Otprije nekoliko tjedana započele su se dizati tenzije uslijed sve češćih napada na građane srpske nacionalnosti: kakvo je u tom smislu stanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji?
Kod nas nije bilo nikakvih incidenata, odnosno nacionalnošću potaknutih napada i provokacija. Nijedan takav slučaj nije prijavljen, osim što je na porti crkve u Otišiću bila postavljena zastava neusklađena s Ustavom, no i ona je već istog dana uklonjena. Komentara nemilih događanja u drugim sredinama ima, ali o uznemirenosti unutar naše zajednice ne možemo govoriti. Ljudi normalno žive i rade, bez uvredljivih postupaka ili govora mržnje
Što je, vezano uz komunalnu infrastrukturu, prioritet županijskog VSNM-a?
Ove smo godine, nakon razgovora s gradonačelnikom, uspjeli formirati VSNM Vrlike, pod koji spadaju i stanovnici Otišića srpske nacionalnosti. Ondje još nije riješena vodoopskrba, pa su vrličke vlasti osigurale cisternu kojom se voda onima koji je nemaju svakodnevno doprema. Ima i drugih sitnijih komunalnih problema koji će se rješavati po potrebi, od čišćenja snijega do uklanjanja i odvoza zelenog otpada. Vjerujem da će ono što je u nadležnosti VSNM-a i Vrlike biti dobro riješeno, na obostrano zadovoljstvo i unatoč tome što grad s dvije tisuće stanovnika i skromnim budžetom ne može samostalno rješavati probleme poput vodoopskrbe svih svojih administrativnih područja. Stoga treba aplicirati na neki natječaj vezan uz kapitalne investicije iz hrvatskih ili EU-fondova. Mi ćemo kao Županijsko vijeće pratiti realizaciju prijava ne samo u Vrlici nego u Dicmu i Imotskome; uzgred, VSNM posljednje navedenog mjesta dobro radi i ima iskustva, pa se nastavljaju radovi na parohijskom domu u kojem će se – nadamo se već od sljedeće godine - okupljati ljudi naše nacionalnosti i djelovati naše organizacije. Pored navedenoga, u Otišiću i dalje traje reelektrifikacija te ondje valja riješiti još tri objekta po tom pitanju.
Što se u Županiji zbiva s pokretanjem i održavanjem OPG-ova?
U Otišiću radi veliki OPG mladih povratnika koji već imaju oveće stado stoke, a time i mogućnost da se prijave na natječaje na kojima bi dobili još više poticaja; to je gospodarstvo, naime, već preraslo natječaje za manjinske ruralne sredine na kojima je moguće ostvariti do 66 tisuća kuna poticaja, no na našem području još ima OPG-ova kojima bi toliko novca puno značilo za razvoj. Dakle, vide li mladi da i ovdje mogu ostvariti svoje interese, pokretat će obiteljska poljoprivredna gospodarstva. O svemu tome razgovaramo s gradskim vijećima u Županiji.
ŽVSNM uskoro namjerava izdati novu knjigu o ljudima Imotske krajine kojoj ste upravo vi autor?
Tako je, već smo izdali knjigu o Srbima iz Cetinske krajine, čiji sam također autor i čija je naklada od osam stotina primjeraka razgrabljena, kako po Hrvatskoj i regiji tako i širom Evrope. A rukopis ove o imotskom kraju već sam predao uredniku i ostalim suradnicima, pa se nadam da ćemo je cijeloj javnosti i srpskoj zajednici, u Imotskome i okolici prisutnoj već tristo godina, predstaviti potkraj oktobra ili početkom novembra.
Za kraj, neizbježno pitanje – mladi?
Želja nam je da se svim našim aktivnostima, posebice u Imotskome, mladi pridružuju u što većem broju. Stoga ih potičemo da odlaze u Prosvjetinu ljetnu školu, kako bi se što bolje upoznali s našim jezikom, kulturom i poviješću, ali i družili s vršnjacima iz drugih dijelova Hrvatske.
