Povodom prve godišnjice smrti Slavka Goldsteina, poznatog publicista i intelektualca, u zagrebačkom kinu Europa upriličen je skup na kojem su govorili njegovi prijatelji, suradnici i članovi porodice.

- Slavko Goldstein je bio jedan od onih koji su osnovali demokratsku Hrvatsku - rekao je u dupke punoj dvorani moderator skupa i novinar Drago Pilsel, izrazivši očekivanje da će Goldstein jednom u Zagrebu dobiti svoju ulicu ili trg.

Nakon projekcije ulomka Goldsteinovog razgovora s novinarom Novog lista Borisom Pavelićem o posljednjoj noći prije hapšenje njegovog oca 13. aprila 1941. godine, Slavkov brat Danijel Ivin prisjetio se dana u kojima su se njih dvojica s majkom pridružili partizanima. Goldsteinov mlađi sin Pavle kazao je kako je život njegova oca obilježilo šest ‘izama’, počevši od nacizma i staljinizma.

- Slavko je odrastao u sekularnoj židovskoj u familiji u Karlovcu i on je svoju sekularnost, svoje hrvatstvo i svoje židovstvo nosio cijeli svoj život, što nas dovodi do sekularizma i judaizma - rekao je Pavle Goldstein i dodao da su nekada manjinske zajednice bile puno bolje integrirane u društvo. Podsjetio je da je Slavko Goldstein bio član Partije iz koje je nakon treće opomene isključen 1949. godine.

- Tokom svoje karijere i društvenog rada bio je protiv rigidnih ideologija, a sredinom 1980-ih svoje je židovstvo učinio javnim, što je u okviru njegove borbe za istinu i slobodu dovelo do još dva ‘izma’: liberalizam i humanizam - rekao je Pavle Goldstein.

Drugi sin, poznati historičar Ivo Goldstein, govorio je o publicističkom i izdavačkom radu svoga ova.

- Slavko je još kao 15-godišnjak u partizanima pisao dnevnik iz kojeg je bio vidljiv njegov literarni talent. Kao urednik u Liberu izdao je, uredio i napisao predgovore za niz antologijskih knjiga u kojima se skidaju brojne tabu-teme, kao ona o martovskim pregovorima 1943. između partizana i Nijemaca. Za razliku od odvjetnika koji nastoji prikazati samo podatke koji njegovom klijentu idu u korist, Slavko je kao historičar nastojao doći do svih podataka, išli oni u prilog njegovim tezama ili ne - rekao je Ivo Goldstein i zatim ustvrdio da je Slavko najpreciznije opisao Jasenovac i Bleiburg kao dva toponima hrvatske povijesti, a posljednju knjigu svog oca ‘Jasenovac - tragika, mitomanija, istina’ nazvao je ‘briljantnim odgovorom na revizionističke svinjarije’.

Novinar Novosti, književnik i scenarist Ivica Đikić govorio je o Goldsteinovom novinarskom radu.

- Novinarstvom se bavio od 1950-ih do ranih 1960-ih, izvještavajući za Vjesnik, VUS i Radio Zagreb. Imao je konstruktivan pristup društvenim temama u kojem se nastojao suzdržati od puke kritike i tražio način da se neke stvari poprave. Njegov časopis Erazmus bio je najbolja društvena publicistika 1990-ih - rekao je Đikić.

Vesna Pusić kazala je da je Slavko Goldstein bio intelektualac koji je u četiri različita režima uspio ostati autonoman, konzistentan i boriti se za slobodu i istinu.

- Svih tih godina znao je govoriti ‘Netko će me htjeti ubiti, a netko ukloniti s javne scene’, ali on je bio uporan. Definirao je istinu kao put do slobode, a uspaljenoj gomili znao je reći istinu u lice, boreći se da svatko ima pravo na javnu riječ u koju je vjerovao - rekla je Vesna Pusić.

Po riječima Milorada Pupovca, predsjednika SNV-a, organizacije koja je suorganizirala ovaj skup, Slavko Goldstein je bio jedan od posljednjih manjinskih intelektualaca u zemlji, a posebno se angažirao da odbrani ideju ljudske slobode.

- Tokom svog rada suočavao se s brojnim izazovima, a jedan od njih bio je historijski revizionizam. Nastojao je argumentirati i pokrijepiti svaki podatak jer je znao da će sve što ne bude utemeljeno biti popljuvano od strane njegovih protivnika. U 2016., koja je bila kritična godina zbog prevlasti desnice, znao je reći: ‘Vjerujem da nas neće ubiti već će sve ostati na riječima.’ Hvala mu zbog svih poruka i tekstova koji su predstavljali obranu demokratskih vrijednosti - rekao je Pupovac, ističući izvrsnu suradnju Goldsteina i zaposlenih u Arhivu Srba u Hrvatskoj kojem je Goldstein ostavio obimnu građu.

Bivši predsjednik Stjepan Mesić ocijenio je da je Goldstein bio ‘čovjek argumenata i činjenica’ te da je i dalje prisutan kroz svoja djela.

- Bio je plodan pisac, a na njega su se mogli ljutiti šank-znanstvenici i proizvođači krivotvorina - kazao je Mesić.

O Goldsteinu su govorili i neki drugi njegovi prijatelji i suradnici. Božo Kovačević, bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji koji je s Goldsteinom, Vladom Gotovcem i Franjom Zenkom 1989. godine osnivao prvu nekomunističku stranku u socijalističkoj Hrvatskoj, tako je evocirao uspomene na osnivanje Hrvatskog socijalno liberalnog saveza, dok je aktivist Zoran Pusić kazao da za Goldsteina priča o antifašizmu nije bila završena 1945. Vesna Teršelič, voditeljica centra za suočavanje s prošlošću - Documenta, rekla je da je Slavko svima bio inspiracija.

- Naša je obaveza da razmislimo o koracima koji idu dalje od knjiga u borbi protiv historijskog revizionizma i negiranja činjenica. Moramo naći načine dijaloga između mladih i starijih generacija kako bi se zaustavila nedovoljna vjera u činjenice - zaključila je Vesna Teršelič.