>

novosti logo

Intervjui Intervjui

Arsen Bauk: Izbori u SDP-u održat će se po dvojbenim pravilima

Prvog dana nakon izbora rekao sam da trebamo ukinuti sustav ‘jedan član – jedan glas’. On je podložan deformacijama, devijacijama i manipulacijama i čini mi se da se i na ovim izborima nećemo odmaknuti od modela po kojem funkcioniramo u nekoliko izbornih ciklusa, a koji nas je, u dobroj mjeri, doveo do lošeg rezultata

U intervjuu za N1 televiziju kandidat za predsjednika SDP-a Peđa Grbin prozvao je vodstvo stranke rekavši da ‘arhitekti izbornog poraza dijele fotelje u Saboru’. Kako komentirate tu izjavu?

Budimo precizni, prozvao je predlagatelja za čelne funkcije u radnim tijelima i za zamjene u Saboru te je izrazio nezadovoljstvo određenim kadrovskim rješenjima. U demokratskoj stranci ta vrsta kritike bi trebala biti dozvoljena. Formulaciju ‘arhitekti izbornog poraza’ doživljavam kao retoričku figuru kojom se distancira od dosadašnjeg načina vođenja stranke, što on nikada nije ni skrivao kao svoj stav. Činjenica je da je na prethodnim parlamentarnim izborima dobio najviše preferencijskih glasova i to s 14. mjesta na listi, da se nakon toga kandidirao za predsjednika SDP-a i da od svih članova SDP-a, a temeljem tog rezultata, ima najveće moralno pravo tražiti povjerenje na nadolazećim izborima koji se, po mom mišljenju, održavaju po dvojbenim izbornim pravilima, pri čemu je način izbora predsjednika još najmanje dvojben.

Promjene vlasti u Zagrebu sasvim sigurno nema bez SDP-a, kao što je nema ni samo sa SDP-om bez savezništva s drugim snagama koje žele promjene

Koja su to dvojbena pravila?

Prvog dana nakon izbora sam rekao da trebamo ukinuti sustav ‘jedan član – jedan glas’. On je podložan deformacijama, devijacijama i manipulacijama i čini mi se da se i na ovim izborima nećemo odmaknuti od modela po kojem funkcioniramo u nekoliko izbornih ciklusa, a koji nas je, u dobroj mjeri, doveo do ovog rezultata. Sad je još zakompliciran s nekoliko kvota, a za pravilno ispunjavanje listića za Glavni odbor u nekoliko županija treba priprema kao za omanji seminarski rad. Ovo bih nazvao ‘križić-kružić demokracija’. Kandidatima na izborima želim svu sreću i volio bih kada bih se prevario.

U čemu je konkretno problem s tim sustavom?

Taj sustav je radikalno promijenio naše unutarnje odnose i ponašanje unutar stranke. Deformacija je što taj sustav ne uvažava kriterij izbornog uspjeha tako da snaga pojedine organizacije, pa posljedično i njenog vodstva, ovisi samo o tome koliko su bili ažurni u motiviranju članova u plaćanju članarine, a ne u motiviranju glasača da glasaju za SDP. Nije naš problem što imamo malo članova, jer je taj broj uvijek bio nešto iznad 30.000, nego što nam se glasačko tijelo više nego prepolovilo u deset godina. Pa onda kada idemo u kampanju za opće izbore, vodimo je u jednim sredinama, a na stranačkim izborima sasvim druge sredine postanu bitne i to na način koji baš ne smatram poštenim. Delegatski sustav značajno je ublažavao tu deformaciju nagrađivanjem za natprosječni rezultat. Devijacija je što takav sustav pogoduje stvaranju paralelne strukture koja zaobilazi lokalna stranačka vodstva i urušava osnovnu hijerarhijsku strukturu stranke. U ovom sustavu točno se zna kako je koja organizacija glasala, za koga ‘diše’ pojedino vodstvo i čak je narušena i tajnost glasanja jer većina sredina ima jednoznamenkasti broj glasača. To se dosad vidjelo samo na izborima za predsjednika, a sad će se vidjeti i za Predsjedništvo i Glavni odbor. Vidjet će se tko se s kim dogovorio, tko je ispoštovao dogovor, a tko nije. Što će to značiti za međusobne odnose u budućnosti, ne usuđujem se ni pomisliti. Na kraju, prostor za manipulacije postoji kada nema kontrole podataka o članovima, posebno onih podataka koji se tiču statusa kojim se određuje visina članarine. Stalno se ponavlja jedna mantra da stranku čine članovi, što je potpuno krivo. U očima glasača stranku čini vodstvo koje promovira određeni program i temeljem toga se odlučuju hoće li glasati za nas ili ne. A ako je vodstvo dobro, onda i članovi mogu doprinijeti u svojim sredinama da one ljude koji su ‘na vagi’ pridobiju da glasaju za nas.

Opći je dojam da je SDP neprepoznatljiv po vodstvu. Ipak, to neprepoznatljivo vodstvo je ostalo jer je ostavku dao samo Davor Bernardić. Zašto i vi ostali niste učinili isto?

Predsjednika ima tko mijenjati, a kolektivna tijela nema. Zato su ona ostala da provedu izbore. Ali da još nešto demistificiramo, glavno tijelo stranke je Glavni odbor, ne Predsjedništvo. Predsjedništvo je novim Statutom iz 2018. pomalo i razvlašteno u korist Glavnog odbora.

Kozmetičke promjene

Za devet mjeseci slijede lokalni izbori. Kako mislite povratiti ugled u Zagrebu?

Želim naglasiti da je od lijevih stranaka na ovim zadnjim izborima u Gradu Zagrebu SDP bio najjači. Uz dužno poštovanje svima, i trendovima i kandidatima koji su dobro prošli na tim izborima. Promjene vlasti u Zagrebu sasvim sigurno nema bez SDP-a, kao što je nema ni samo sa SDP-om bez savezništva s drugim snagama koje žele promjene. Dapače, kada bi se rezultati parlamentarnih izbora u Gradu Zagrebu pretvorili u skupštinske mandate, desnica bi još uvijek imala prevagu za jedan mandat. Kada s jedne strane zbrojimo glasove HDZ-a, Mosta i Domovinskog pokreta, dobije se 26 mandata, a s druge strane 25 ako zbrojimo ono što su ostvarili SDP, Možemo i liberali. Prema tome, pobjeda u Zagrebu sasvim sigurno nije nešto što se nudi na dlanu i nešto što samo treba uzeti, nego se za nju treba dobrano potruditi, organizirati i napraviti strategiju. Nadam se da su toga svjesni svi koji žele promjene u Zagrebu, pri čemu zamjena Bandića HDZ-om nije promjena nego kontinuitet.

Neću se spuštati na razinu desničarskih portala da brojim krvna zrnca, samo ću konstatirati da građani srpske nacionalnosti u velikom broju glasaju za SDP

Čini se očitim da SDP sada otvara vrata koaliciji Možemo, iako su ta vrata do sada bila zatvorena?

Želio bih da SDP pobijedi ili da bude dio pobjedničke grupacije u Gradu Zagrebu, jer bi se tako dojam o lokalnim izborima potpuno okrenuo na lijevu stranu. Vjerujem da su toga svjesni čimbenici u političkom životu Zagreba, a što se tiče kandidata, to mogu reći sami birači u jednom dobrom istraživanju. Ne vidim što bi tu bio problem.

Kada bi to istraživanje pokazalo da Tomislava Tomaševića podržava najveći broj glasača, da li biste ga podržali kao zajedničkog kandidata?

S obzirom na to da nisam birač u Gradu Zagrebu ni član zagrebačkog SDP-a, prekoračio bih sve razine pristojnog unutarstranačkog ponašanja kada bih javno podržao kandidata druge stranke, nasuprot kandidatu kojeg će eventualno istaknuti moja stranka. A to što ću govoriti kolegama u Zagrebu u privatnim ili manje privatnim razgovorima, neću ovom prilikom podijeliti s vašim čitateljima.

Ministar pravosuđa i uprave najavljuje smanjenje broja lokalnih funkcionera. U povijest odlaze stotine zamjenika načelnika i gradonačelnika u mjestima i gradovima ispod 35.000 stanovnika. Podržavate li tu odluku?

Uz određene primjedbe podržavam, iako to držim kozmetičkom promjenom. Promjena je što se sada neće izabrati zamjenika, nego će se osobu koju je vladajuća stranka mislila postaviti za zamjenika rasporediti u neko poduzeće. To nisu dužnosnici, to nitko ne prati i tako će se prikazati smanjenje broja zaposlenih, ali se zapravo neće puno toga promijeniti. Tako je i sa smanjenjem broja ministarstava. Ključno je koliko je zaposlenih u javnom sektoru, ali slažem se da u jedinicama lokalne samouprave, posebno manjim, dva profesionalca nisu potrebna. Ostaje pitanje tko će zamjenjivati načelnika u slučaju spriječenosti, bolesti itd. To treba zakonom regulirati. Račanova vlada je ukinula poglavarstva u malim općinama, pa je predsjednik vijeća ujedno bio i načelnik, tako da je broj dužnosnika povećan kada su došli neposredni izbori.

Najavljuje se transparentnije rukovanje javnim novcem, pa će gradovi i općine morati svaku isplatu objavljivati javno. Zašto se s time toliko čekalo?

Mi smo u postupku pregovora s EU-om donijeli Zakon o pristupu informacijama. Taj zakon je dao određene rezultate u transparentnijem ponašanju dužnosnika, kao i Zakon o sprječavanju sukoba interesa, koji doduše nismo mi donijeli, nego se u našem mandatu počeo primjenjivati, tako da sve mjere koje će spriječiti samovolju, bahatost, netransparentnost i, kako to Milanović lijepo zna reći, lopovluk, treba podržati. Naravno, treba uvijek znati s kim imamo posla, što slučaj s vjetroelektranama zorno potvrđuje, kako se ‘može kad se hoće’, kako je to u jednom od snimljenih razgovora otprilike opisala državna tajnica. Na to uvijek treba paziti. Nije normalno s jedne strane tražiti smanjenje ovlasti Povjerenstva za sukob interesa, a s druge inzistirati na povećanju transparentnosti. To su kontradiktorne politike, ali premijer će valjda uspjeti suzbiti svoj ego nakon pobjede, pa će se ostaviti Povjerenstva.

Drugi val normalizacije

Aktualni potpredsjednik Vlade Boris Milošević bio je vaš prvi suradnik u Ministarstvu uprave. Kako komentirate njegov odlazak u Knin?

Ovo bih nazvao drugim valom normalizacije. Prvo, logično je da potpredsjednik Vlade RH sudjeluje u obilježavanju državnog blagdana RH. Drugo, to sam gledao kao stranačku odluku SDSS-a iz dva razloga. Prvo, dužnosnici SDP-a, koji su također pripadnici srpske nacionalne manjine, sudjelovali su u obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti dok su bili na funkcijama. To nitko sada ne spominje. S druge strane, članovi SDSS-a tamo još nisu sudjelovali, iako odluku te stranke podržavam. Mislim da je to korak prema normalizaciji odnosa Hrvatske i Srbije i da su dužnosnici Srbije ove godine iznenađeni. Možda će sljedeće godine njihovo iznenađenje biti manje, a ja sam u saborskom izlaganju koje se ticalo pomirenja otprilike rekao da onda kada se pred vukovarskom bolnicom prije početka kolone bude izvela i Balaševićeva pjesma ‘Čovjek s mjesecom u očima’, znat ćemo da je pravo pomirenje nastupilo. Kada se shvati da je to bio sukob dobra i zla, pri čemu je i na ‘dobroj’ strani bilo ‘zlih’ i na ‘zloj’ ‘dobrih’. A onda se sa Srbijom možemo jedino ne složiti oko toga koliko na kojoj.

Koji su to dužnosnici SDP-a srpske nacionalnosti išli u Knin?

Oni su išli kao građani RH i članovi SDP-a, jer da su se htjeli promovirati na način na koji je to zakon predvidio u 12. izbornoj jedinici, onda se ne bi kandidirali na općoj listi. Ne prihvaćam da HDZ određuje tko su dobri Hrvati, a SDSS tko su dobri Srbi. Tu priču sa Srbima u SDP-u zaključujem na način da ne mogu isključivo nacionalne stranke biti kriterij za određivanje dobrih Hrvata, Srba, Talijana, Čeha, Slovaka i svih ostalih. To je to.

Dobro, zašto je onda teško reći ime čovjeka koji je bio u Kninu?

Desničarski portali su vam puni imena ministara srpske nacionalnosti iz naše Vlade, čak su i mene tamo stavili jer im je moje ime zvonilo na uzbunu. Neću se spuštati na razinu desničarskih portala da brojim krvna zrnca, samo ću konstatirati da građani srpske nacionalnosti u velikom broju glasaju za SDP. Možda su sada glasali i za platformu Možemo, glasaju i za SDSS, a možda se nađe i poneki koji glasa za desne stranke s prvim slovom H. Ali ako govorimo o pripadniku srpske nacionalne manjine, Boris nije prvi koji je došao, a ako govorimo o predstavniku SDSS-a, onda je Boris prvi i to je nepobitna činjenica. Veća je vijest da je došao za vrijeme vlade HDZ-a, ali to opet nije nešto novo. Kada je bilo aktualno nešto oko dvojezičnih ploča u Vukovaru, našao sam emisiju ‘Lijepom našom’ iz 2011., za vrijeme vlade Jadranke Kosor. Emisija je uredno počela plesom Ansambla narodnih igara Srpskog kulturnog društva ‘Prosvjeta’, gdje je tamburaški sastav ‘Sremci’ izveo skladbu iz partizanskog filma ‘Salaš u Malom Ritu’. Nikome tada nije smetalo izvođenje ‘Ne dam svoja vojvođanska žita’ u Vukovaru. Onda je došla 2012., promjene u HDZ-u i nazivanje sramotnom koaliciju sa SDSS-om i krenulo se ispočetka. Tako da ako to bude desnici u Hrvatskoj odgovaralo, za 15 godina ćemo opet govoriti da je predstavnik srpske nacionalnosti došao u Knin.

Dotakli ste se Srba koji glasaju za SDP, iako je obnova infrastrukture na povratničkim područjima tada bila blokirana. Zašto vas mnogi Srbi i dalje podržavaju?

Sjećam se rasprave iz 2002., kada se prvi put krenulo donositi zakone koji omogućavaju obnovu, pa smo bili na udaru HDZ-a. Onda su oni na toj retorici 2003. pobijedili na izborima, a deset dana nakon toga je bilo ‘Hristos se rodi’. Cijelo vrijeme govorim da je ovo već viđena priča. Imate malo centrističkih oscilacija HDZ-a, a onda, ako im to ne bude dovoljno za pobjedu na izborima, idu udesno i homogeniziraju desnicu protiv komunjara, ponekad Srba i ostalih, a onda, da se održe na vlasti, uzimaju centrističku politiku. Čim su ostali na ultradesnim stajalištima, vlast im je trajala šest mjeseci.

Kažete da je SDP 2002. donio zakone koji su omogućavali povratak i obnovu infrastrukture. Jedni problem je što ih kasnije, kada ste osvojili vlast nakon Sanadera, niste provodili…

Meni se čini da je za vrijeme naše druge vlade baš taj državni ured vodila članica SDSS-a.

Nije li imala prilično zavezane ruke?

Toga se ne sjećam. Što se tiče manjinskih prava u mom resoru, a kojima smo se bavili Boris Milošević i ja, napravili smo onoliko koliko je bilo moguće.

Iz vašeg mandata ostala je vruća afera s amblemom HOS-a i ustaškim pozdravom u njemu. Zašto se tu niste odlučnije postavili i zabranili tu insigniju?

Navodna afera je iz 2001., a u ‘naše vrijeme’ ta se priča doista nije poticala. Mi smo zabranili ulicu 10. travnja, što je Ustavni sud kasnije i potvrdio. Što se tiče pozdrava ‘Za dom spremni’, ako govorimo o pravnom pitanju, to je postala tema iza mog mandata, kada su se desni osokolili i počeli nas time maltretirati. Ti amblemi su često bili javno izlagani, DORH nikada nije reagirao, pa je bilo malo previše očekivati od civilnog ministarstva da to napravi ako se time ne radi prekršaj ni kazneno djelo. Dapače, mislim da onaj poznati stav Visokog prekršajnog suda izražava mišljenje većine zastupnika u Hrvatskom saboru iz prošlog mandata, koji su odbili našu interpelaciju po tom pitanju. A čini mi se da još više izražava stavove većine zastupnika u aktualnom sazivu.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
1/1