Novosti

Društvo

Budi e-popisan

Smatram da je na pitanja o narodnosti, vjeri i materinskom jeziku lakše odgovoriti putem online obrasca nego kada te odgovore morate dati nepoznatoj osobi – popisivaču, kaže Sanja Klempić Bogadi koja uz Annu Mariju Grünfelder za Novosti govori o prvom popisu s mogućnošću digitalnog samopopisivanja, što je iskoristilo više od 1,6 milijuna građana

Large 1popis davor puklavec

Najviše građana, njih 60,44 posto, samopopisalo se u Gradu Zagrebu (foto Davor Puklavec/PIXSELL)

Ni političke smicalice kojima se poslužila konzervativna desnica kako bi aktualni popis stanovništva prikazala kao podlogu za svekolike manipulacije, kao ni sumnja dijela ovdašnje Katoličke crkve u njegovu vjerodostojnost, nisu odvratile nešto više od 1,6 milijuna građana, odnosno više od 40 posto stanovništva da se prvi put samostalno popišu preko digitalne platforme e-Građani. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), najviše građana popisalo se, očekivano, u Gradu Zagrebu, čak njih 489.138 ili 60,44 posto, dok su vrlo dobre rezultate zabilježile i Zagrebačka županija sa 44,37 posto, Primorsko-goranska županija sa 48,35, Istarska sa 41,41 i Varaždinska županija sa 39,16 posto samopopisanih građana. "To je i iznad naših očekivanja", kazala je ravnateljica DZS-a Lidija Brković u povodu velikog interesa građana za samopopisivanje, a uoči početka druge faze, one terenskog popisivanja.

Prikupljanje tzv. etnički osjetljivih podataka bitno je za oblikovanje javnih politika sa svrhom smanjenja diskriminacije i nejednakosti u društvu i ostvarivanje prava nacionalnih manjina – naglašava Sanja Klempić Bogadi

A pojedini nacionalistički prvaci, poput vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave, pokušali su običan popis stanovništva ispolitizirati do iznemoglosti. Riječ je o političaru koji je prije manje od dvije godine na sjednici vukovarskog Gradskog vijeća demonstrativno bacio na pod gradski statut tiskan na ćirilici, usput spominjući "četničke šubare" SDSS-ovom vijećniku Srđanu Kolaru, koji mu je u znak dobre volje taj statut i poklonio. Prozivao je Penava i viđenije osobe iz srpske zajednice, ustvrdivši da se nisu stekli uvjeti za veća prava Srba u Vukovaru, potkopavajući time daljnji dijalog i potičući u tom gradu nesnošljivost. Još početkom prošlog mjeseca Penava je kazao da je moguće manipulirati popisom stanovništva pa i digitalnim e-popisom jer etnička slika "nagađa se, ne odgovara pravom stanju u Vukovaru od zadnjeg popisa". No kako se to može manipulirati digitalnim popisom, nije objasnio. Penava je manipulaciju vidio i u mogućnosti uvođenja tzv. nacionalnog ključa za popisivače. Smetalo mu je to da pripadnici srpske nacionalne manjine popisuju svoje sunarodnjake. Uistinu, Zakon o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine ne sadrži odredbe koje bi uvodile nacionalni ključ pri odabiru popisivača, a portal Faktograf objavio je priopćenje DZS-a u kojem stoji da pripadnost jednoj nacionalnoj manjini nije glavni kriterij za odabir popisivača, ali i da uključivanje predstavnika nacionalnih manjina u aktivnosti prikupljanja popisnih podataka na terenu nije nikakva novost, nego je to bila uobičajena praksa u popisima stanovništva 2001. i 2011.

Osim Penave, u mrežu predrasuda i teorija zavjera uhvatila se i nezavisna saborska zastupnica Karolina Vidović Krišto, koja je samu sebe, a potom i javnost stala uvjeravati u nevjerodostojnost pripreme popisa jer će, kako je zaključila, u lokalnim sredinama gdje Srbi imaju većinu popisivači biti pripadnici srpske manjine. Na tom tragu se izjašnjavao i bivši saborski zastupnik Domovinskog pokreta Milan Vrkljan.

Odgovor na pitanje o pripadnosti vjerskoj zajednici je odgovor na pitanje koliko ima pripadnika ili pripadnica određene vjerske zajednice: u Hrvatskoj se odvajanja iz proračuna za vjerske zajednice određuju prema broju članova – ističe Anna Maria Grünfelder

Digitalni popis očito je posebno dobrodošao u manjim lokalnim sredinama gdje Srbi čine relativnu većinu ili značajan udio, na što je i ciljala kampanja četiriju srpskih organizacija pod nazivom "Budi e-Srbin" kojom se motiviralo pripadnike srpske nacionalne manjine da se slobodno izjasne o svojoj nacionalnosti i vjeri, jer ostvarivanje određenih kolektivnih prava srpske zajednice ovisi upravo o njihovom udjelu u stanovništvu u pojedinoj sredini i na cjelokupnom teritoriju Hrvatske. U tom pozitivnom svjetlu ipak strši otužna činjenica da je takve kampanje u Hrvatskoj nužno provoditi i nakon više od četvrt stoljeća od završetka rata. Otužni su bili i uništeni i išarani plakati koji su u svrhu kampanje postavljeni u većim gradovima, od kojih su na nekima bile ispisane prijeteće i poruke poziva na linč poput "Ubij Srbina" ili "Srbe na vrbe" koje i nadalje, krležijanski rečeno, govori o tome gdje smo i kako smo. Također, zabilježeno je i da je neregistrirana Udruga hrvatskih pravoslavnih branitelja plakatima pozivala Srbe da se izjasne kao Hrvati, pravoslavci i pripadnici nepriznate Hrvatske pravoslavne crkve, koja je djelovala jedino u tzv. Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

Uoči početka druge faze popisa, koja će trajati do 17. listopada, predsjednik Vlade Andrej Plenković pozvao je pripadnike nacionalnih manjina da se slobodno izjasne u skladu sa svojim osjećajima i pripadnosti. Podsjetimo, prema popisu stanovništva iz 2011. godine 186.633 građana izjasnilo se kao pripadnici srpske nacionalnosti, što je udio od 4,36 posto, dok se po pripadnosti pravoslavnoj crkvi izjasnilo 190.143 građana, a njih 52.879 izjavilo je da im je srpski jezik materinski.

Počelo je terensko popisivanje stanovništva (Foto: Duško Jaramaz/PIXSELL)

Počelo je terensko popisivanje stanovništva (Foto: Duško Jaramaz/PIXSELL)

Sanja Klempić Bogadi, znanstvenica s Odsjeka za migracijska i demografska istraživanja Instituta za migracije i narodnosti, za Novosti je istaknula da na izjašnjavanje pripadnika manjina često utječe društvena i politička situacija u zemlji. Posebno jer u određenim okolnostima kod pripadnika nekih manjina može postojati strah o etničkoj samoidentifikaciji, kako ne bi bili izloženi predrasudama ili diskriminaciji, pa čak i nasilju. Stoga može doći do pojave etničke mimikrije, tj. prikrivanja etničke pripadnosti.

- Smatram da je na pitanja o narodnosti, vjeri i materinskom jeziku lakše odgovoriti putem online obrasca nego kada te odgovore morate dati nepoznatoj osobi – popisivaču. Prikupljanje tzv. etnički osjetljivih podataka bitno je za oblikovanje javnih politika sa svrhom smanjenja diskriminacije i nejednakosti u društvu i ostvarivanje prava nacionalnih manjina. Istovremeno, ti podaci mogu biti zlorabljeni u svrhu diskriminacije, stoga je iznimno važno da se kod njihovog prikupljanja, čuvanja i korištenja poštuju najviši međunarodni standardi - govori Sanja Klempić Bogadi.

Veseli je, dodaje, da je u Hrvatskoj velik broj ljudi iskoristio mogućnost da se prvi put samopopiše. A boljem rezultatu elektronskog popisivanja, drži naša sugovornica, doprinijela je i trenutna situacija vezana uz pandemiju Covida-19, jer se dio građana odlučio samopopisati kako bi izbjegli dolazak popisivača u svoj dom i rizik od zaraze sveli na minimum. Napominje i da su neke europske države mogućnost online popisivanja imale i na prethodnom popisu, pa je tako u Estoniji 2011. putem online upitnika popisano visokih 67 posto stanovništva.

Sanja Klempić Bogadi (Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL)

Sanja Klempić Bogadi (Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL)

Dakle, metoda digitalnog popisa u Europi nije nova, ona je već prokušana, ali je neki pojedinci ili skupine u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj žele prikazati kao sumnjivu. Najprije se tako proširila vijest da u pojedinim slučajevima mlađi članovi obitelji koji su provodili kućni popis za starije članove obitelji – bake i djedove – nisu za njih naveli da su katolički vjernici, nego su navodno upisali da su ateisti odnosno nevjernici. Da Crkva gaji određene sumnje oko popisa jasno je i iz teksta objavljenog u Glasu Koncila u kojem su se zapitali koliko ima prostora za manipulaciju kada podatke o vjerskoj pripadnosti za neku osobu daju drugi. Od autora teksta doznajemo da su uočili više objava na društvenim mrežama gdje se pojedinci hvale da su u rubrici "vjera" svoje ukućane deklarirali bez pitanja, a možda i suprotno njihovoj volji. U nastavku teksta u tom katoličkom tjedniku demograf Nenad Pokos sa zagrebačkog Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar kazao je da je zbog mogućnosti samopopisivanja otvoren prostor za manipulacije jer jedna osoba može popisati sve članove kućanstva. Shvatili ste: u dijelu crkvenih krugova zavladala je očita bojazan da bi konačni rezultati popisa mogli pokazati da je broj katolika manji nego što je bio do sada. U Hrvatskoj se na prošlom popisu 86,28 posto građana izjasnilo kao katolici, dok je agnostika, skeptika i ateista bilo njih 5,98 posto.

Naša sugovornica Sanja Klempić Bogadi kaže da ne razumije čemu takve priče o manipulaciji, pa se pita na temelju kojih dokaza se iznose takve tvrdnje.

- U popisu iz 2011. na pitanje o vjeri bili su ponuđeni odgovori: katolička, druga (upisati koja), nije vjernik/ca i ne izjašnjava se. Sada u popisnom upitniku nema ponuđenih odgovora, nego je pitanje otvoreno. Osim toga, prvi put je uvedeno pitanje o pripadnosti vjerskoj zajednici te je ono postavljeno na način da osoba iz liste registriranih vjerskih zajednica u Hrvatskoj može odabrati zajednicu kojoj pripada. Ili može odgovoriti da nije član niti jedne crkve ili vjerske zajednice. Bit će zanimljivo vidjeti koliko će se ljudi izjasniti da su vjernici, ali da ne pripadaju niti jednoj vjerskoj zajednici - kaže nam znanstvenica.

Anna Maria Grünfelder (Foto: Marko Lukunić/PIXSELL)

Anna Maria Grünfelder (Foto: Marko Lukunić/PIXSELL)

Teologinja Anna Maria Grünfelder u povodu crkvenog tumačenja popisa stanovništva ironično nam je rekla da su možda šaljivci, nestašni unuci na taj način malo zafrkavali svoje "starce", jer teško je pretpostaviti drugi razlog zbog čega bi unuci o tome dali krivi podatak. U Hrvatskoj naime, dodaje Grünfelder, nema ni crkvenog poreza ni crkvenih pristojbi, kao primjerice u Njemačkoj, Italiji i Austriji, tako da financijsku korist ili štetu od pripadnosti vjerskoj zajednici u ovom slučaju ne treba ni očekivati niti je se bojati.

- Jedino što katolici mogu to je zaokružiti svoju vjersku pripadnost. Ne pitaju se u kojoj su mjeri zapravo praktični vjernici ili se identificiraju s Crkvom, po čemu se zapravo ističu kao katolici. Za takva svjedočanstva format popisa nije stvoren i ne daje prostora. Isto tako, odgovor na pitanje o pripadnosti vjerskoj zajednici je odgovor na pitanje koliko ima pripadnika ili pripadnica određene vjerske zajednice: u Hrvatskoj se odvajanja iz proračuna za vjerske zajednice određuju prema broju članova - kaže teologinja Grünfelder.

Sanja Klempić Bogadi smatra da će popis pokazati da ne možemo očekivati promjene demografskih trendova. Najvjerojatnije će pokazati nastavak depopulacijskih procesa tj. smanjenje ukupnog broja stanovnika i povećanje razine ostarjelosti stanovništva u Hrvatskoj. Naša je sugovornica poznata i po tome što se zalaže za uspostavu registra stanovništva jer će, kako kaže, popis 2021. vjerojatno biti zadnji tradicionalni popis stanovništva.

- Preporuka Eurostata je da zemlje članice EU-a dostavljaju demografske podatke na godišnjoj razini, a za to je najefikasnije uspostaviti registar stanovništva. On bi omogućio da se većina podataka redovito ažurira, što bi osiguralo kvalitetnije i točnije podatke koji su pretpostavka za izrade kvalitetnih strategija, planova i slično - zaključuje naša sugovornica.

Zavirili smo i na stranice Centra za longitudinalne populacijske studije (CLPS), gdje procjenjuju da se stanovništvo Hrvatske smanjuje za jednu osobu svakih 13 minuta i 14 sekundi. Takvu procjenu temelje na broju stanovnika na dan 1. siječnja 2019. i prosječnim vrijednostima prirodnog i mehaničkog kretanja stanovništva od 2016. do 2018. godine, a izračun se koristi službenim podacima Državnog zavoda za statistiku. No prognoze izrađene u svrhu populacijskog sata, ističu na stranicama CLPS-a, ne moraju nužno odražavati stvarnu promjenu broja stanovnika u danom trenutku. Zanimljivo je da prema tom izračunu Hrvatska trenutačno broji 3,96 milijuna stanovnika. Svakih 14 minuta rodi se jedno dijete, dok jedna osoba umre svakih 10 minuta.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više