Novosti

Politika

Bogato i predano

SKD 'Prosvjeta' u 26 godina rada objavila je više od dvjesto knjiga, 23 ljetopisa, 150 brojeva časopisa 'Prosvjeta', uz 'Bijelu pčelu' i 'Artefakte', a to je samo dio izdavaštva ove krovne kulturne organizacije Srba u Hrvatskoj

Oyplz0y78h1stmsk4xyx1s0zuqm

Čedomir Višnjić (foto Nenad Jovanović)

Tokom 26 godina Srpsko kulturno društvo 'Prosvjeta' u bogatoj izdavačkoj djelatnosti objavilo je preko 200 knjiga, 23 ljetopisa i više od 150 brojeva časopisa 'Prosvjeta', uz 'Bijelu pčelu' i 'Artefakte' koje izdaje riječki pododbor, ali i brojne druge publikacije, rekao je Čedomir Višnjić na predavanju o izdavaštvu ove krovne kulturne organizacije Srba u Hrvatskoj, održanom 29. oktobra u prostorijama biblioteke 'Prosvjete' u Zagrebu, u okviru Dana srpske kulture.

Naglasio je da je izdavaštvo bilo jedno od prioriteta obnovljene 'Prosvjete'.

- Nakon zabrane aktivnosti 1971. prvi put je isforsirano obnovljena 1990. ali se zbog rata veliki broj njenih osnivača razišao. Ponovo je obnovljena 1993. kad je održana i osnivačka Skupština - rekao je Višnjić, koji se s književnikom Dragom Kekanovićem i novinarom Miloradom Novakovićem upustio u ovaj pionirski poduhvat.

– U to je vrijeme u Rijeci izlazio časopis 'Srpski glasnik' koji je uređivala Tanja Oluić, ali je odlučeno da će 'Prosvjeta' kao društvo imati svoj časopis. Knjige smo počeli izdavati 1995. i štampali smo ih u Ljubljani - rekao je i dodao da je prva štampana knjiga bio 'Srpski kalendar', a onda i pretisak knjige Adama Pribičevića 'Od gospodina do seljaka'.

Tih godina vodila se bitka za članstvo, srpska zajednica je bila getoizirana i samogetoizirana, a postojale su rasprave hoće li se partizanska i općenito srpska prošlost promatrati iz partijskog i jugoslavenskog aspekta.

– Period od 1995. do prije nekoliko godina mogao bi se ocijeniti kao lakši za rad. Intenzivno je razvijana izdavačka djelatnost, od književnosti do beletristike i historiografije, pogotovo zato što poznata imena Srba u Hrvatskoj i njihova djela nisu uspijevala ući u važne izdavačke programe, niti su hrvatski i srpski kulturni mainstream prepoznali dobar dio naših vrijednosti.

Izdavaštvo je okupilo više poznatih književnih imena, među kojima i Simu Mraovića, Đorđa Nešića, Miloša Kordića i Nebojše Devetaka.

- U plasmanu knjiga suočavali smo se i s problemima. Jedan od njih je slabiji interes za suvremenu književnost Srba u Hrvatskoj, što smo vidjeli na Sajmu knjiga u Beogradu. Od nas se jednim dijelom očekuje bavljenje zavičajem i muzeologijom, a drugim usvajanje jugoslavenske baštine koju, na primjer, u Beogradu ne prepoznaju. Što se tiče registra crkvene i kulturne baštine, SPC u Hrvatskoj ima preko 500 crkava i drugih objekata, od čega je najviše crkava podignuto u 18. vijeku. Napravili smo evidenciju i definirali projekt o čemu ćemo izdati šest knjiga, po jednu za svaku eparhiju, uz dvije knjige za Gornjokarlovačku. Do sada smo izdali dvije, istaknuo je Višnjić.

U kraćoj raspravi akademik Tonko Maroević istaknuo je da mu u radu na njegovim temama pomaže i časopis i druga izdanja ‘Prosvjete‘.

– 'Prosvjeta' je, kao i časopisi Hrvata u BiH otvoreniji od kulturnih časopisa u obje matične države, rekao je Maroević, a istaknuto je i da je 'Prosvjeta' jedan od najboljih časopisa koji se bavi srpskom i hrvatskom kulturom.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više