Reakcije na izbore za novi saziv njemačkog Bundestaga, koji su održani prošle nedjelje, ne stišavaju se danima. Angela Merkel i nakon 12 godina ostaje na mjestu kancelarke, a njezin konzervativni CDU s Kršćansko-socijalnom unijom (CSU), unatoč značajnom gubitku broja zastupnika, proglasio je izbornu pobjedu. Socijaldemokratski SPD pod vodstvom Martina Schulza sa samo 20,5 posto osvojenih glasova ostvario je najlošiji izborni rezultat još od 1949. godine pa najavljuje odlazak u opoziciju. I dok rezultati Liberalno-demokratske stranke (FDP) s osvojenih nešto više od deset posto, Ljevice sa 9,2 posto i Zelenih sa 9,5 posto u postizbornim analizama ne izazivaju previše bure, isto se ne može reći za rezultat radikalno desne Alternative za Njemačku (AfD). Samo četiri godine nakon osnivanja, s osvojenih 12,6 posto glasova, osigurali su ulazak u Bundestag, postavši tako treća stranka po snazi i prva (od Drugog svjetskog rata) radikalno desna, filonacistička stranka s takvim izbornim uspjehom.
- Svi oni koji ističu da je AfD uspio jer je Merkel u Njemačku pustila milijun izbjeglica i da nam svima to treba biti pouka, trebaju malo više raditi kako bi pod plaštem racionalne analize sakrili svoju ksenofobiju. Jer preliminarne analize rezultata pokazuju da je AfD bio najjači u onim dijelovima Njemačke u kojima je broj ne-Nijemaca, odnosno broj izbjeglica – najmanji. Slično kao i u slučaju SAD-a i nekih drugih država, najksenofobnijima se pokazuju oni koji nikad nisu bili u kontaktu s drugima i drugačijima, što je u skladu sa svim sociološkim istraživanjima tog pitanja - rekao je za Novosti Dario Čepo, docent na katedri za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Uspjeh stranke čiji su čelnici poznati po ksenofobiji, antisemitizmu i pukom šovinizmu u postizbornim analizama shvaćen je gotovo apokaliptično. Ovakav stav temelji se na izjavama poput one Björna Höckea kako je spomenik žrtvama holokausta u Berlinu ‘sramota’ ili one Frauke Petry koja smatra da bi policija trebala pucati u migrante koji ilegalno ulaze u zemlju. Donedavna predsjednica stranke Petry, a danas supredsjednica, dan nakon izbornog uspjeha poručila je kako u Bundestagu neće biti članica kluba AfD-a jer su je iz užeg vodstva izgurali još desniji od nje.
- Ipak, ne treba pretjerivati u zlogukim prognozama. Niti je uspjeh AfD-a značajan u usporedbi s ostalim neonacističkim i profašističkim strankama u Europi – pogledajte samo Mađarsku – niti će ijedna ozbiljna stranka s njima pregovarati, za razliku od primjerice Bugarske. Također, stožerna desna stranka neće se pomaknuti radikalno udesno kako bi im otela biračko tijelo, što se dogodilo s austrijskim narodnjacima, koje pod vodstvom Sebastiana Kurza gotovo da više ne možete razlikovati od kakvih provincijskih neofašista Vučićeva tipa. Njemačka će ovu epizodu pregrmjeti - zaključuje Dario Čepo.
U narednim danima Angeli Merkel i Uniji CDU/CSU predstoje mukotrpni pregovori o sastavljanju koalicije. Nakon odluke Martina Schulza o odlasku SPD-a u oporbu, čime se nada svojoj stranci osigurati svjetliju budućnost, najvjerojatnijom se za osiguravanje kancelarkine pozicije pokazuje koalicija sa strankom zelenih i liberalima iz FDP-a. Ostvari li se takozvana Jamajka koalicija (nazvana tako zbog boja stranaka, crne, žute i zelene), zbog značajnih razlika u programima u budućnosti su vrlo izvjesne brojne nesuglasice. S druge strane mogu se očekivati, iako različitim metodama, napori stranaka u cilju rušenja rejtinga filonacističkog AfD-a.
