Novosti

Društvo

Antisrpski sedimenti

Sugovornici Novosti ocjenjuju mandat Plenkovićeve vlade, koji je za brojne pripadnike srpske nacionalne manjine ispunjen gorkim okusom: po jednima, vlada je mandat završila u toleriranju antisrpske histerije, drugi ističu stalne pritiske zdesna na političke predstavnike Srba i porast antisrpskih sentimenata, dok treći kažu da se bitka za svakog čovjeka nastavlja

Četverogodišnji mandat vlade Andreja Plenkovića brojnim će hrvatskim građanima srpske nacionalnosti ostati ispunjen gorkim okusom zbog četrdeset i četiri stabla mladih bajama, u vlasništvu 69-godišnje Mire Gagić iz ravnokotarskih Gornjih Biljana, koje je nepoznati počinitelj sredinom travnja otrovao pesticidom. Napade na svoju imovinu prijavili su policiji i mještani susjednih Biljana Donjih, kojima su lani, uz uvrede i prijetnje na nacionalnoj osnovi, ponovno kamenovane kuće, dok su u studenome 2018. u istom selu nepoznati počinitelji povratničkoj obitelji Babić posjekli više od stotinu stabala maslina. Četvero je pak sezonskih radnika srpske nacionalnosti fizički napadnuto prije godinu dana u Supetru na otoku Braču, dok je 70-godišnji Radoje Petković, član SDSS-a i potpredsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Kastva, preminuo lanjskog lipnja u bolnici, gdje je ležao u stanju inducirane kome nakon što ga je mjesec i pol dana ranije premlatio Ilija Glavić, koji je u veljači ove godine osuđen na četiri i pol godine zatvora.

Iako je ovaj mandat napredak u odnosu na prethodnu kratkotrajnu vladu Tihomira Oreškovića, on je obilježen i govorom mržnje i fizičkim napadima, koji su posebno eskalirali lani – ističe Boris Milošević

U napadu petnaestorice pripadnika navijačke skupine Torcida 21. kolovoza prošle godine na mještane srpske nacionalnosti u Uzdolju na području općine Biskupija kraj Knina, koji su u kafiću pratili nogometnu utakmicu Crvene zvezde, uništen je dio inventara i ozlijeđeno je petero ljudi, među kojima i jedno dijete. Nakon podizanja optužnice zbog kaznenog djela nasilničkog ponašanja i oštećenja tuđe stvari iz mržnje, napadači se od prosinca brane sa slobode. Podsjetimo i da su iste kolovoške večeri u Đevrskama dvojica napadača najprije verbalno, a onda i fizički napala goste kafića koji su također gledali utakmicu, ovaj put Dinama (!), uz povike: ‘Srbi, ići ćete u kolone, traktorima ćete bježati!’

Nabrojani napadi samo su vrhunci onoga što se događalo za vrijeme mandata vlade na čelu s premijerom Plenkovićem, koja je propustila dosljedno osuditi i kažnjavati prijašnje slične događaje kako se oni ne bi ponavljali. A oni se zapravo samo umnažaju, što je razvidno iz podataka objavljenih u Biltenu Srpskog narodnog vijeća za 2019. godinu: broj fizičkih napada na pripadnike srpske manjine lani je u odnosu na godinu prije porastao s pet na 25 slučajeva. Ne treba očekivati da se nad takvim podacima zabrinu pojedini saborski zastupnici krajnje desne provenijencije ni pojedinci iz vladajućeg HDZ-a koji su iz svojih klupa i s govornice u protekle četiri godine promicali govor mržnje i netoleranciju prema srpskoj manjini, doprinijevši posredno i brojkama na terenu. Posebno su u tom smislu bile problematične reakcije užeg kabineta i samog premijera Plenkovića na ponašanje i izjave dojučerašnjeg člana njihove stranke, vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave: oni su uglavnom mlako ili nedovoljno energično reagirali na njegove političke rabote kojima nije činio dobro vukovarskim Srbima, ali ni Hrvatima. Početkom prošle godine Penava je neutemeljeno govorio o Vukovaru kao epicentru puzajuće velikosrpske agresije, a premijer je, umjesto da ga pozove na odgovornost, mudro šutio. Nedugo nakon toga napadnut je učenik trećeg razreda Tehničke škole ‘Nikola Tesla’ koji nastavu pohađa na srpskom jeziku, a to se dogodilo i samo dva dana nakon što je Penava na gradskoj stranici postavio snimku na kojoj se vide lica maloljetnih učenika navedene škole, koji navodno nisu ustali za vrijeme izvođenja hrvatske himne. Njegove izjave da se Vukovarom šeću ratni zločinci najčešće služe za stigmatizaciju vukovarskih Srba, kojima se pripisuje kolektivna krivnja za ratne zločine počinjene devedesetih nad Hrvatima. A za jačanje nesnošljivosti u tom gradu Penava se pobrinuo i lanjskog listopada, uprizorivši performans u Gradskom vijeću: ondje je demonstrativno bacio na pod gradski statut tiskan na ćirilici koji mu je, uz natpis na latinici ‘Da se bolje razumijemo’, bio uručio SDSS-ov vijećnik Srđan Kolar, kao dio SNV-ove kampanje za destigmatizaciju ćirilice. Penava je potom ustvrdio da se, unatoč suprotnoj odluci Ustavnog suda, nisu stekli uvjeti za veća prava Srba u Vukovaru, posebno na ravnopravnu upotrebu ćirilice. Na sve navedeno Plenković je tek kazao: ‘Mislim da se u Vukovaru treba voditi politika koja ide ka smirivanju tenzija, pomirbi, suživotu, boljem razumijevanju većinskoga hrvatskoga naroda sa srpskom manjinom.’

Politiku Plenkovićeve vlade spram srpske nacionalne manjine za Novosti je ocijenio Boris Milošević, saborski zastupnik SDSS-a i predsjednik SNV-a, koji je kazao da je bilo uspona i padova u odnosima s Vladom i s obzirom na njezinu politiku.

- Uspjeli smo ipak uspostaviti program za nerazvijena područja nastanjena manjinama, koji ide već treću godinu za općine, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i obrte. Elektrifikacija, kao jedno od ključnih pitanja mandata, trebala bi završiti do kraja ove godine. Pokrenuti su i projekti gradnje vodovoda od kojih su neki u tijeku, a na koje smo i predugo čekali. Pokrenuli smo obnovu ili gradnju brojnih društvenih domova i kulturnih centara u ruralnim povratničkim sredinama i urbanim gradskim centrima. Iako je ovaj mandat napredak u odnosu na prethodnu kratkotrajnu vladu Tihomira Oreškovića, on je obilježen i govorom mržnje i fizičkim napadima, koji su posebno eskalirali lani - ističe Milošević.

Podsjeća da su za vrijeme minulog mandata Srbi bili tema i meta desnice koja je uporno pritiskala Vladu i političke predstavnike Srba, stvarajući atmosferu nacionalne netrpeljivosti. Atmosfera u društvu je krhka, domeće Milošević, pa je i dalje lako prijemčiva na antisrpske sentimente, što je osim SNV-ove kampanje za ćirilicu pokazala i kampanja SDSS-a za evropske izbore s važnim skretanjem pažnje javnosti na manjinsku problematiku i pitanjem ‘Znate li kako je biti Србин u Hrvatskoj?’.

Usprkos retorici osude nasilja, premijer zapravo tolerira one koji su u Sabor ušli na listi HDZ-a i koji odande šire netrpeljivost i šovinizam prema Srbima, pri čemu je Milorad Pupovac simbol svega negativnog što srpstvo, po njima, predstavlja – kaže Jaroslav Pecnik

Referendumska kampanja građanske inicijative Narod odlučuje, koja na kraju nije uspjela, imala je u svibnju 2018. za cilj promjenu izbornog sustava: predstavnicima manjina u Saboru namjeravali su oduzeti pravo da odlučuju o povjerenju Vladi i proračunu, pri čemu su, dakako, posebno apostrofirani Srbi kao glavna motivacija ljudima pri davanju potpisa. Prema količini antisrpske propagande, historijskog revizionizma i govora mržnje prema Srbima, zabilježio je SNV-ov Bilten, ističe se marginalna internetska emisija Podcast Velebit na platformi YouTube, ali i emisija ‘Bujica’, čije poruke izazivaju posljedice u stvarnom životu, kao i sadržaji poput onih u emisiji ‘Demokracija’ koja se emitira na Vinkovačkoj TV.

Za mandata Plenkovićeve vlade posebno su odzvanjala izvješća pučke pravobraniteljice Lore Vidović, koja nije propuštala upozoriti da je, što se tiče pisma i jezika, nedovoljan angažman najviših tijela vlasti u promicanju vrijednosti manjinske kulture. Srbi nisu još uvijek ostvarili ni pravo na proporcionalnu zastupljenost među zaposlenima u javnim tijelima, pri čemu udio pripadnika manjina u pravosuđu i upravi iznosi tek malo više od tri posto, što je dvostruko niže od udjela u stanovništvu koji iznosi 7,67 posto. Tako se uglavnom ne provodi ni Operativni program za nacionalne manjine, koji je Vlada donijela za razdoblje od 2017. do 2020. godine. Prema izvješću pravobraniteljice, lanjsku godinu u odnosu na Srbe obilježili su etnički motivirani nasilni incidenti, a javna, nedvosmislena i pravovremena osuda takvog nasilja s najviših razina vlasti i dalje zna izostati.

Na pitanje kakve su to društvene promjene uvjetovale eskalaciju fizičkih napada na građane srpske nacionalnosti, poput onoga u Uzdolju, dožupanica Šibensko-kninske županije Anja Šimpraga kaže da joj je to neobjašnjiv fenomen, kao i činjenica da 25 godina od kraja rata danas pričamo o tome.

- Borimo se svakodnevno za svakog čovjeka koliko možemo. Zato trebamo razmišljati o otvaranju radnih mjesta jer kad ljudi rade i kad su zadovoljni svojim statusom u društvu, manje će razmišljati o mržnji. Od iduće vlade očekujemo da završi ono što je započeto i da nemamo više problema o kojima sada razgovaramo. Da se naprosto prestanemo vrtjeti u tom začaranom krugu - kaže Šimpraga za Novosti.

O tom začaranom krugu svjedoče fasade i zidovi gradova na kojima svakodnevno sviće jedino grafitima i znakovima s pozivima na mržnju i etničku netrpeljivost, a kojih je prema Biltenu SNV-a lani registrirano čak četrdeset. Legaliziraju se ustaški pozdravi i obilježja, što uključuje i općenitu relativizaciju fašističke, tzv. Nezavisne Države Hrvatske i likvidaciju antifašističke tradicije.

- Kao društvo oguglali smo na brojne načine izražavanja govora mržnje, poput grafita koji danima stoje i nitko ih ne briše ili vikanja na sportskim utakmicama na koje nitko ne reagira, već ih se tumači kao navijački folklor - kaže Boris Milošević.

Jaroslav Pecnik, politički analitičar i bivši saborski zastupnik Hrvatskih laburista, ocjenjuje mandat premijera Plenkovića u odnosu prema srpskoj nacionalnoj manjini čistom jedinicom. Iako premijer djeluje uljuđeno i pristojno, kaže Pecnik, od njega se samo na retoričkoj razini mogu čuti izjave o neprihvatljivosti etničkog nasilja i netrpeljivosti, što je opća konstatacija koja se prelijeva na sve manjine, među kojima su jedini problem Srbi, odnosno odnos većinskog naroda prema Srbima kao najvećem manjinskom narodu.

- Čim sve ono loše što se dešava određenoj grupaciji stavite u opći kontekst manjina, vi na neki način ublažavate stvari umjesto da ih nazovete pravim imenom, ali to nije Plenkovićev najveći grijeh. On je na drugoj razini te priče jer usprkos retorici osude nasilja i svega što iz toga proizlazi, premijer zapravo tolerira one koji su u Sabor ušli na listi HDZ-a i koji odande doista šire mržnju, netrpeljivost i šovinizam prema Srbima, pri čemu je Milorad Pupovac simbol svega negativnog što srpstvo, po njima, predstavlja. Podvučeno, u mentalnom sklopu Hrvatskih suverenista i hadezeovaca nema razlike - rezolutan je Pecnik.

Činilo se, domeće naš sugovornik, da nakon Tomislava Karamarka ne može biti gore. Međutim, Plenkovićeva vlada neslavno je završila mandat u toleriranju antisrpske histerije. Posebno u istočnoj Slavoniji, napominje Pecnik, gdje se Penava poziva na žrtvu Vukovara, dok žrtve Srba nitko ondje ne spominje. Kad govorimo o zločinima, treba govoriti o zločinima svih strana. Trebalo bi se prisjetiti, napominje Pecnik, što je u Vukovaru radio Tomislav Merčep, jedan od uzvanika na inauguraciji bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, još prije prvih napada na taj grad. A mnogo bi vremena zahtijevalo da se nabroji sve što je bivša predsjednica izgovorila na konto hrvatskih Srba i njihovih predstavnika.

- Upravo za stradanje Srba u službenom narativu obilježavanja brojnih državnih datuma još uvijek nema mjesta. Time se ne razvija ni empatija prema žrtvama srpske nacionalnosti. Sve to pokazuje da smo daleko od zadovoljstva koje bismo trebali imati kao članica Evropske unije - kaže pak Boris Milošević.

Pitamo Pecnika nije li ipak preoštro ocijenio premijera s obzirom na to da je potekla struja u brojnim selima u kojima je nije bilo od kraja rata, grade se vodovodi i obnavlja druga infrastruktura. Naš je sugovornik stava da sve nabrojano spada u opće standarde života jer kamo bismo došli da dovođenje struje u sela gdje žive Srbi proglašavamo političkim uspjehom.

- Trebamo li prestati tući Srbe svakog dana da bismo kazali da je to uspjeh Vlade? Da ne govorim o pitanju zapošljavanja Srba i o ratnim zločinima. Te stvari nisu riješene. Mislim da se nitko, tko god da osvoji vlast nakon skorašnjih parlamentarnih izbora, neće posebno htjeti baviti pitanjima koja bi trebala pokazati dobru volju većine prema manjini. Mislim također da bi srpski predstavnici nekom vrstom pritiska u Saboru trebali inzistirati na rješavanju nekih za njih krucijalnih stvari u za to točno predviđenim rokovima. Jer srpsko pitanje će uvijek biti ono koje se poteže u ideološkoj borbi određenih političkih blokova - zaključuje Pecnik.

A dotad očito neki mogu govoriti i dalje što žele i hoće, a može se i raditi što se kome prohtije: mogu se trovati bademi, sjeći stoljetne masline i beogradski vaterpolisti bacati u more sa splitske rive, u gradu ponosu antifašističke tradicije. I da je samo to, bilo bi previše.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više