>

novosti logo

Kronika Kronika

Borislav Božić: Kobasice nisu kultura

Predsjednik pododbora ‘Prosvjete’ Rijeka: Kulturni status kojim se treba ponositi nacionalna manjina mora biti otvorenoga i integrativnoga duha

Kakvu ste situaciju zatekli u riječkom pododboru ‘Prosvjete’ nakon izbora za predsjednika?

U pododboru sam zatekao mnoštvo znanih lica. Nisam iznebuha došao u Prosvjetu; više od 20 godina aktivno sudjelujem u radu pododbora čiji su mi rad i članovi poznati. Doduše, nekoliko sam se zadnjih godina povukao i više sam bio pasivni promatrač nego aktivni sudionik jer to što se dešavalo u zadnje vrijeme na svim razinama Prosvjete, neprimjereno je bilo kome. Rad Prosvjete istovremeno organiziramo po dvama kriterijima: jedan su formalnopravni akti, a drugi moralni okvir. Primjena zakonskog okvira, usvajanje i življenje moralnih načela te sistemska kontrola jednoga i drugoga statusa u proteklom razdoblju je izostala, pa u tom smislu odgovornosti ima na svim razinama. Stanje saniramo kvalitetnim programom u kojem se prepoznaje nacionalni kulturni habitus, koji će biti na ponos svakoga člana našega Društva, na ponos grada u kojem djelujemo i koji će ‘Prosvjetu’ učiniti boljom.

Ima li sada interesa za članstvo u pododboru?

O da, itekako. Skoro na dnevnoj bazi srećem ljude koji u dobroj vjeri i namjeri nude pomoć, predlažu programe. Svi su dobrodošli jer tom umnoženom snagom možemo učiniti mnogo. Tu ne mislim na one koji su se moralno i zakonski ogriješili i kojima će, ako je istina, progovoriti resorne službe. Ja se time neću baviti, ali ću itekako voditi računa da se razočarani ili protjerani članovi vrate, kao i da preko posebnog programa uključimo u rad mlade svih dobnih skupina.

Kakvu podršku vam daju centrala ‘Prosvjete’, SNV i druge srpske institucije?

Predsjedništvo koje treba uređivati i organizirati život pododbora na dnevnoj bazi, čine mladi ljudi s tipičnom mladenačkom energijom i poletom te nekoliko članova u zrelijim godinama, s iskustvom. Nadam se da će nas svi podržati jer smo u ovom kratkom periodu napravili drugačiji i svrsishodniji program za ovu godinu. Vjerujem da će se duh nove uprave prepoznati i biti adekvatno financijski podržan.

Koji bi bili prioriteti u radu i aktivnosti tokom ove godine?

Prvi i osnovni prioritet mora biti prezentacija i afirmacija nacionalne kulture, ali tako da to ne bude getoizirana forma kulturne egzistencije, već skoro pa isključivo vrhunsko stvaralaštvo predstavljeno na najvišoj izvedbenoj razini unutar kulturnoga prostora sredine u kojoj djeluje. Taj kulturni status kojim se treba ponositi nacionalna manjina, pa tako i srpska, mora biti otvorenoga i integrativnoga duha. Ideja je, a i moj prijedlog, da program koji budemo radili ove godine bude u korelaciji s kulturnom politikom našega grada Rijeke, na ponos svakoga našeg člana i srpske zajednice. ‘Prosvjeta’ se treba prvenstveno baviti kulturom kroz vlastitu produkciju i transferom gotovih umjetničkih djela s jasnim srpskim kulturnim habitusom, ma gdje ona nastala. U prezentaciji srpskoga kulturnog stvaralaštva moraju biti zastupljene sve umjetničke forme - tradicijska kultura i stvaralaštvo koje je u duhu ovoga vremena i prati suvremene umjetničke prakse. Manjinska kultura nisu nikada bile kobasice i narodna nošnja, kako neki žele predstaviti ili percipirati tu kulturu pa tako i srpsku. Ako govorimo o kobasicama, možemo govoriti o kulturi prehrane koju možemo ugraditi u posebni program. U Rijeci postoji projekt Porto-etno gdje se sve nacionalne manjine predstavljaju svojim nacionalnim jelima, pa tu mjesto nalaze mnoga srpska jela iz različitih sredina gdje žive Srbi. A narodna nošnja treba biti sinonim za tradiciju, za korijene, za kulturu iz koje možemo i trebamo crpiti ili utemeljivati dio vlastitoga identiteta.

Kako su proslavljeni Badnje veče i Božić u Rijeci, u čemu je učestvovao i pododbor?

Dostojanstveno i časno, kako priliči ovakvom prazniku. Već devet godina zaredom, na Koblerovom trgu u centru Rijeke, za naš Badnji dan udružene srpske organizacije u gradu, uz podršku SPC-a, obilježavaju ovaj značajan dan podjelom 1.500 posnih obroka uz primjereni kulturno- umjetnički program - nastup aktivistica ‘Vretena’. Naravno, kako to običaj nalaže, naši su vrijedni aktivisti na trgu postavili i badnjak. Ovakvo obilježavanje važnog vjerskog praznika u javnom prostoru grada, svjedoči koliko je Rijeka kao grad otvoren za sve svoje stanovnike, a podjela obroka govori da smo vrlo osjetljivi na trenutno stanje u društvu.

1/1