>

novosti logo

Intervjui Intervjui

Bojan Glavašević: Lijevo-zelena koalicija zauvijek će promijeniti Hrvatski sabor

Nezavisni saborski zastupnik govori o izlasku na izbore: ‘Progresivni građani žele ljude s čistim rukama i novim idejama. Uvjeren sam da možemo osvojiti barem tri mandata’, kaže Glavašević u razgovoru za Novosti

Nezavisni saborski zastupnik i nekadašnji SDP-ovac Bojan Glavašević jučer je objavio da na parlamentarne izbore 5. srpnja izlazi na listi lijevo-zelene koalicije koju čine politička platforma Možemo! i stranke Nova ljevica, Radnička fronta, OraH, Zagreb je naš! i Za grad.

- Nakon što sam otišao iz SDP-a dvije godine sam proveo u Saboru kao nezavisni zastupnik. Nastojao sam postići dvije stvari – prvo, okupiti nezavisne opozicijske zastupnike u jedan klub kako bi upravo to da smo nezavisni mogli upotrijebiti da odluke donosimo isključivo na temelju merituma zakondavnih prijedloga, te - kao drugo - novim i kvalitetnim političkim opcijama pomoći da se afirmiraju kao što sam činio s Dalijom Orešković, pa tako sada i s Možemo! i ostatkom lijevo-zelene koalicije. Bude se novi ljudi koji iz pravih razloga žele ući u politiku. Sudjelovao sam u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na nacionalnoj razini. S tim iskustvom mogu reći da jako cijenim to što Tomislav Tomašević i Rada Borić rade na lokalnoj razini, odnosno u zagrebačkoj Gradskoj skupštini. Čast mi je s njima udružiti snage i boriti se za progresivnu, uključivu, transparentnu i zelenu politiku, kaže Glavašević na početku razgovora za Novosti.

‘Stojim iza toga da socijaldemokracija definitivno ne nudi odgovore na današnje izazove, barem ne onakva kakva postoji u Hrvatskoj – a postoji samo u imenu jedne stranke, ne i u stvarnosti’

Kada ste napuštali SDP, rekli ste da se više ne smatrate socijaldemokratom, jer socijaldemokracija ne nudi odgovore na pitanja današnjice. Sada ste nove saveznike pronašli u platformi Možemo! koja je i sama izraženo lijeve orijentacije, a neke članice koalicije poput Radničke fronte još su više lijevo. Smatrate, dakle, da je danas ljevica ta koja nudi odgovore na ključna društvena pitanja?

Koalicija koju vodi Možemo! pokriva spektar ideja od socijaldemokracije nalijevo. Stranke u koaliciji – od OraH-a, preko Možemo! i Nove ljevice, pa i Radničke fronte – pronašle su način da se okupe oko sjecišta svojih pogleda i koncepta nacionalne politike. Stojim iza toga da socijaldemokracija definitivno ne nudi odgovore na današnje izazove, barem ne onakva kakva postoji u Hrvatskoj – a postoji samo u imenu jedne stranke, ne i u stvarnosti. Sebe bih opisao kao nekog tko se naslanja na tradiciju skandinavske socijaldemokracije, koja je mnogo zelenija i mnogo više okrenuta direktno građanima, dakle više je grassroots. Upravo taj moj pogled na stvari me veže s Možemo!. Vrijednosti ljevice kao što su solidarnost, kritičnost i empatija su oduvijek moje temeljne vrijednosti, međutim SDP u Hrvatskoj ih još uvijek ne primjenjuje ni pravi način, niti na stvarne probleme današnjice, a nemamo više vremena čekati da se veliki sustavi sami od sebe promijene, moramo pronaći nove okvire djelovanja.

Koliko vas i lijevo-zelenu koaliciju vežu pogledi na ekonomiju?

Jučer sam na svojoj internet stranici objavio svoje programske okosnice. Dvije stvari u pogledu gospodarstva nas povezuju. Naša ekonomija odavno funkcionira kao ortački, crony kapitalizam. Nužne su antikorupcijske mjere, promišljanje i regulacija u smjeru osiguranja prava radnika, transparentnosti i smanjenja nejednakosti. Potrebno nam je temeljito čišćenje, kako korupcije, tako i čitavog niza parafiskalnih nameta od kojih mnogi postoje isključivo zato da bi bilo dovoljno novca za uhljebljivanje. Drugo, kao progresivna zelena koalicija, znamo da svaka gospodarska politika budućnosti mora uključivati i drugačiji pristup gospodarstvu. Nedavno istraživanje najpoznatijih svjetskih stručnjaka okupljenih pri Sveučilištu u Oxfordu pokazalo je da postoji snažan potencijal za povezivanje ekonomije i brige za okoliš. Njihovi nalazi pokazuju da, u usporedbi s tradicionalnim fiskalnim poticajima, zeleni projekti stvaraju više radnih mjesta, veći kratkoročni prinos po uloženom dolaru, i dugoročno vode do većih ušteda. Ovo su teme koje govore o sadržaju i kvalitativnoj dimenziji gospodarstva koje djelimo. Međutim tu je kvantitativna dimenzija i svjest o tome da su upravo mikro i mali poduzetnici većina našeg gospodarstva i da su poduzetnici i poduzetnice oni koji doprinose ne samo državnom proračunu već i zapošljavanju. Lijeve opcije i prečesto ignoriraju tu činjenicu i prečesto se kolektivno odnosi prema poduzetništvu kao sebičnom i lošem bez da se analizira čitacv spektar koji uključuje dobro poslovanje, izuzetno naporan rad, društveno odgovorno poslovanje, društveno poduzetništvo itd. Ono što bih još dodao, a što me možda čini različitim, je to da uz inzistiranje na transparentnosti i ravnopravnosti u gospodarstvu, na zelenim radnim mjestima i gospodarstvu blagostanja, kao apsolutni prioritet u idućim godinama vidim gospodarski oporavak uz znatna ulaganja i povlačenje sredstava iz EU fondova. Naime, COVID-19 kriza pokazala je koliko moramo ulagati u zdravo, otporno poduzetništvo. Istraživanje o očekivanjima poslovne zajednice u 2020. Business Executives’ Quarterly Outlook (BEQO) ukazuje nam da je koronakriza kod 86 posto poduzetnika odmah smanjila prihode, samo je pitanje u kojem postotku. Čak 63 posto tvrtki smatra da neće izdržati dulje od šest mjeseci u slučaju pojave drugog vala koronavirusa.

‘Sjetimo se izbora 2015., kada je Most mjesec dana prije izbora imao dva posto podrške u anketama, a završili su s petnaest posto podrške građana i moći da formiraju vladu. Siguran da će lijevo-zelena koalicija biti iznenađenje izbora

Međutim, za ljevicu i socijaldemokraciju je presudna snažna uloga države?

Snažna uloga države apsolutno je potrebna kao korektiv, a nikako kao prepreka ili mjesto za zbrinjavanje loših kadrova. Mislim da je ova kriza pokazala koliko nam je potrebno da imamo dobro upravljanje. Ekonomija ne postoji radi tržišta, nego zato da građanima osiguramo dobar život, a to je funkcija i tržišta. Država treba stvoriti dobar okvir. Ne radi se samo o borbi protiv korupcije, nego o kreiranju otvorenog, uključivog i digitalnog upravljanja, koje štedi novac i vrijeme građana i građanki. Tu spadaju i ravnopravnost, sloboda medija, ljudska prava. Dobar život uključuje i kvalitetno te svima dostupno javno financirano obrazovanje i zdravstvo. Dobro društvo temelji se na solidarnosti i štiti od nasilja. U takvom društvu oni koji rade u sustavima od javnog interesa – obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj skrbi ili policiji – imaju odgovarajuće uvjete rada. Zalažem se, recimo, za ekonomiju blagostanja kako je vidi Joseph Stiglitz.

Spominjete rezanje parafiskalnih nameta, no države blagostanja nema bez snažne redistribucije bogatstva, što svakako uključuje poreze.

To jest jedna od temeljnih uloga države i smatram je ključnom. Nitko u našem društvu nije uspio samo zahvaljujući sebi i svatko ima obavezu vratiti taj dug društvu, odnosno pomoći kako bi i drugi stekli šansu za uspjeh. U našem su društvu mali i jednim dijelom srednji poduzetnici strahovito preopterećeni, a oni bi trebali biti okosnica zdrave ekonomije. S druge strane imamo sve veći broj jako bogatih pojedinaca, i ne treba se ustručavati reći da oni moraju društvu dati više. Određene razine bogatstva nisu moguće bez da se to prelama preko nečije grbače. Oduvijek sam se zalagao za progresivno oporezivanje – tko zarađuje više, treba društvu i dati više. Porezna politika je tema koju bih rado raspravio. Istovremeno, visoki porezi u Hrvatskoj su jednako tako eksponent korupcije i odljeva javnih sredstava u džepove onih koji su korupmirani, kao i izbjegavanja poreza, rada na crno i to je zatvoreni krug. Građani i građanke vrlo često sasvim opravdano nemaju povjerenje u državu i izbjegavaju poreze jer su previsoki, ili ne žele doprinositi njihovom neodgovornom trošenju, što onda rezultira nedostatnim sredstvima u javnim blagajnama, što neke političare potakne da podignu porez. I tako u krug.

Na izbore idete na četrnaestom – posljednjem – mjestu izborne liste koalicije u 6. izbornoj jedinici. Dakle, jedini način da uđete u Sabor putem je preferencijalnih glasova.

Podupirem preferencijalno glasanje i posljednji put sam u Sabor izabran putem preferencijalnih glasova, i to s mjesta koje nije garantiralo prolaz. Moja je lista osvojila pet ili šest mjesta, a ja sam bio na sedmom mjestu, no osvojio sam više od 11 posto svih glasova koje je dobila moja lista. Prije toga, 2015. nisam izabran jer nisam prešao prag, ali sam s 9,5 posto osvojio više glasova nego svi kandidati iznad mene. Ne bih ni želio saborski mandat koji nisam osvojio povjerenjem građana, smatram da je demokratski legitimitet neizmjerno važan. Na koalicijskoj listi sam u kvoti platforme Možemo!, no vidim ovo kao priliku da se kao nezavisni kandidat zalažem za politike koje nisu ukorijenjene ni u jednoj od drugih stranaka koalicije.

Ukratko, nemam straha od izbora, štoviše, na ovim se izborima osjećam najslobodnije do sada. Ovo nije samo moja kampanja, ovo je prije svega kampanja građanki i građana koji me podržavaju te – naravno - i mojih koalicijskih partnera.

Koliko je teško voditi kampanju kao nezavisni zastupnik na listi novostvorene političke opcije koja se tek gradi, u odnosu na vrijeme kada ste bili u SDP-u?

Od stranačke mašinerije SDP-a nikada nisam imao mnogo. Sada imam nevjerojatan tim volonterki i volontera koji su odvojili vrijeme da rade sa mnom. Radim sa slobodnomislećim i izrazito dobro obrazovanim ljudima, koji u nekim područjima znaju i mnogo više od mene. Osjećam se počašćeno što su voljni raditi sa mnom. U SDP-u svakako ima kvalitetnih ljudi, no to je stranka koja je ispala iz kontakta sa stvarnošću i koja jako oskudijeva suvremenim idejama. SDP može na ovim izborima osvojiti mnogo mandata, ali SDP sigurno nema ljude koji imaju tako dobre ideje i koji s ovoliko srca uzlaze u izbornu borbu, kao što je to slučaj s lijevo-zelenom koalicijom.

Kad već govorimo o SDP-u, kako ocjenjujete konkurente i trenutnu političku situaciju? Izgledno je da su se iskristalizirala tri bloka, HDZ, SDP-ova Restart koalicija te Domovinski pokret Miroslava Škore te da o njihovim rezultatima ovisi i sastav nove vlade?

Deset godina političkog iskustva me naučilo da je malo što toliko istinito kao izjava nekadašnjeg britanskog premijera Harolda Wilsona, koja kaže da u politici tjedan dana znače čitavu vječnost. U izbore ulazimo u okolnostima neviđenim možda još od rata. Mislim da je rezultat vrlo neizvjesan, da su sve karte na stolu i sve mogućnosti otvorene.

Slika o tri bloka uglavnom je oblikovana anketama. Da budem iskren, nemam vremena razmišljati hoće li na kraju isplivati Andrej Plenković ili Davor Bernardić. Sa Škorom se desnica svakako profilira, ali mi imamo i nove lijeve opcije. Vidjeli smo što se desilo na prošlim lokalnim izborima – lijevo-zelena koalicija ušla je u zagrebačku Gradsku skupštinu i zauvijek promijenila tamošnju politiku. I na europskim izborima su odlično oblikovali vlastiti politički svjetonazor. Vjerujem da će koalicija na ovim izborima ući na nacionalnu pozornicu i zauvijek promijeniti Hrvatski sabor. Postoji nekoliko perspektiva, a vjerujem da perspektiva građana nisu samo tri bloka nego i perspektiva dva bloka, oni koji su ih do sada razočarali i oni koji nisu. Ja sam ponosan da pripadam, zajedno sa svojim izbornim partnerima, u ovaj drugi blok i imam potpuno povjerenje u građane i građanke koji će vas iznenaditi svojim izborom i pokazati da žele da ih predstavljaju oni koji ih nisu razočarali i koji imaju ideje u skladu sa trenutačnom stvarnošću ali i budućnošću koja nas očekuje.

Da li je moguće zamisliti da lijevo-zelena koalicija i vi podržite jedan od dva glavna bloka, ili svakako ostajete u opoziciji?

Nikakva suradnja s desnicom nije moguća. Ni Škoro ni HDZ nam po vrijednostima koje zastupaju nisu prihvatljivi. O tome kako se HDZ odnosi prema Hrvatskoj dovoljno govore sljedeći pokazatelji: u posljednjih nekoliko godina Hrvatska je pala na ljestvicama indeksa slobode medija, percepcije korupcije, prosperiteta, vladavine prava, inovativnosti, globalnog mirovnog indeksa, ekonomskih sloboda i demokracije te na indeksu sreće. Ako HDZ nastavi vladati, možemo očekivati samo nastavak propadanja.

Što se SDP-a tiče, vjerujem da bi vlada koju bi oni vodili možda i mogla popraviti situaciju. Ovdje sada govorim samo u svoje ime, ali vjerujem da bismo, ukoliko Restart koalicija bude u poziciji da razmišlja o formiranju vlade, bili otvoreni za razgovore. Naš fokus je na politikama i programima. Ukoliko nas SDP i njihovi partneri uvjere da bi njihova vlada mogla provoditi programe koje lijevo-zelena koalicija zagovara, da će se u programu vlade naći naša kvalitetna rješenja, vjerujem da bi koalicija razmotrila moguće modele suradnje. Ali, ponavljam, to je u ovome trenutku samo moje mišljenje.

Znači zamislivo je da podržite SDP-ovu vladu i Davora Bernardića – kojeg baš i ne prati imidž uvjerljivog političara - za premijera?

Prečesto se u politici ljudi inate i mnogi ne razumiju da je politika i niz kompromisa koji osiguravaju ono što je najbolje za građanke i građane. Moj je posao da realiziram ideje za koje se zalažem, a koje podržavaju oni koji su za mene glasali. Dodatno, moj je posao da osiguram dobar život, dobro upravljanje i dobru budućnost svim građanima i građankama bez obzira za koga su glasali. Treće, moj je posao da jasno kažem ne nedemokratskom, isključivom i korumpiranom djelovanju u politici. To su tri vodilje koje definiraju moj mandat. Ako nas SPD i njegovi partneri uvjere da su u stanju implementirati naša programska rješenja i ideje, onda ćemo razgovarati o tome kakva bi to podrška mogla biti. Dakle, zamislivo je da podržimo SDP. Volio bih vladu kojoj govorimo ‘da, i’ i ‘da, ali’ a ne konstantno ‘ne’. Zaključno, građani i građanke su ti koji će se izjasniti koga žele za premijera.

Mnogi članovi zeleno-lijeve koalicije – i to ne samo iz Radničke fronte – bi rekli da se oni kandidiraju i protiv SDP-a i njihovih ekonomskih politika, koje su nekada i više proturadnički orijentirane od HDZ-ovih politika.

Mislim da naša zeleno-lijeva koalicija pokazuje kako politika može okupljati a ne razdvajati. Oko mnogih stvari se slažemo, oko nekih ne, ali i kada se ne slažemo sjedamo zajedno za stol i pronalazimo kompromise koji su u interesu građanaki i građana. Vjerujte, to nije uvijek lako ali to je naš posao. Građane i građanke ne interesira u kojim detaljima se mi razilazimo ili tko se ne slaže s kime, njih zanima konačni proizvod - što smo odlučili da je, s obzirom na povjerenje koje su nam dali, u najboljem interesu svih nas. Ako netko želi našu podršku, ne može provoditi politiku koja bi značila da bi mi izdali naše birače.

Mislite da je realno da SDP, stranka koja se zalagala za fleksibilizaciju tržišta rada i umanjivanje radničkih prava, toliko mnogo popusti vašoj koaliciji da vam budu prihvatljivi partner?

Nažalost, SDP Davora Bernardića u stanju je pristati na bilo što, od velike koalicije nadalje. Pa i sadašnji predsjednik države Zoran Milanović svojevremeno je koketirao s HDSSB-om. Za mene je to bio krajnje problematičan potez. Nedopustivo je – pa i po cijenu gubitka izbora – koketirati sa strankom optuženika za ratne zločine, strankom koja nosi crne uniforme. Ukratko, SDP je politički panseksualan. Osim toga, njihove ideje ne predstavljaju održiva rješenja. Nedavno su predstavili svoje prve poteze u slučaju da osvoje vlast. To su pristojne vatrogasne mjere, ali SDP nema dugoročnu strategiju ni viziju. Kao i velika tvrtka, SDP-u je potrebno svježe krvi, i kao mnogim velikim tvrtkama danas, potrebno im je da outsourcaju jedan dobar, agilan, svjež, i motivirajući odjel za inovacije, strategiju i razvoj koji je korektivna sila. Mene bi silno veselilo da vidim taj smjer razvoja u SDP-u i da na takvom putu surađujemo.

Mimo zagrebačke Gradske skupštine lijevo-zelena koalicija i ne postoji na političkoj karti Hrvatske. Zašto mislite da ćete biti u poziciji nametnuti svoja rješenja SDP-u?

Sjetimo se izbora 2015., kada je Most mjesec dana prije izbora imao dva posto podrške u anketama, a završili su s petnaest posto podrške građana i moći da formiraju vladu. Nemam kristalnu kuglu, no uvjeren sam da ćemo imati zastupnički klub - dakle, da ćemo osvojiti barem tri mandata. No rekao bih da možemo dobaciti i mnogo više. Mislim da je vrlo jasno da progresivni građani žele nešto drugačije od ovog što je do sada bilo na sceni. Žele ljude s čistim rukama i novim idejama – i zato sam siguran da će lijevo-zelena koalicija biti iznenađenje izbora.

1/1