>

novosti logo

Kolumne Kolumne

Bankari pojma nemaju

Profesor matematike Toni Milun napravio je test financijske pismenosti djelatnika banaka i otkrio da većina nema pojma o izračunu kamate. Na prigovor bankara da mu istraživanje nije reprezentativno, Milun daje najbolji odgovor: Pa i nije bilo reprezentativno, ali je ilustrativno!

Dnevnik

Isprva smo svi bili opsjednuti francuskim novim valom – kaže Istvan Szabo u prilogu Line Kežić o završetku Lustigova Festivala tolerancije. ‘Snimali smo priče o ljubavi, o svojim osjećajima, o našoj generaciji… No vrlo brzo sam shvatio da moram snimati o naraštaju svojih roditelja. Istražujući, shvatio sam da živimo u dijelu svijeta u kojem se borimo za svoju sigurnost u svakoj generaciji, jer politika stalno zadire u naš život…’

U ‘Stoljeću ljubavi i mržnje’ genijalni je Szabo prikazao tri generacije mađarskih Židova koje u svakom idućem koljenu prolaze isti osobni pakao: jednom su suočeni s netolerantnom katoličkom većinom, drugi put s nacistima, treći put sa staljinizmom. Svaki put, oni su žrtve kao Židovi. I nema izlaza: postali katolici ili komunisti, na kraju uvijek nastradaju kao Židovi. Ta se teza činila upitnom. Szabo je sada, čini se, otišao korak dalje: sada smo svaki put, u ovom dijelu svijeta, iznova žrtve kao ljudi. To se čini neupitnim.

Na Festivalu tolerancije Szabo je prikazao svoj novi film ‘Životna odluka’ o čuvenom šefu Berlinske filharmonije Wilhelmu Furtwängleru koji je s nacistima imao cik-cak putanju. Hitler ga je obožavao; on pak nije bio nacist pa je jednom prilikom, izbjegavši pozdraviti Hitlera nacističkim pozdravom, u dvoranu ušetao s dirigentskim štapićem, što bi nacistički pozdrav učinilo smiješnim. Ima Szabo pravo, jer ima iskustvo. U svakoj generaciji u ovom dijelu svijeta nađe se politika koja će nam, bez brige, zadirati u život. Valjda će njegov film doći na red u Kinu Europa, čim prije.

Noćna kavana, HTV 1

Doktor Goebbels je u pitanjima propagande imao elitistički stav: treba ‘usuti’ malo propagande u vrijedna djela i s propagandom ne pretjerivati. Hitler je mislio obrnuto. Propaganda mora biti brutalna, a estetska vrijednost je nebitna, rekao je Daniel Rafaelić, vrhunski poznavatelj hrvatske filmske baštine iz razdoblja NDH i sjajan poznavatelj Goebbelsa.

U svim emanacijama naših desnih zastranjenja nikada nismo imali posla s gebelsovskim stavom – naši su agitpropovci uvijek vjerovali da je propaganda to ubitačnija što je sirovija. Iskustvo im daje za pravo. Od crvenog Kosovca do crnog Obrada, koji u sebi objedinjuje svu skalu naših agitacija, samo je surovo primitivna varijanta jamčila uspjeh. Finese su bile rezervirane za luzere. Marijan Bobinac, Vuk Perišić i Daniel Rafaelić bili su tri sjajna, a za standarde naše TV stereotipije i vrlo originalna gosta, u još jednoj sadržajnoj ‘Noćnoj kavani’ Dražena Ilinčića. Pohvala.

Labirint

Prošlotjedni ‘Labirint’ imao je nekoliko vrlo dobrih uradaka. Prvi među njima, prilog Rahele Štefanović ‘Prekogranična suradnja’, rastumačio je vrlo složenu aferu Hypo banke u Hrvatskoj i Koruškoj na uzoran način. Na Hypo banci polome zube i najvještiji – Nataša Srdoč iz Atlantic Instituta i Damir Kajin lijepo su objasnili smisao priče. Naši su političari pljačkali novac u Hrvatskoj – pretvorba, privatizacija, domovina d.d. – i iznosili ga van, u Austriju, u Hypo. Banka bi im otvarala račune, doma i u svijetu, a onda, nakon nekog vremena, novac vraćala u Hrvatsku, katkad tako da im plasira ‘kredit’ za kupnju nekretnina, lombardni ili neki sličan. Novac je na taj način bio opran. I jedna i druga strana vidjela je u tome priliku da zaradi, kupujući hrvatske nekretnine, placeve, hotele, tvornice…

Smisao novinarstva u velikoj se mjeri svodi na prevođenje: komplicirano se prevodi u jednostavno, teško u lako, mutno u čisto, zamagljeno u bistro, mitologizirano u činjenično, a novinarka je u tome uspjela u cijelosti. Odličan je bio i prilog Branimira Zekića o prostituciji. Nejasno je što je motiviralo urednike Prisavlja da sve bolju emisiju guraju prema sve gorem terminu, no geometrija HTV-ovih putanja je jednostavna: kada ‘Labirint’ postane najbolji, ukinut će ga…

Druga strana

Boris Vujčić, koji prima plaću kao guverner, otkrio je Željku Kardumu da posjeduje hiromantske sposobnosti. Vidoviti Boris tvrdi, naime, kako će u dogledno vrijeme i krediti u eurima poskupjeti, jer su euribor i libor sada blizu nule, pa mogu samo rasti. Bolje bi pristajao u emisiju ‘Treće oko’. Guverner podsjeća na vatrogasca koji bi stajao pored požarišta i urlikao vatraaa ili na policajca koji gleda pljačku banke pa viče lopoviii… Da je, kojim slučajem, netko dirnuo u interes bankara, guverner bi se već sjetio aktivirati poluge moći, ovako se pravi pametan, pa je još nekoliko puta ponovio: ‘Nemojte kasnije reći da vam nisam rekao.’

Jesi, guverneru, rekao si, unio si paniku pred Vladine pregovore s bankama oko rješenja slučaja franak, preporučio si se poslovnim bankama kada dobiješ nogu u guzicu, a što da rade građani koji imaju kredite u eurima? Kako ćeš ih zaštititi? Puno bi bolje guverner učinio da je objasnio građanima zašto krediti nisu pojeftinjivali kada su euribor i libor padali, ali u tom slučaju ne bi izvršio jednu od svojih temeljnih funkcija: zaštitio banke u guljenju građana.

Hrvatska uživo

Bankari zamjeraju građanima kako su financijski nepismeni. Profesor matematike Toni Milun napravio je test financijske pismenosti djelatnika banaka i otkrio nešto vjerojatno šokantno: većina bankarskih službenika nema pojma o izračunu kamate. Profesor Milun ponudio je bankama da mu se jave radi besplatnog opismenjavanja svojih djelatnika. Bilo bi dobro da počnu s glasnogovornikom. Na pitanje voditeljice kako bankari prigovaraju da mu istraživanje nije bilo reprezentativno, Milun daje najbolji, točan odgovor: Pa i nije bilo reprezentativno, ali je ilustrativno. Bogami i je!
1/1