>

novosti logo

Piše Tena Erceg

Bolsonaro pred sudom

Skupina odvjetnika, bivših političara i aktivista prijavila je brazilskog predsjednika Međunarodnom kaznenom sudu. Kako tvrde u prijavi, Jair Bolsonaro odgovoran je za stvaranje ozračja poticanja na zločine protiv čovječnosti i genocid nad starosjedilačkim stanovništvom

Krajem studenoga skupina brazilskih odvjetnika, bivših političara i aktivista koji se bave ljudskim pravima odlučila se za drastičan korak: predsjednika svoje zemlje Jaira Messiasa Bolsonara prijavili su Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) tražeći od te institucije da ispita navode koje su elaborirali u tužbi te nakon toga odluči ima li u njoj temelja za progon ‘brazilskoga Trumpa’ zbog poticanja na genocid tamošnjeg starosjedilačkog stanovništva. Zahtjev za preliminarnom istragom podnijele su organizacije Kolektiv za obranu ljudskih prava i Komisija Arns, među čijim su članovima bivši ministri u prethodnim, ljevičarskim vladama, kao i aktivisti, novinari i članovi akademske zajednice.

Dokument od 60 stranica tužiteljici ICC-ja Fatou Bensouda uručen je zadnjeg dana studenoga, a ona će sada tražiti dodatne informacije od brazilske vlade, nevladinih organizacija i Ujedinjenih naroda te nakon toga odlučiti hoće li sud pokrenuti postupak protiv brazilskog predsjednika.

Tijekom istog mjeseca u indijanskom rezervatu Arariboia u državi Maranhão na sjeveroistoku zemlje ilegalni drvosječe u zasjedi su dočekali i ubili ‘šumskog čuvara’ Paula Paulina Guajajaru. Šumski čuvari su pripadnici domorodačkih naroda koji u nekoliko brazilskih država kojima se prostire amazonska prašuma nadziru i čuvaju svoje teritorije od ilegalnih upada krčitelja šume, stočara, lovaca na divlje životinje i rudara u potrazi za zlatom. Nešto ranije, nožem je izboden i poglavica plemena Wajapi, pretpostavlja se od strane krivolovaca na divlje mačke.

Sonia Guajajara, predsjednica najveće starosjedilačke organizacije u Brazilu APIB, početkom prosinca govorila je na UN-ovom klimatskom samitu u Madridu, gdje je upozorila da je Jair Bolsonaro zbog svojih predatorskih politika prema amazonskoj prašumi ‘problem ne samo Brazila nego cijelog planeta’. Samo dan kasnije ubijena su još dvojica pripadnika njezinog plemena, Firmino i Raimundo Guajajara. Dok su se motociklom vozili istim područjem na kojemu je ranije ubijen Paulo Paulino, nepoznati napadači zapucali su na njih iz automobila u vožnji. Prema podacima katoličke organizacije Starosjedilačko misionarsko vijeće, od dolaska na vlast Jaira Bolsonara u siječnju ove godine broj oružanih upada na zaštićene indijanske rezervate udvostručio se na 153 u odnosu na prošlu godinu.

Nekoliko mjeseci prije ovih ubojstava Bolsonarova vlada predstavila je nacrt zakona kojim se dozvoljava dosad zabranjeno komercijalno rudarenje na zaštićenim područjima, a samo na područje rezervata Yanomami u srpnju je nahrupilo 20 tisuća kopača zlata, nakon čega je ubijen i tamošnji plemenski poglavica. Prema procjeni mreže nevladinih organizacija RAISG, koja se bavi zaštitom amazonske prašume, u šest brazilskih država kroz koje se prostire Amazonija nalazi se oko 2300 ilegalnih rudnika zlata, uslijed čega su tamošnje rijeke izrazito zagađene živom, otrovnim metalom koji se koristi u procesu pročišćavanja sirovog zlata i koji kod lokalnog stanovništva dovodi do teških zdravstvenih posljedica. Također krajem listopada, u parlamentu je odobren novi kazneni zakon kojim se za pripadnike vojske i policije drastično proširuje koncept ‘nužne samoobrane’, odnosno upotrebe oružja radi ‘sprječavanja agresije’. Ti zakoni siguran su znak da za pripadnike starosjedilačkih naroda u Brazilu dolaze još teži dani, a prema mišljenju organizacija koje su se obratile ICC-ju, Bolsonarove politike u Amazoniji mogle bi sačinjavati namjeru da se nad njima počini genocid.

Prema podacima katoličke organizacije Starosjedilačko misionarsko vijeće, broj oružanih upada na zaštićene indijanske rezervate udvostručio se od dolaska Bolsonara na vlast

Kada su portugalski kolonizatori 1500. godine došli u Brazil, tamo su zatekli oko 3,5 milijuna pripadnika indijanskih plemena. Tijekom idućih stoljeća, zbog nasilja i sa Starog kontinenta donesenih bolesti, ti su narodi desetkovani na tek 70-ak tisuća ljudi. Tome je kumovala i vojna diktatura uspostavljena u drugoj polovici 20. stoljeća, režim koji je nemilice krčio prašumu pod sloganom ‘Zemlja bez ljudi za ljude bez zemlje’. Tek nakon ukidanja diktature 1988. godine i donošenja ustava kojim je starosjedilačkim narodima dodijeljeno ekskluzivno pravo na život u tada zaštićenim područjima, oni su se demografski počeli oporavljati i dosegnuli brojku od 900 tisuća.

No dolaskom na vlast Jaira Bolsonara njihov opstanak ponovno je ugrožen upravo zahvaljujući ‘mjerama, diskursima i propustima’ brazilskog predsjednika, koje su organizacije pobrojale kao pravne kvalifikacije odgovorne, prema njihovom mišljenju, za stvaranje ozračja poticanja na zločine protiv čovječnosti i genocid nad starosjedilačkim stanovništvom. Kada je Bolsonaro prvog dana 2019. preuzeo vlast, iza njega je već bila predizborna kampanja u kojoj je poljoprivrednim lobijima čiji je bio kandidat obećao obustavu demarkacije zaštićenih područja, reviziju onih koja su već označena, donošenje mjera za ‘asimilaciju’ starosjedilačkih naroda, ukidanje Nacionalne indijanske fondacije FUNAI i ‘komercijalni razvoj’ amazonskih područja.

Bolsonaro je ta obećanja počeo provoditi vrtoglavom brzinom pa je već prvog dana stupanja na dužnost FUNAI dekretom degradirao iz agencije u odjel unutar Ministarstva poljoprivrede. Ministarstvom upravlja Nabhan Garcia, dugogodišnji deklarirani borac protiv agrarne reforme, odnosno nacionalizacije zemlje za koju se već desetljećima bori sindikat radnika bezemljaša MST. Aktivist za ukidanje zabrane lova na jaguare Valdir Colatto imenovan je pak šefom nekadašnje Agencije za šumarstvo, koja je također degradirana na odjel unutar Ministarstva poljoprivrede, a dva tjedna nakon ovih mjera suspendirani su i svi projekti koji su se bavili zaštitom okoliša.

U veljači je Bolsonaro dekretom smijenio 17 od 21 glavnog nadzornika u Institutu za okoliš i obnovljive prirodne resurse (IBAMA), u travnju je donio uredbu o reviziji svih razrezanih globa za ilegalnu sječu šume, a u svibnju je članstvo Nacionalnog vijeća za okoliš srezao sa 96 na 23 člana, zbog čega je broj predstavnika civilnog društva u tome tijelu smanjen s 22 na samo četiri.

U istom mjesecu Ministarstvu zaštite okoliša budžet je smanjen za 23 posto, a svoje donacije iz međunarodnog Fonda za Amazoniju povukle su Norveška i Njemačka nakon najave da će se sredstva iz fonda koristiti za kompenzaciju globama ‘oštećenih’ farmera. Nakon 40 godina istraživačkog rada, s čela Nacionalnog instituta za istraživanje svemira (INPE) smijenjen je ravnatelj Ricardo Galvão jer se Bolsonaru nisu sviđale statistike koje je institut objavljivao o razmjerima požara koji su ljetos poharali Amazoniju.

Govoreći o pripadnicima starosjedilačkih naroda, brazilski predsjednik nazvao ih je neprijateljima nacije i uspoređivao sa životinjama u zoološkom vrtu

Požara je na razini cijelog Brazila u prvih devet mjeseci ove godine bilo 67 posto više nego godinu ranije, u amazonskoj prašumi 107 posto više, a na razini Pantanala, najvećeg tropskog područja na svijetu, čak 426 posto više. Samo do kraja srpnja, dakle prije epohalnih požara koji su ljetos gutali prašumu, razina deforestacije bila se povećala za 29 posto, što Bolsonarovi tužitelji pripisuju ne samo nemaru, već i donošenju novog zakona o ‘ekonomskim slobodama’ kojim se ubrzava izdavanje licenci za deforestaciju.

Na amazonskom području koje se prostire u šest zemalja od 1970-ih uništeno je 17 posto prašume, no dio koji se odnosi na Brazil deforestacijom je smanjen za 20 posto. Znanstvenici pritom upozoravaju da će, kada ukupna deforestacija Amazonije dosegne razinu od 20 do 25 posto, započeti ireverzibilni proces pretvaranja prašume u savanu, čime će se pokrenuti lančana reakcija propadanja biljnog i životinjskog svijeta i otpuštanja milijardi tona ugljičnog dioksida u atmosferu.

U izvještaju upućenom ICC-ju napominje se i da statistike ukazuju da su požari namjerno podmetnuti jer se poklapaju lokacije na kojima je provođeno ilegalno krčenje šume, a zatim i požari kojima se obavlja dodatno čišćenje terena za komercijalne djelatnosti. Indicija za to je i takozvani dan vatre, kada su u samo jednom danu kolovoza u državi Pará buknula 124 požara, pri čemu su lokalni novinari pet dana ranije upozorili da poduzetnici i farmeri, u suradnji s lokalnim policijom, planiraju palež. Dok se to događalo, Jair Bolsonaro održavao je sastanke s državnim guvernerima pa opetovano davao izjave, zabilježene u prijavi ICC-ju, koje ne bi trebalo shvatiti nikako drugačije nego kao prijetnje. ‘Znači 86 posto vaše države je blokirano za razvoj?’ upitao je dužnosnike u državi Acre. ‘Indijanci ne govore naš jezik, a ipak drže 14 posto našeg teritorija’; ‘Ova politika usvojena u prošlosti je neodgovorna jer Indijance koristi kao masovni alat za zaustavljanje progresa’; ‘Ukinut ćemo demarkacije jer je ova psihoza otišla predaleko’, neke su od poruka koje je Bolsonaro javno poslao svima zainteresiranima za komercijalnu eksploataciju Amazonije.

Govoreći o pripadnicima starosjedilačkih naroda, Bolsonaro ih je nazivao ‘neprijateljima nacije’ i uspoređivao sa životinjama u zoološkom vrtu, a sve ovo, prema mišljenju organizacija koje su predsjednika prijavile ICC-ju, u službi je ‘dehumanizacije kako bi se legitimiralo nasilje i opravdale politike kojima je cilj smanjenje njihove kontrole nad zemljom na kojoj žive’. Ova ‘huškačka retorika’, tvrdi se dalje o prijavi, zajedno s navedenim mjerama i propustima predsjednika Bolsonara, ‘starosjedilačke narode dovodi u stvaran rizik od genocida’. ‘Ove izjave trebale bi izazvati duboku zabrinutost jer se genocid u pravilu ne pojavljuje bez prethodnog diskursa dehumanizacije’, obrazložili su dalje u prijavi, u kojoj se, kako bi učvrstili svoje argumente, referiraju na niz presuda međunarodnih kaznenih sudova za Jugoslaviju i Ruandu.

Pozivajući se na Rimski statut ICC-ja, tužitelji upozoravaju da su ‘sistematski napadi na socijalna i okolišna ljudska prava pokušaj da se namjerno, u potpunosti ili djelomično uništi nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina’ putem ‘ubijanja vođa i članova zajednica, nanošenja ozbiljne tjelesne ili mentalne štete članovima zajednice’ te ‘namjernog ugrožavanja životnih uvjeta s ciljem njihovog potpunog ili djelomičnog fizičkog uništenja’.

U tekstu se također navodi da brazilski pravosudni sustav nema zakonske, proceduralne ni kadrovske resurse potrebne za procesuiranje ozbiljnih zločina protiv čovječnosti, kao ni neovisnost od političkih procesa. Brazilski predsjednik, osim toga, slijedom svoje funkcije uživa imunitet od pravosudnog progona, što sve zajedno, prema mišljenju organizacija, Međunarodni kazneni sud čini nadležnim za pokretanje postupka protiv Jaira Bolsonara.

1/1