Šezdesetak britanskih liječnika, među kojima je najviše psihijatara i kliničkih psihologa, objavilo je u ponedjeljak otvoreno pismo ministrici unutarnjih poslova Priti Patel u kojemu izražavaju zabrinutost da bi najpoznatiji svjetski zviždač Julian Assange mogao umrijeti u zatvoru.

Assange se nalazi u londonskom zatvoru Belmarsh otkad su ga policajci početkom travnja na silu izvukli iz ekvadorske ambasade u kojoj se sedam godina skrivao od izručenja u SAD. Nekoliko tjedana kasnije pravosuđe te zemlje podignulo je protiv njega optužnicu zbog špijunaže, tražeći 170 godina zatvora zbog objavljivanja na zviždačkoj platformi WikiLeaks klasificiranih podataka o zločinima američke vojske protiv civila u Iraku i Afganistanu.

Na 16 stranica dugačkom pismu britanskih liječnika kronološki se opisuju slučajevi u kojima je Assangeu sustavno uskraćivano pravo na liječenje, što je na koncu rezultiralo time da mu je sada ugrožen život.

Na početku pisma autori navode da im je neposredan povod za ovu akciju bio izvještaj bivšeg britanskog ambasadora Craiga Murrayja i istraživačkog novinara Johna Pilgera sa saslušanja koje je na londonskom sudu održano 21. listopada, kao i izvještaj UN-ovog posebnog izaslanika za torturu, nehumano i ponižavajuće postupanje Nilsa Melzera, objavljen 1. studenog, u kojemu on zaključuje da bi Assangeova ‘kontinuirana izloženost arbitrarnosti i zlostavljanju uskoro mogla završiti cijenom njegovog života’.

Nils Melzer objavio je krajem svibnja prvi izvještaj o institucionalnoj torturi koja se provodi nad Julianom Assangeom, pa u tom izvještaju detaljno opisao njegovo iznimno loše psihološko stanje – ‘kontinurani stres’, ‘kroničku tjeskobu’ i ‘veliku psihološku traumu’.

Napisao je i da ‘u 20 godina rada sa žrtvama rata, nasilja i političkog progona još nije doživio slučaj da se skupina demokratskih država udružila da bi namjerno izolirala, demonizirala i zlostavljala jednog pojedinca toliko dugo vremena’.

‘Izgledao je izrazito uzrujano i zaokupljeno. Postavljao je puno pitanja, skakao uokolo, nije bio u stanju procesuirati moja pitanja. Dijelove razgovora vodio je normalno, a onda bi opet zapao u stanje agitiranosti’, napisao je Melzer u svibnju.

Dok je izvještaj UN-ovog izvjestitelja bio fokusiran primarno na mentalno stanje Juliana Assangea, britanski liječnici naveli su i niz primjera iz kojih je evidentno da je australskom zviždaču sustavno i kontinuirano uskraćivana svaka vrsta liječničke pomoći za cijelo vrijeme njegovog boravka u ambasadi Ekvadora, uslijed čega je došlo do, po svemu sudeći, nepopravljivog urušavanja njegovog zdravlja.

U srpnju 2015., primjerice, posjetio ga je stomatolog zbog upale koja je zahtijevala intervenciju neizvedivu u prostorijama ambasade kako bi se spriječili ‘infekcija, apsces i bol’, no liječnikov savjet da se omogući liječenje u kliničkom okruženju nije ispunjen. Krajem te godine formalno je u UN-u usvojeno mišljenje radne grupe za arbitrarna hapšenja (UNWGAD), prema kojemu će Assangeov pritvor, ukoliko se nastavi, ‘sačinjavati torturu’.

U prosincu iste godine posjetio ga je drugi specijalist zbog ukočenosti i bolova u ramenu te preporučio pregled magnetskom rezonancijom, no Ministarstvo vanjskih poslova odbilo je molbu da mu se dozvoli odlazak na specijalizirani pregled.

Tri dana nakon tog događaja jedan stručnjak za psihološke traume ponovio je zahtjev da se Assangeu omogući snimanje ramena, a također i zaključio da zatočenik ima 15 od 20 mogućih bodova na testu kojim se mjeri psihološko stanje te stoga pati od teške depresije (‘umjerena do teška’). Ovaj neimenovani liječnik rekao je i da Assange ‘živi u stanju kronične zdravstvene nesigurnosti’ te ‘kontinuiranog prisiljavanja da bira između svoga fizičkog zdravlja i rizika da bude izručen u SAD’.

U listopadu 2017. Assangea je pregledalo troje specijalista, koji su potom u listu Guardian objavili članak u kojemu su apelirali na Britansku liječničku komoru da od vlade zatraži da se Assangeu omogući liječenje i da se usprotivi kršenjima njegovog ljudskog prava na zdravstvenu skrb.

U lipnju 2018. dr. Sean Love, jedan od troje spomenutih liječnika ponovno je, ovog puta u stručnom časopisu British Medical Journal, inzistirao da se Assangeu omogući liječenje, a u istom tekstu podsjetio je i da je ekvadorska ambasada 2015. tražila od britanskih vlasti da mu se dozvoli humanitarni siguran prolaz u jednu londonsku bolnicu, što su britanske vlasti također odbile.

Krajem prošle godine ponovno se oglasila UN-ova radna skupina UNWGAD, upozorivši na ‘moguću ugroženost života s obzirom na disproporcionalnu količinu tjeskobe i stresa koje uzrokuje toliko produljeno uskraćivanje slobode’.

Početkom travnja ove godine javnosti se ponovno obratio UN-ov izaslanik za torturu Nils Melzer, apeliravši na ekvadorske vlasti da mu dozvole da ostane u ambasadi zbog potencijalne štete koju bi tada već najavljeno izbacivanje moglo prouzročiti, no šest dana kasnije Assange je uhapšen i prebačen u zatvor. Unatoč opetovanim upozorenjima relevantnih stručnjaka, kao i Melzerovom zaključku da Assange ‘pokazuje simptome tipične za osobu izloženoj dugotrajnoj psihološkoj torturi’, on je zadnjeg dana svibnja izveden pred sud, no stanje mu je bilo toliko loše da nije mogao svjedočiti niti video linkom.

Na kraju svoga pisma britanski liječnici iznijeli su sumnju da će Assange uopće biti sposoban sudjelovati na suđenju u vezi izručenja, a u dodatku pismu napisali su i da su trojici liječnika na čije se zaključke u pismu pozivaju na njihovo traženje redigirali imena ‘zbog klime straha i zastrašivanja koja okružuje davanje medicinske njege Julianu Assangeu’.

‘Jedan od njegovih kolega komentirao je da imaju velikih poteškoća pronaći liječnike koji su voljni pregledati ga u ambasadi. Neki od navedenih razloga su nesigurnost hoće li zdravstveno osiguranje pokriti troškove liječenja u ambasadi, hoće li povezivanje s Assangeom naštetiti njihovoj dobrobiti ili privući neželjenu pažnju, dok je jedan liječnik izrazio zabrinutost zbog činjenice da policija bilježi imena liječnika koji ga posjećuju’, napisali su britanski liječnici.

Prošlog tjedna švedsko pravosuđe objavilo je, pak, da po treći put prekida istragu o silovanju koje je navodno počinio, obrazloživši da ‘prikupljeni dokazi nisu dovoljni za podizanje optužnice’. Upravo na temelju ovih optužbi vlada Švedske tražila je od Velike Britanije da joj izruči Assangea, zbog čega se on sklonio u ambasadu Ekvadora i od te zemlje zatražio azil, uvjeren da će nakon Švedske biti izručen u SAD. Ročište na kojemu će se odlučiti hoće li biti izručen u Ameriku, gdje mu prijeti doživotni zatvor, trebalo bi se održati u veljači sljedeće godine.