauvinom je bio još jedan nasilni policajac, Tou Thao, koji također ima šest prijava za nepropisno postupanje, posljednji put 2014. zbog premlaćivanja Afroamerikanca Lamara Fergusona.

Osoba koja se smatra najzaslužnijom za činjenicu da protiv Chauvina nikada nije pokrenuta istraga je ni manje ni više nego Amy Klobuchar, senatorica iz Minnesote koja je nedugo prije ubojstva Floyda najavila da će se na nadolazećim izborima natjecati za potpredsjednicu države, zajedno s predsjedničkim kandidatom Demokratske stranke Joeom Bidenom. Klobuchar je godinama bila državna odvjetnica u Minneapolisu, poznata po tome što promovira tvrd pristup prema kriminalu običnih građana, primjerice vandalizmu, a mekan prema kriminalu policajaca, primjerice pucanju na ljude. Za svog 16-godišnjeg pravosudnog mandata propustila je podignuti optužnice za čak 40 smrti povezanih s postupanjem policije, pa se kroz njezinu labavu mrežu u više navrata provukao i Derek Chauvin.

Osim rasizma i činjenice da progon policajaca nije politički oportun ni dužnosnicima ni članovima ostalih grana pravosudnog sustava, koji u pravilu zbijaju redove iza ‘svojih’, glavni uzrok nekažnjivosti policije u Americi je takozvani kvalificirani imunitet, koncept koji policajce štiti od ‘neutemeljenih tužbi’. Doktrina se bazira na sudskom presedanu iz 1967. godine, a recentno je potvrđena 2015. stavom Vrhovnog suda da se policajce ne može tužiti ako njihovo postupanje ‘ne krši jasno utvrđena ustavna prava s kojima je razumna osoba upoznata’. U međuvremenu je rezultirala nakaradnostima poput odbacivanja tužbe protiv policajca koji je 2004. na trudnu crnkinju u Seattleu nasrnuo elektrošokerom i vukao je po podu jer je odbila potpisati globu za prekoračenje brzine od 15 kilometara na sat.

Prema statistikama koje je sakupio Reuters, u posljednje tri godine sudovi su kao argument za odbacivanje progona kvalificirani imunitet prihvatili u 56 posto tužbi protiv policajaca, a zahvaljujući utjecaju policijskih sindikata 30-ak posto policajaca koji dobiju otkaz zbog nasilništva kasnije se ponovno zaposli na jednaku plaću, upravo ono što ovih dana pokušava učiniti i ubojica Njujorčanina Erica Garnera.

George Floyd ubijen je zbog sumnje da je u dućanu platio krivotvorenom novčanicom od 20 dolara, a mediji su kasnije objavili da je imao policijski dosje, zbog čega se prije šest godina iz Houstona preselio u Minneapolis. U trenutku smrti bio je jedan od 40 milijuna Amerikanaca koji su zbog koronavirusa ostali bez posla.

Već i prije izbijanja epidemije Minnesota je bila država u kojoj je nezaposlenost bijelaca iznosila sedam posto, a ona Afroamerikanaca 32 posto, a epidemija je pokazala i da u komercijaliziranom američkom zdravstvu Afroamerikanci imaju 2,5 puta veću šansu da umru od Covida-19 nego bijelci. Smrtnost afroameričke dojenčadi danas je veća nego što je to bila pred kraj 19. stoljeća, a zdravstvena reforma koju je pokušao provesti bivši predsjednik Barack Obama bila je tek treći veliki program poboljšanja zdravstvene zaštite Afroamerikanaca od kraja Građanskog rata, dočekan na nož od elita koje su na vlast dovele Trumpa kako svojim porezima ne bi morale financirati zdravlje nebijelih sugrađana.

U takvom kontekstu i takve ljude, od kojih su mnogi pred kamerama bili potreseni do suza, Trump je opetovano nazivao razbojnicima i nasilnicima, pustio je na njih nacionalnu gardu, a vojsku stavio u pripravnost, pozivajući se na Zakon o pobuni iz 1807. godine koji je posljednji put upotrijebljen 1992., kada su Los Angelesom također bjesnjeli antirasistički protesti zbog policijskog ubojstva Afroamerikanca Rodneyja Kinga.

Uplašeni Trump za potrebe diskreditacije protesta poslužio se prokušanom taktikom skretanja pozornosti javnosti na vandalizam u kojemu stradavaju predmeti i izjednačavanja antifašista i desničarskih ekstremista. Za vandalizam kojim su popraćeni protesti okrivio je anarhiste, ljevičare i antifašiste, zaprijetivši čak i da će decentralizirani pokret Antifa proglasiti terorističkom organizacijom, što bi državnom odvjetništvu omogućilo da ideološke protivnike tretira kao domaće teroriste. Unatoč tome što to nije moguće već i iz tehničkih razloga, jer Antifa ne zadovoljava organizacijske kriterije za takvo proglašenje, ova prijetnja jasan je indikator da je predsjednik SAD-a u mentalnom stanju ocvalog imperatora koji odbija uvidjeti da mu se autoritet sveo na golu silu novca i oružja. Budući da su u okršajima s policijom što od suzavca, što od gumenih metaka i vodenih topova nastradali i novinari praktički svih vodećih medija, i oni su sve manje skloni reproducirati narativ kojim se masovna kršenja ljudskih prava izjednačavaju s uništavanjem imovine pa je, barem za sada, teško zamisliti kako bi se Trump iz ovoga mogao izvući a da pritom ne potone još dublje u blato autokracije.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
1/3