>

novosti logo

Politika / Balkan Politika / Balkan

Ana Brnabić, drugi put

Premda Vučić nije bio precizan dok je obrazlagao zašto se odlučio da Ani Brnabić povjeri još jedan premijerski mandat, iz njegovih je naglasaka jasno da je to učinio kako bi Srbija uspostavila bolju suradnju s EU-om i ubrzala pristupne pregovore

Stotinjak dana nakon parlamentarnih izbora, predsjednik Srbije i Srpske napredne stranke Aleksandar Vučić objavio je da će i u sljedećem mandatu na čelu naprednjačke vlade biti dosadašnja premijerka Ana Brnabić. Kad je sredinom 2017. Ana Brnabić prvi put izabrana za premijerku, kritičari Vučićevog režima predviđali su da neće dočekati kraj mandata jer će svemoćnom srpskom predsjedniku poslužiti za jednokratnu upotrebu, kao što se dogodilo i nekolicini drugih nestranačkih članova koji su naprasno prekinuli mandat. Po njima, Ana Brnabić je kao žena i homoseksualka Vučiću trebala poslužiti da Srbiju pred svijetom prikaže kao liberalnu zemlju, a usto je kao gorljiva zagovornica digitalizacije s pozicije predsjednice vlade trebala biti spona za hvatanje priključka s Europskom unijom koja je digitalizaciju gurnula u vrh svojih prioriteta.

Kad ju je prvi put kandidirao za premijerku, Vučić nije krio da je zazirao od takvog poteza. U intervjuu RTS-u, odgovarajući na pitanje je li znao da će Ani Brnabić povjeriti premijerski mandat kad joj je na posljednjoj sjednici vlade koju je vodio kao premijer poklonio knjigu, Vučić je naime odgovorio: ‘To je i tada bila moja želja, ali nisam znao da li ću imati snage da to predložim, a kamoli da li će to da prođe.’ A čega se plašio? ‘Odgovora SNS-a’, precizan je bio Vučić, otkrivši da su tri člana Predsjedništva SNS-a odmah bili protiv Brnabić, a šestero je podržalo njezin izbor. Pritom je pomirljivo zaključio: ‘Razumeo sam njihovu bojazan za moj rejting i rejting stranke, kao i kako će to prihvatiti tradicionalna Srbija.’ Vučić je u istom intervjuu rekao i da je i Ana Brnabić ‘znala za naše probleme, odnose unutar SNS-a. Pitala je da li mogu da izguram to’ te dodao da je u međuvremenu ‘uspostavila dobre kontakte s ljudima u stranci i dobar deo je prilično voli, a oni koji nemaju direktan kontakt s njom su i dalje zabrinuti’. Od Vučića je Brnabić tada dobila tri prioritetna zadatka: uspješno okončanje revizije aranžmana s MMF-om, očuvanje financijske discipline i fiskalne stabilnosti te napredovanje Srbije na ‘Doing Business’ ljestvici Svjetske banke. ‘Njen posao je da pre svega obavi te tri stvari’, poručio je Vučić na početku njezinog prvog premijerskog mandata.

Vlada Ane Brnabić uspješno je realizirala sva tri prioritetna zadatka, ali o tome se uglavnom šutjelo sada kad je ‘premijerka za jednokratnu upotrebu’ od Vučića dobila još jedan mandat. Vučićevi kritičari i protivnici u prvi plan guraju tvrdnju da se za Anu Brnabić odlučio jer je ona šampion u javnom dodvoravanju njemu kao predsjedniku države i SNS-a, a pritom ne može ugroziti njegovu lidersku poziciju među naprednjacima. S druge strane, Vučić je obrazlažući prijedlog da Brnabić nastavi premijersku funkciju poručio da se i ovaj put ‘odlučio za nju jer je ona marljivim radom, kao neko ko se nalazi na čelu Saveta BDP, uz njegovu malu pomoć, doprinela da Srbija bude zemlja broj jedan u Evropi po stopi rasta. Prvi put posle četiri meseca, u avgustu smo imali pozitivnu stopu rasta BDP od +0,19 odsto, to je prva fleš procena. Malo koja zemlja u Evropi može time da se pohvali u ovo doba. To su rezultati Ane Brnabić’. Vučiću je važno i to što ona ‘ne živi za to da sedne na sofu kod bilo kojeg stranca i ogovara svoju zemlju’. Posebno je, međutim, naglasio da su ‘zahvaljujući pre svega Ani Brnabić, a tu nisam pomagao’ uspjeli napraviti fantastičan rezultat, ‘da izvoz našeg IT sektora dostigne 5,9 odsto BDP-a. To je za razliku od ranijih vlasti kada je to bilo na 1,5 odsto, strahoviti napredak Srbije, strahovita brzina modernizacije Srbije’. Nabrojao je Vučić i neke druge vladine rezultate zbog kojih se odlučio dati novi premijerski mandat Ani Brnabić, ali je ipak naglasio da je presudno bilo ono što vlada treba učiniti u narednom razdoblju, prije svega u realizaciji investicijskog plana ‘Srbija 2025’ i pristupnim pregovorima s Europskom unijom kao prioritetnom vanjskopolitičkom cilju Srbije. Plan ‘Srbija 2025’ u velikoj se pak mjeri poklapa s Ekonomsko-investicijskim planom za zapadni Balkan koji je upravo usvojila Europska komisija.

EU je za realizaciju svog zapadnobalkanskog plana izdvojila devet milijardi eura bespovratnih sredstava od kojih će se oko šest milijardi eura uložiti u ‘ključne infrastrukturne projekte u oblasti transporta, energetike, digitalnog povezivanja, poljoprivrede, zdravstva, obrazovanja’, a preostale tri milijarde bit će usmjerene prema privatnom sektoru te za reforme institucija i usklađivanje s europskim zakonodavstvom. Medijske su procjene da bi trećina od tih devet milijardi eura mogla završiti u realizaciji projekata u Srbiji. EU u svom Ekonomsko-investicijskom planu kao ključne zapadnobalkanske projekte navodi autocestu Niš – Priština, željezničke pruge Beograd – Podgorica i Beograd – Priština, transbalkanski koridor za prijenos električne energije preko Srbije, plinski interkonektor između Srbije i Sjeverne Makedonije… Svi ti projekti upisani su i u plan ‘Srbija 2025’, a u njemu vrvi i od projekata koji mogu konkurirati za bespovratna sredstva iz Unijinog plana za zapadni Balkan.

I Vučićev prijedlog da nova vlada Ane Brnabić ima ministarstvo za ljudska prava, ravnopravnost spolova i društveni dijalog korespondira s ocjenom iz najnovijeg izvještaja Europske komisije da je za ‘napredak Srbije na evropskom putu neophodan istinski dijalog širom političkog spektra i ubrzanje reformi u oblasti vladavine prava’. Europski povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi, predstavljajući ovogodišnji izvještaj o napretku zemalja zapadnog Balkana i europski investicijski plan za zapadni Balkan, jasno je i precizno poručio: ‘Jačanje investicija i ekonomskog rasta na Zapadnom Balkanu biće moguće jedino ako se vlade čvrsto obavežu i primene reforme zasnovane na evropskim vrednostima. Reč je o strukturnim ekonomskim reformama, jačanju vladavine prava, borbi protiv korupcije, poboljšanju javne administracije. To mora da bude ispunjeno da bi zemlje regiona napredovale ka EU.’

Vučić nije bio tako precizan i jasan dok je obrazlagao zašto se kao predsjednik SNS-a i države odlučio da Ani Brnabić povjeri još jedan premijerski mandat, ali je iz njegovih naglasaka ipak jasno da je to učinio kako bi Srbija uspostavila bolju i efikasniju suradnju s Europskom unijom i ubrzala pristupne pregovore o svojem članstvu u EU-u. Između ostalog, on je poručio: ‘Srbija se diči sa tri političke činjenice: da je slobodna, nezavisna i suverena, da se nalazi na evropskom putu i da će čuvati prijateljske odnose sa Rusijom i Kinom, ali i graditi sve bolje odnose sa SAD-om. Tri osnovna cilja vlade su da se podigne ekonomska snaga Srbije – životni standard ljudi mora da raste i u ovim uslovima kada smo pogođeni virusom korona, povećanje penzija i plata, izgradnja puteva i pruga mora da se završava na najkvalitetniji i najbolji način, mora da se radi na ostalim projektima, a jedan od njih je da se konačno krene sa izgradnjom metroa u Beogradu i verujem da će to biti jedan veliki podsticaj za privredu, da se krene sa izgradnjom brze pruge Beograd – Niš, Niš – Preševo, od Valjeva do granice sa CG, deonicu Novi Sad – Subotica. Krajem sledeće godine biće gotov put Miloš Veliki do Požege… Ali insistirao sam na novim projektima poput metroa, da se zna da se ne zadovoljavamo stvarima iz prošlosti.’ Bez suradnje s Europskom unijom veći dio tih ciljeva neće se ostvariti, pa je Vučiću očito jasno na koja vrata nova naprednjačka Vlada Srbije prvo mora pokucati i s kim mora prioritetno surađivati, a procijenio je da će, kao i do sada, najuspješnije to raditi na čelu s Anom Brnabić.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
1/1