Novosti

Politika

Biden ojačao, Trump oslabio

Na izborima u SAD-u izostao je republikanski "crveni val", a Trumpovi kandidati nisu dobro prošli. Rezultati daju Bidenu vjetar u leđa za novu predsjedničku kandidaturu

Large internacionala vukobratovi%c4%87

Joe Biden – dio demokrata želi ga zamijeniti mlađim, pa i ljevijim kandidatom (foto Chris Kleponis/CNP/Newscom)

Demokrati nisu izgubili dovoljno da bi priznali poraz, a republikanci nisu dobili dovoljno da bi mogli proglasiti pobjedu. To su ukratko rezultati izbora održanih u SAD-u 8. novembra. Midterm elections ili "međuizbori" nazivaju se tako jer se održavaju na sredini mandata predsjednika države. Za razliku od većine zemalja, Amerikanci članove svog parlamenta – Kongresa – biraju svake dvije godine: jednom zajedno s izborom predsjednika, a drugi put na sredini mandata. Kongres se dijeli na dva doma: Predstavnički dom i Senat. Samo trećina članova Senata bira se svake dvije godine. U protekle dvije godine demokrati su, osim Joea Bidena na mjestu predsjednika, držali i oba doma Kongresa. To im je načelno omogućavalo da provode značajne i dalekosežne promjene. Demokrati su, međutim, tu svoju šansu u velikoj mjeri prokockali, prije svega zbog internih neslaganja unutar stranke, primjerice o otpisu dugova studenata ili proširenju socijalnih prava. Ovogodišnje izbore su dočekali u atmosferi razočaranja dijela svojih birača slabim rezultatima demokratske vladavine, ali i izrazito teške ekonomske situacije u zemlji. Pandemija, a onda i rat u Ukrajini, doprinijeli su visokoj inflaciji i rastu cijene energenata. Izbori na sredini mandata i inače su velik izazov za stranku na vlasti, odnosno birači često "kazne" stranku na vlasti, tako što joj uzmu dio ovlasti na polovici mandata. S obzirom na situaciju u zemlji, izrazitu Bidenovu nepopularnost i tradiciju poraza vladajućih na sredini mandata i ankete, komentatori su mjesecima unaprijed najavljivali "crveni val" na ovim izborima, pri čemu je crvena tradicionalna boja republikanaca. Gotovo ništa od toga nije se realiziralo. Demokrati su zadržali tijesnu kontrolu nad Senatom – izgledno je da će imati 50 mandata, koliko i republikanci, ali u tom slučaju presudan je glas Bidenove potpredsjednice Kamale Harris – a republikanska pobjeda u Predstavničkom domu, iako izvjesna, također je vrlo tijesna. U trenutku pisanja ovog teksta raspolažu s 217 mandata, naspram 205 za demokrate te im za većinu nedostaje svega jedan mandat.

Takvi rezultati doista naredne dvije godine ograničavaju Bidena i demokrate u provođenju njihovih politika, barem onih za koje im treba parlamentarna potpora. Međutim, tanka većina ne daje republikancima puno mogućnosti da određuju politički smjer zemlje. Poput demokrata, koji su podijeljeni na ljevicu i centar, i republikanci su podijeljeni na desni centar i ekstremnu desnicu. Stranačke frakcije često ne uspijevaju naći zajednički jezik ni oko najosnovnijih stvari. Republikanske šanse na ovim izborima je, pretpostavlja se, ograničila odluka Vrhovnog suda kojom se omogućila zabrana abortusa, u većini zemlje nepopularna. Izbore je obilježila kandidatura velikog broja ekstremno desnih kandidata u ime republikanaca, u pravilu lojalnih bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu. Trumpov utjecaj u stranci je toliki da mu se više nitko bez posljedica za svoju političku karijeru ne uspijeva suprotstaviti. No popularnost kandidata koji žele zabraniti pobačaj ili ne priznaju da je Trump izgubio izbore 2020. očito je znatno manja među općom biračkom populacijom. Najzagriženiji trampistički kandidati prošli su gore nego što se očekivalo, iako i dalje imaju znatan utjecaj. Istovremeno, predstavnici demokratske ljevice, koji su unutar svoje stranke u defanzivi, ostvarili su bolje rezultate od očekivanih, time demantirajući tvrdnje demokratskog vodstva da samo centrističke pozicije garantiraju pobjedu. Sve to otvorilo je više pitanja vezanih uz naredne predsjedničke izbore, za koje kampanja počinje čim se završe midterms. Nije tajna da znatan dio demokrata želi zamijeniti Bidena nekim popularnijim, mlađim, često i ljevijim kandidatom. Biden se, međutim, sad osjeća ojačanim ovim rezultatima i vjerojatno će se ponovo kandidirati. Na desnoj strani, Trump se također želi ponovno kandidirati, unatoč porazu iz 2020. Najveći konkurent bit će mu reizabrani guverner Floride Ron DeSantis, koji se na ovim izborima, za razliku od Trumpa, potvrdio kao sigurna oklada za republikance.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više