>

novosti logo

Društvo Društvo
Piše Novosti

Benčić hvalila, Selak Raspudić napadala, a Milošević branio Novosti

Na tribini HND-a na kojoj su stranački kandidati iznosili svoje medijske politike dosta se razgovaralo o tjedniku Novosti, a predstavnica Domovinskog pokreta Karolina Vidović Krišto iskazala se skandaloznim negiranjem identiteta nacionalnih manjina

Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske organizirali su danas u Novinarskom domu u Zagrebu Forum o medijskim politikama ‘A novinarstvo?’, na kojem su uz medijske i druge stručnjake sudjelovali kandidati više stranaka na parlamentarnim izborima. Tribina se temeljila na pitanjima o medijskim politikama koja je HND poslao svim strankama, a predsjednik HND-a Hrvoje Zovko uvodno je napomenuo da većina stranaka u svojim programima ne posvećuje pažnju novinarstvu i medijima, dok program Domovinskog pokreta sadrži sporan dio u kojem se govori o nepoćudnosti medija koji pišu ‘antihrvatski’ te se zapitao tko će to procjenjivati i zabranjivati. Od kandidata, na tribinu koju je vodio novinar N1 televizije Hrvoje Krešić odazvali su se HDZ-ova ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, Mirela Holy iz SDP-ove koalicije Restart, Mirando Mrsić ispred Demokrata i Laburista, Milorad Batinić iz HNS-a, Sandra Benčić iz stranke Možemo! odnosno koalicije zelene ljevice, Marija Selak Raspudić iz Mosta, Boris Milošević iz SDSS-a i Karolina Vidović Krišto iz Domovinskog pokreta. Dok su ostali u petominutnim izlaganjima u prvom krugu razgovora govorili o svojim medijskim politikama, Vidović Krišto obrušila se na mejnstrim medije koje je optužila da služe kako megafoni laži u korist vladajućih, iznijevši pritom i netočan primjer da su domaći mediji o aferi ‘Agrokor’ počeli pisati tek nakon što su je objavili strani mediji, zbog čega su je nakon tribine već demantirali na društvenim mrežama. No najsporniji dio njenog izlaganja odnosio se na Jasenovac i odnos prema abortusu, što su po njoj teme koje ne dobivaju prostora u hrvatskim medijima.

‘Brine nas govor mržnje koji je prisutan u svim medijima, a prolazi bez adekvatne reakcije’, kazao je Boris Milošević

‘U hrvatskom javnom prostoru se često nameće tema logora Jasenovac. I ne dao Bog da netko o toj temi govori u javnom prostoru, a da nije prošao sve filtere, ja bih rekla, po uzoru na bivši sustav koji je i utemeljio povijesne neistine i laži o toj temi’, rekla je Vidović Krišto te dodala kako u hrvatskom medijskom prostoru ne može proći ni istraživač Jasenovca Igor Vukić za kojeg je istaknula da je srpske nacionalnosti, kao ni jedan Thompson koji je zabranjen i u kulturi. Vukić je, inače, jedan od najpoznatijih hrvatskih negatora ustaškog genocida nad Židovima, Romima i Srbima u Jasenovcu i NDH.

‘Dame i gospodo, tri kraka ekstremne ljevice su nacionalsocijalizam, fašizam i komunizam. Kako netko desne provenijencije može biti fašist? Kako netko desne provenijencije može biti nacist?’ upitala se pritom Vidović Krišto, koja je kasnije u raspravi napala Borisa Miloševića iz SDSS-a zbog nacionalnog izjašnjavanja. Rekla je kako je hrvatska nacionalna država, a nacionalna država ima nekoliko svojih značajki, od kojih je jedna nacija.

‘U nacionalnoj državi ne mogu postojati nacionalne manjine’, rekla je Vidović Krišto te poručila Miloševiću kako je on Hrvat po nacionalnosti, odnosno ‘Hrvat srpske narodnosti’.

Na te skandalozne izjave reagirao je Milošević upućujući je na Ustav.

‘Ustavom je zagarantirano svakome da izrazi svoju nacionalnu pripadnost pa tako i Srbima’, odgovorio joj je Milošević te dodao kako je negiranje nacionalne pripadnosti koja je ustavom zagarantirana loš politički pristup. Također joj je poručio da je sramotno što na javni medijski servis, misleći na jedno od gostovanja Igora Vukića na HRT-u, dolaze osobe koje negiraju masovne zločine.

‘To je eklatantan govor mržnje’, rekao je Milošević reagirajući na njene riječi.

Dio rasprave među sudionicima odnosio se i na tjednik Novosti, nakon što je odvjetnica Vesna Alaburić zapitala Sandru Benčić iz platforme Možemo!, koja se zalagala za javnu financijsku potporu novinarstvu kao zanimanju od javnog interesa, za primjer uspješnog javno financiranog medija. Benčić je kao dobar primjer istaknula tjednik Novosti čiji je nakladnik Srpsko narodno vijeće, te napomenula da se protivi napadima na Novosti koji dolaze iz Mosta i nekih drugih desnih stranaka, a koje uporno žele medijima nacionalnih manjina zabraniti da se bave temama od općeg interesa. Na to je reagirala Marija Selak Raspudić iz Mosta koja je rekla da to nije točno i da ona ne misli da je sporno što su Novosti postale utočište za ‘Feralovu siročad’ i što se bave općenarodnim temama, niti što se kritički odnose prema bilo kojoj vlasti. Njoj je sporno da se Novosti kada su kritizirane zbog svog političkog stajališta, kako je rekla, ‘onda skrivaju iza Srba’.

Na to je ponovo reagirao Boris Milošević kazavši da manjinski mediji, pa tako i Novosti, ne bi trebali pisati samo o folkloru nacionalnih manjina, nego se baviti i općim društvenim temama.

‘Sve manjine, ne samo srpsku, ne treba gledati samo kroz kulturnu i religijsku raznolikost i da se one moraju baviti samo time’, rekao je Milošević, koji je kasnije upozorio da je baš u trenutku održavanja tribine jedan član Mosta ponovo javno napao Novosti. Riječ je bila o Ninu Raspudiću koji je, komentirajući danas predizborni spot Milorada Pupovca, rekao da se 3,2 milijuna kuna godišnje ‘troši na njegov ‘privatni ekstremno lijevi’ politički tjednik Novosti koji, umjesto da se prvenstveno bavi temama vezanim uz srpsku manjinu i pokriva široki politički spektar, pljuje hrvatsku državu koja ga financira’. Raspudić je na taj način napao Novosti upravo u trenutku dok je njegova supruga na tribini govorila suprotno.

‘Nažalost, takve poruke u javnom prostoru za mene su gore od skupljanja ekstremnih desničara pred redakcijom i paljenja samih Novosti. Kad su Novosti napadnute, one se brane i ne skrivaju se iza Srba, nego brane svoju struku i svoje novinarstvo’, istakao je Milošević.

On se na tribini inače založio za medijsku strategiju koja će podržavati slobodno i nezavisno novinarstvo. Dodao je da je u fokusu SDSS-a razvijanje manjinskih elektroničkih medija koji ne postoje te je rekao kako bi volio da postoji i manjinski radio. Također je napomenuo kako su manjine nezadovoljne funkcioniranjem javnog servisa gdje su nacionalne manjine u izvještajima i emisijama getoizirane i nedovoljno zastupljene.

‘Brine nas govor mržnje koji je prisutan u svim medijima, a prolazi bez adekvatne reakcije. Nemamo jasno postavljen sustav kako na govor mržnje reagirati’, upozorio je Milošević, založivši se i za javno poticanje istraživačkog novinarstva u medijima.

Aktualna HDZ-ova ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek predstavila je program HDZ-a koji se temelji na jačanju medijske pismenosti građana i prilagodbi zakonodavnog okvira. Dodala je i kako je njena stranka na čvrstom stajalištu da potpore novinarstvu treba davati kroz neovisno tijelo. Spomenula je i linearne potpore koje su dobili novinari tijekom epidemije koronavirusa.

Sandra Benčić istaknula je kako je centralno mjesto njihovog programa pitanje položaja novinara te uvjeta njihovog rada.

‘Novinarstvo je i u komercijalnim i javnim medijima javna djelatnost i treba je tako tretirati’, rekla je Benčić te dodala da je pritom ključno definirati položaj novinara. U tom smislu, rekla je, važno je smanjiti prekarne odnose u novinarstvu. Da bi taj okvir mogao funkcionirati važno je pitanje modela financiranja. U tom smislu u lijevo-zelenoj koaliciji zalažu se za neovisni fond za neprofitne medije. Nadalje, važno je i pitanje pristojbe te lokalnih medija. U ruralnim dijelovima Hrvatske, rekla je Benčić, nemamo neovisne lokalne medije jer ovise o lokalnim vlastima.

Mirando Mrsić ustvrdio je kako bez slobodnog novinarstva nema slobodne države. Istaknuo je kako treba napraviti zakon o medijima te kako su vrlo važni radni odnosi, zbog čega se zalaže za granski ugovor na razini djelatnosti. Mirela Holy istaknula je kako su problem lažne vijesti koje predstavljaju udar na demokraciju zbog čega treba raditi na strategiji medijske pismenosti. Milorad Batinić rekao je da fokus treba staviti na novinare i njihov status. Također je doveo u pitanje mogućnost opstojnosti velikog broja medija koji postoje u Hrvatskoj.

1/1