Novosti

Politika

Брeзeлнaхт

Нa мeти су сe нaшлe пeкaрe Aлбaнaцa у Нoвoм Сaду, Сoмбoру, Вршцу, Бeчejу, Стaрoj Пaзoви, Субoтици… Пoлициja сe држи тврдњи дa joш увeк ниje пoзнaт мoтив тaквoг вaндaлизмa

Pi4cj79vqg71q1xrjheed9iakxm

U napadima na pekare korišćeni su molotovljevi kokteli, vatreno oružje, kamenice, palice...

Od ukidanja emisije 'Utisak nedelje' do serije nasilja nad albanskom manjinom, u dnevno-političkom životu Srbije nanizalo se mnogo događaja koji su se smenjivali munjevitom brzinom ili su se čak poklapali, tako da su se oni ljudi koji su početkom oktobra započeli kampanju za slobodu medija i govora, u poslednjoj nedelji ovog meseca našli u nedoumici: Šta se u međuvremenu dogodilo? Zar je trebalo samo dvadeset dana da bi se od ukidanja prava na slobodan govor došlo do bombi i noževa? Mnogi će reći da se dogodila i ta nesrećna utakmica Srbija – Albanija na kojoj se pojavio famozni dron sa mapom Velike Albanije, zbog čega je do eskalacije došlo mnogo brže nego što bi neki analitičari mogli da pretpostave.

No sve je počelo sa izvođenjem policije i vojske na ulice Beograda kako bi se zaštitila LGBT populacija tokom Prajda. U tom danu je pretučen premijerov brat, koji je želeo da prođe kroz kordon kako bi otišao kod 'roditelja na nedeljni ručak'. Specijalci su onda demonstrirali 'visok stepen spremnosti' da se svaki izgred sankcioniše bez pogovora, na način koji do sada javnost nije videla. To je ostalo tamno mesto beogradskog Prajda, koje nije razjašnjeno niti će ikada biti, kako stvari stoje. Brat gradonačelnika Beograda Siniše Malog, koji je takođe dobio batine, već sutradan je izbrisan iz narativa. Tog istog dana, premijer Aleksandar Vučić, zgrožen Prajdom i nasiljem svog državnog aparata, uputio je reči zahvalnosti svim onim 'građanima koji su ostali kod kuće' i time omogućili da se parada održi. Apostrofirani građani, međutim, nisu dugo ostali kod kuće. Pojavili su se na utakmici Srbija – Albanija, čak su u kriznom momentu uleteli na teren, tukli albanske igrače i mahnitali sa 'oborenim dronom'. Policija koja je na dan Prajda pokazala fragment svoje vanserijske brutalnosti, ovog puta se ponašala kao da umesto održavanja javnog reda na stadionu 'prodaje zanimacije'. Zato su premijerovi poslušni građani uleteli na teren i pokazali kako se to radi u pravnoj državi. A onda je pokrenut talas postdronovskog nasilja nad imovinom Albanaca u Vojvodini, uglavnom pekarama i jednom džamijom u Subotici.

Antialbansko nasilje osudili su Demokratska stranka i LDP. Premijer Vučić učinio je isto, ali uz pretnju da neće 'dozvoliti da se njegov narod ponižava', dok je predsednik Nikolić ostao dosledan svojim izjavama da se 'Albanija još vekovima neće civilizovati'

Država i poslušni građani pokazali su veoma visok stepen sinergije. Ne samo da su 'ispoštovali' Prajd kada ih je državni vrh pozvao na toleranciju, već su neki od njih (npr. ultradesničarska organizacija 1389) organizovali konferenciju za štampu na kojoj su svoje članove pozvali da se pridržavaju Ustava i zakona, jer je to 'važno za put Srbije ka EU-u'. Ne treba zaboraviti ni na epizodu u kojoj se zajednička akcija voždovačkog SNS-a i organizacije 1389 svojevremeno završila promocijom teretane na otvorenom, pod sloganom 'Sport, zdravlje, nacionalizam'. Logično je dakle to uzrastanje duha, od svakodnevnog treninga do ideologije netrpeljivosti prema drugima. Takođe, tu je i neizostavna disciplina. Jer ako neko odozgo naredi da se gađa po nahođenju, oni to tako i rade, ukoliko padne komanda da se gađaju selektivni ciljevi, onda se čitava operacija izvodi hirurški precizno.

Talas antialbanskog nasilja u Srbiji sproveden je ovog puta po drugom principu. Izabrana je Vojvodina, a u njoj pekare Albanaca: u Novom Sadu, Somboru, Vršcu, Bečeju, Staroj Pazovi, Subotici… U ovim dirigovanim akcijama korišćeni su molotovljevi kokteli, bombe, vatreno oružje, kamenice, palice. Izvođači radova – retki među njima su i privedeni pod optužbom za uništavanje tuđe imovine – uglavnom su vrlo mladi. Oko osamnaest godina. Policija se ponašala upravo kao na utakmici Srbija – Albanija, čak je u situaciji kada je vlasnik pekare 'Evropa' u Novom Sadu zatražio preventivnu zaštitu, odbila da to učini, pravdajući se 'nedovoljnim brojem patrola i slabim kapacitetom'. Prizori razorenih objekata su se nizali, a vandali su išli dotle da su koristili čak i vatreno oružje. Tako je na pekaru 'Milenium' u Staroj Pazovi tokom noći najpre ispaljen rafal iz automobila u pokretu, da bi potom bila ubačena i ručna bomba. U tom trenutku, u proizvodnom delu pekare bilo je dvoje radnika. Srećom, niko od njih nije povređen. Usred ovog varvarstva, mediji su izvestili da je 'ubijen pekar u Begeču' kod Novog Sada, i to nožem. Naposletku se ispostavilo da pekar nije bio Albanac, ali je indikativno da se zločin dogodio u talasu uništavanja bureka i pereca (Brezel) za koje se pretpostavilo da su ih napravili građani albanske nacionalnosti. To policija, međutim, nerado priznaje i uglavnom se drži tvrdnji da još uvek nije poznat motiv takvog vandalizma. Jedino što znaju da kažu jeste to da se sve dogodilo nakon inkriminisane utakmice.

Antialbansko nasilje osudili su Demokratska stranka i LDP. Premijer Vučić je takođe učinio isto, ali uz pretnju da on neće 'dozvoliti da se njegov narod ponižava'. (Verovatno je mislio i na 'ponižavanje Vojvodine pod demokratama'.) Predsednik Tomislav Nikolić je ostao dosledan svojim izjavama nakon utakmice da se 'Albanija još vekovima neće civilizovati', dok je ministar inostranih poslova Ivica Dačić imao preča posla. Ostali mediji i političari, poput jagodinskog gradonačelnika Dragana Markovića Palme i njegove televizije Palma plus, spinovali su premijerovu mantru o 'Velikoj Albaniji kao noćnoj mori čovečanstva', pozivajući SAD i Evropu na konačni obračun sa albanskim terorizmom. Premijer Vučić je demonstrirao svoj 'tvrdi stav' odlukom da albanskog premijera Edija Ramu ne primi 22. oktobra, kada je susret bio zakazan, već 10. novembra.

Nakon svega, zanimljiv je i stav EU-a, koji je na konferenciji za štampu iznela Maja Kocijančič, portparolka visoke predstavnice EU-a Ketrin Ešton. Ona je izrekla pohvalu srpskim vlastima na njihovom profesionalizmu za vreme i nakon utakmice. Takođe, podcrtala je suštinu cele priče koja se zasniva na 'regionalnoj saradnji i pomirenju'. Ipak, nedavni događaji ogolili su kolaps čitavog procesa pomirenja između Beograda i Prištine, koji se očigledno odvijao samo u uredu Ketrin Ešton, odakle nikada nije dospeo na trusno područje, niti je implementiran sa srpske i albanske strane onako kako je to bilo predviđeno.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više