Novosti

Politika

Bacanje s mosta

Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima opet je iskorišten za osudu zločina počinjenih nakon Drugog svjetskog rata, dok se o onima koje su napravili nacisti, fašisti i domaći izdajnici glasno šutjelo

Sceq2f3tgwpfdzny4bzkviypg60

Jasenovac (foto Nikola Čutuk/PIXSELL)

Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima opet je iskorišten za osudu zločina počinjenih nakon Drugog svjetskog rata, dok se o onima koje su napravili nacisti, fašisti i domaći izdajnici glasno šutjelo. Revizionizam ne čudi s obzirom na to da je glavni organizator tih manifestacija bila udruga Hrvatski domobran. Jedan od uzbudljivijih skupova održan je u Vodicama, ispred spomenika Žrtvama jugoslavenskog komunizma koji je postavljen prije godinu dana. Program je započet pjesmom ‘Život svoj prikazujemo Bogu, za slobodu hrvatskome rodu’ klape Bunari, a nastavljen žestokom antipartizanskom retorikom koja je dosegla vrhunac izlaganjem stanovitog Josipa Jole Mateše, inače dobitnika ovogodišnje nagrade za životno djelo Vodica, koji je u suzama zaključio da se ‘ništa nije promijenilo u odnosu na bivšu komunističku tvorevinu’, ali da borba još uvijek traje i da ćemo ‘mi pobijediti’.

Komemoriralo se i u Suhopolju, gdje je izražena nada da se komunistička strahovlada više nikad neće ponoviti, u Solinu se istaknula predanost europskim vrijednostima, na Daksi kraj Dubrovnika založilo za oštro suprotstavljanje i razotkrivanje ‘pojavnosti karakterističnih za totalitarne i autoritarne sustave’, u Zadru se plediralo za zajedništvo Hrvatske da se ‘prošlost i zavada ne ponove’, u Splitu je predsjednik gradskog HDZ-a Petar Škorić pozvao SDP, kao pravnog sljednika Komunističke partije, da se jasno distancira od svih simbola komunističkog režima koji se i danas slobodno nose, dok se ‘u isto vrijeme inkriminiraju simboli pod kojima su hrvatski branitelji branili našu domovinu’, što je nužnost kako bi ‘definitivno prošlo vrijeme straha i da Hrvatska, konačno, mora prodisati punim plućima svoje slobode’.

Manifestirati se htjelo i u Jasenovcu, ali je ravnatelj Spomen-područja Ivo Pejaković organizatorima ‘Staze hrvatskih mučenika 1941-1951’ poručio da nisu dobrodošli, pa su članovi Hrvatskog domobrana, zajedno sa svojim povjesničarom Igorom Vukićem i samozvanim arhiepiskopom Aleksandrom iz nečega što se zove Hrvatska pravoslavna crkva, bacili cvijeće s mosta u Savu.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više