>

novosti logo

Piše Tena Erceg

Brdo srama

U Jeruzalemu je tijekom studenoga u vjerski motiviranim ubojstvima ubijeno 11 ljudi, pa analitičari strepe od prerastanja izraelsko-palestinskog sukoba iz političkog u vjerski. Glavni kamen smutnje je status Brda hrama

Prije nepuna tri mjeseca završila je izraelska vojna operacija u Pojasu Gaze nazvana ‘Zaštitni rub’, u kojoj je ubijeno više od 2000 Palestinaca i kojoj su neposredni povod bili otmica i ubojstvo trojice izraelskih tinejdžera. Prošlog tjedna u Zapadnom Jeruzalemu ubijena su četvorica ortodoksnih Židova dok su se molili u lokalnoj sinagogi. Dvojica Palestinaca iz Istočnog Jeruzalema upala su u sinagogu i uz povike ‘Bog je velik!’ izmasakrirala trojicu rabina i jednog vjernika, a u pucnjavi koja je uslijedila, ubijeni su napadači i jedan izraelski policajac. Slični masakri događali su se u Jeruzalemu i proteklih godina, a žrtve, koje su se brojile i u desecima, bile su i Židovi i Palestinci. No masakr u sinagogi Kehilat Bnei Tora bio je najkrvaviji incident u posljednje tri godine, a u gradu je tijekom studenoga ubijeno 11 ljudi.

Povod za ovo ubojstvo, barem što se tiče palestinskih militantnih organizacija Hamas i Islamski džihad, bilo je vješanje palestinskog vozača autobusa koje se dogodilo dva dana ranije. Forenzičari su smrt okarakterizirali kao samoubojstvo, no mnogi Palestinci smatraju da se radilo u linču. Nekoliko dana ranije, jedan se Palestinac namjerno automobilom zabio u pješake i ubio izraelsku bebu i ekvadorsku turistkinju. Vozača je na mjestu događaja ubila policija, a istih dana izraelska policija ubila je i Palestinca koji im je prijetio nožem i još jednog koji je napao židovskog aktivista uključenog u pokret za promjenu statusa Brda hrama, mjesta na kojemu je nemuslimanima zabranjena molitva. Unatoč tome što su ubojice rabina poginule u okršaju s policijom, nekoliko dana nakon incidenta izraelske sigurnosne snage razorile su njihov stan eksplozivom i maljevima.

Budući da palestinski stanovnici Jeruzalema imaju izraelske dokumente, vlada je na porast nasilja odgovorila uvođenjem dodatnih restrikcija, poput povećanja policijskih patrola i kontrolnih punktova i labavljenja zabrane nošenja oružja

Predsjednik Palestinske samouprave Mahmud Abas osudio je ubojstvo rabina, za razliku od Hamasa i Islamskog džihada koji su taj čin pozdravili, a u Pojasu Gaze slavilo se na ulicama. No Abas je dodao i da je uzrok svih ovih incidenata činjenica da u posljednje vrijeme rastu pritisci da se izmijeni status Brda hrama, lokacije na kojoj se nalazi džamija Al-Aksa i koja je za muslimane treće najsvetije mjesto na svijetu, ali i prvo najsvetije za Židove. Istočni Jeruzalem izraelska vlada anektirala je 1967. i smatra ga ‘jedinim i nedjeljivim’ glavnim gradom Izraela, no njegov istočni dio glavnim gradom svoje buduće države smatraju i Palestinci, dok je izraelsku aneksiju međunarodna zajednica proglasila nezakonitom okupacijom. Budući da Brdo hrama svojataju i jedna i druga religija, izraelska vlada mir održava zabranom molitve svim vjernicima osim muslimanima, a Brdom upravlja islamsko vjersko vijeće.

Ovi događaji alarmirali su javnost zato što predstavljaju eskalaciju vjerski motiviranog nasilja, odnosno činjenice da je neprijateljstvo među Palestincima i Židovima poprimilo izrazito vjerski karakter, za razliku od onoga u vrijeme dvije palestinske intifade koje je uvijek bilo motivirano političkim ciljevima prestanka okupacije i stvaranja palestinske države. Isto tako, u intifadama su sve akcije bile organizirane od strane vodstva političkih pokreta, dok se sada radi o pojedincima koji djeluju izvan organiziranih skupina i čiji činovi nasilja nemaju nijedan proklamirani cilj osim zaštite svetosti džamije Al-Akse.

No kako navodi analitičar portala Al-Monitor, za brojne Palestince problem statusa Hramskog brda nije isključivo vjerski, već oni moguću promjenu toga statusa doživljavaju kao nastavak judaizacije grada, njihovog daljnjeg protjerivanja i segregacije. Tristo tisuća jeruzalemskih Palestinaca izloženo je neslužbenoj politici aparthejda koja se provodi putem ‘nametanja vojne kontrole nad palestinskom populacijom kako bi se stvorila geo-socijalna i fizička odvojenost Izraelaca i Palestinaca, dok se istovremeno omogućava grabež i naseljavanje palestinske zemlje’, piše komentator izraelskog dnevnika ‘Haaretz’ Naaman Hirschfeld.

Ekspanzija židovskih naselja, piše Hirschfeld, toliko je uzela maha da je formiranje palestinske države ‘postalo nemoguće bez prisilne evakuacije ogromnog broja židovskih doseljenika’, dok je istovremeno desecima tisuća Palestinaca tijekom godina uskraćena dozvola boravka u Jeruzalemu. Osim toga, svi socioekonomski pokazatelji za palestinske stanovnike grada višestruko su gori od onih Židova, a Palestincima koji žive u gradu nije dozvoljeno ni političko organiziranje ni kontakt s organizacijama u okupiranim područjima Pojasa Gaze i Zapadne obale, zbog čega su se oni posljednjih mjeseci počeli spontano samoorganizirati i naoružavati u cilju obrane od učestalih napada doseljenika.

Budući da palestinski stanovnici Jeruzalema imaju izraelske dokumente i smiju se normalno kretati gradom, izraelska vlada na porast nasilja odgovorila je uvođenjem dodatnih restrikcija, poput povećanja policijskih patrola i kontrolnih punktova i labavljenja zabrane nošenja oružja, mjerama koje mogu samo doprinijeti osjećaju segregacije. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu najavio je nakon ubojstva u sinagogi i da će vojska srušiti još nekoliko kuća obitelji povezanih s napadima na izraelske civile. Time je oživio praksu demoliranja domova Palestinaca koja je napuštena poslije druge intifade u prvoj polovici 2000-ih godina, nakon što je na takav način uništeno gotovo 700 kuća i nakon što su tu praksu Ujedinjeni narodi proglasili kršenjem Ženevskih konvencija jer predstavlja kolektivnu kaznu.

Prije nekoliko dana izraelska vlada odobrila je i prijedlog ‘Zakona o židovskoj nacionalnoj državi’ u kojemu se izraelska država proglašava ‘povijesnom domovinom židovskog naroda’, židovska tradicija ‘izvorom inspiracije’ u donošenju zakona, a arapski jezik degradira iz službenog u manjinski jezik. Ukoliko prođe parlamentarnu proceduru, što je poprilično izvjesno, ovaj će zakon podčiniti sekularne temelje države njezinoj vjerskoj dimenziji, a izraelske Palestince i zakonski pretvoriti u građane drugog reda.

1/1